Beogradske novine

Ne’djeUđ

Strsma 2.

8E00RADSKE NOVINE

Mir izmedju Finske i $redišnjih vlasti. Prihvat iiKOvora o miru n flnskom saboru. Stocklrolm, 20. jula. F i n s k 1 s a b o r J e p r im J o (tgovore o miru sa AustroUgarskom, Tursfcom i BugarSkcm. Očajno stanje Talijana u TripoJisu. Kb. Chiasso. 20. jula. Iz vrlo skučenog izvještaja talijanministra za fcoloniie ne može se Idovoijno ocfjenlti do očajanja rdjavo stanje Taiija.na u Trip o 1 i s u, gdje dobro organteovani S enusi zadaju uzurpatorlma vrlo težak posao. U tako isto vlim prilikama oalazc se Talijani i u £ r y t h r e j i, B e n a d i r u i S o m a1 i 1 a n d u.

Amerikanska „pravcU; Kb. Bcrlin, 20. juiv.. Ubojice Mijemca P r a g c r a riješila je amerikanska porota od optužbc (Pragera je amerilcanska ruija zato lincovala, što je u tranivaju slučajno izgovorio nckoliko njemačkili riječi, Op. Ur.). ,,New-York-Times“ izjavljuju, da je ovakva presuda teška povreda pravičnosti. ,,N e w-Y o r k-E v en i n g P o s t“ ima isto tako mišijenje. Ovaj list piše: Amcrikanska pravda se opirala, da fcrivce osudi, jer je valjda mišljenja, da ubijanje Nijemaca nije nifcakav zločin. Ali ovaj žalosnl slučaj .trcbalo bi, da svakog Amerikanca zastidi. ,,N o r d d e u t s c h e A11 g enteinc Zeitung" primjećuje uz ovo: „Ovakvim mišljenjima Dojedinih amerikanskih listova tnožetno sarno dati za pravo. Takvim držanjetn iskaz’ije anterikanska pravda sama se’ni prcsudu.

Rat ira moru. Još o propastl holandskog bolničkog broda „Kraljica regentkinja”. Brod je vicrovatno potopljen od engleskc podinornice. Kb. B-din, 20. jula. Povodon, propasti h< landskog Loinič. kog Jbroda „Kraljico regcnikinjo' ‘ piše „Norddeutscho Allgemcine Zcitung": D •jcdnoj od posljednjih sjednica en'Jeskog hrodarskog savjcta izrcćeno jo mišljenjo, da je „Kraljicu iegenlkinju‘ ,! potopila jed. »a njemačlia pođmomica. Iz op. avdan a fcapctarvovog vidiclo sc, da }e prerl sanvu fcatastrofu opažena jedna e n g 1 e s fc a podmomica. Iz ove izjavc izla:d, đa, afco jo odista ovaj brod torpeđovan, onda jo fcrivicana englesfcoj strani. Nova potapijania. Kb. Berliit, 20. jula*. W o 1 f f o v u r e d javlja zvaničiio: Na s j e v e r n o m b o j i š t u djelatnošću naših podmomica jc ponovno potopljcno 16.500 bruto tona. Načelnik admiralskog stožera momarice. Slobođna Finska. Đdloženo treče čitanje zakonskog prljedloga o uvodjenju monarhije. Stockholm, 20. jula. Finski sabcr je juče ođložio treće čltauje zakonskog prijedloga o uvodjenju rnonarhijskog državnog o b 1 i k a Sabor je odložen. Treće či-

tanje tek će krajem avgusta doći na dnevni red. Mir.istar prcdsjednik je izjavk), ako se pitanje uskoro ne riješi, vlada će otstupiti. Rat protiv Italije* Amorikancl zahtjevaju zapov JednlStvo na talijanskom frontu. Kb. Chiasso, 20. jula. „Secolo" doncsi članafc ne\vyorškog ,,Times“-a. u kotne se veli: Bilo bi korisno, nošto se tolike američke čete šalju na talijansfci front, kad bl Jedan višl amerlkanskl časnlk mogao primiti zapovjedništvo

Rat u vazduhu. Nastradale eugleske lctiilce. Kb. Kcpenhagen, 20. jnla. U ’jngoistočnom pravcu pretna Tondernu opažene su tri engleske letilice. Nešto kasnije vratila se samo jedna letilica. Dva engleska letača paii su kod Guldagena i Skalling e n a. U letiiici, lcoja je pala kod O u 1d a g e n a izgorio je pilot _

Razne brzojavne vijesti. Pređ prom.!cnom u engleskotn minlstarstvu spoljnih poslova. • Kb. Rotterdain, 20. jula. Londonski dopisnik .,M anch cster Ouardian“-a saopštava, da će Sir Robevt C e c i I, koji kr.o državni tajnik za spoljne poslove igra veliku ulogu, naskoro zamijeniti ministra spoljnih poslova, B a 1 f o tt r a, u Donjem Domu kao opunomoćeni zastupnik. A!i ova promjena ne zttači nromjenu političkog položaja u pravcu mirovnih pregovora, i afco se Sir G e c i 1 označava kao pristallca saveza narodd. Uapšcrii ruski časnici u Kišinjev«. Bukurešt, 20. jala. Kafco ,.L u m i n a“ javlja, rumunjsfci zapovjcdttik rnicsta u K i š i n j e v u ttansio je ruske časnike, što i pored zabrane nose uniformu. Parnica protiv Malvy-a. Paris, 20. ju!a. Saslušanje sa o-ptnženim bivšim ministrom M a 1 v y e m je završeno. MaJvy se branio time. da su sve mjere, koje je on .izvršio, riješene u sporaaumu s njegovitn ministarskim đrugovirna. Znameniti krajeviu Srbiji.* NJihova istorija. X. Pod r Iuj®. (Švršetak). Baurić, stari šanac ua brđu Buu. riću, lie dalefco od ušća Ljubovidjo u Diinu. Kako jo Soko, kao srcuina nc. kađašnjoj sokoskoj naliiji, bio u rukania turshim, la!;o je Bmrić bio i:e samo ša. nac za vojsku i giavno m-sto za up:avu sokosfce riahijo. Tu j? za viemo Crnog Ojorcja bio magistrat. Rožanj, b-doravan iznudju Sokola i Petrine Stijeuc. Na Rožnju su na više niesta bili šančevi. naročito so u Jeio. pisima pominje rr.esto M r č k i, na kome jo šanac bio jako utvidien. S tih mesta su Srbi tukli Soko i branii I'aJj vi u od izlazaka Sofcoljana. Tn r,e ranoga k-v p;olila, i srpska i turska, a i raznih ua. rodncsti an. trijske care l e za vr m: injcnik ratova.

*) Ostavijeno narječje piščevo.

probaju): Dobrol Ti: zumba, zumba, znn . ba! Pazil No, odbi morcl Jodan, dva! (Pevaju): Zumba, zumba! A ti: rjo, nj-ol Pazil No šta jo sadV Odbil Tako. (Ce. tvrtom) A li: k-vrc, k-vrcl Pazi s' , .d. svi! Jedan, dva, trii (Svi p^oKijn): Finn, fein, «Etra fein, đa n-; može goro b ti. (Smej). Svotomir: Sad Ci lv bz pogroS'.e! Milorad (k mandaj’): B ajon na. ijted marš! (Pol.ize po so’oi): Jo’n, đva, |«’n, dva: kva, desna, leva, đesna; j»’n dval Počinji, maršl Svi (u bođu pevaju): Cilimi i, ćilimiri, Zumba, zumba, njc.-jo, njo-njo, k-vrc, k-vre Milorad (pova nz pratnju OEtrJih): Zumba, zumba, ojl Ljubilo sc dvcjo stari, Obadvojo s naočari, l’elcr -!»ka C<mer-Jek:i ,• Ljubili po tek po veka. Kad je prošlo pola vekr, Itazt.oli so Cemcrvdeka CETVRTA POJAVA'. Rektor i predjaAii}i. Itektor (izvruje na vrati, p.ismaira i smcši se): Viđi ti, more, vidi ti samo šla oni znajul Milorad: Pijanisimol (fmitira uč- : . fclja muzike k iko điiigvje §to kod svi u izazove smc;): No šta j*: to sad. Je'n dva; cine, zweie, dreie. vierie! Gut, gut! Evira feinl Ti, tamo odbil Pazi, Lsponoval Jo’n, Bva; Ieva, desna! Marš! S v i (pcvajn i dalje): Milorad (nastavlja):

Kad jo prošlo pola vcka Razbole SC Cemer-deka, Groznica ga trere j.-ik.o, Dvori njega Pclen-habi^ Zalaže ga siašću svakom: Komovicoin starom, jakom.., Rektor: Bogme, bogmc. Tu baš prc. I va nvuzika! B avo sinloo, bravo! E vidife, j tati ruu namenjujo drugu uiogu a on I voli, vidito šta. Nestašna d čja piircdal | (Usred pevanja piidje mu j uhvati ga za uvo) Milorad (jaoknc): A, j'oj Ijudi pogibo!... (Okrer.e so i fcad spazi oca ušr. prtlji. Svi sc uplaše) Roktor: A šta je to morc, a? M i 1 o i a d (ušeprtlji): Ra... z :ate.. lata... bukct... R ek t or: Pa to bio č'tav ticnburaški zbor, more, a ne buke'. M i I o r a d: Pa mi tata, bili, ovaj, pon«li bukct Lolici... Svetomir: Da če-titamo rodjor.dao. Rekfor: Ja, pa onako iz duga vremena, jeli, udariii i u muziku Neslašci jedni: (Smeši se): Ali, nišla, ništa. Praštam vam to, ali stim, da mi ponoviio svo to, da dobro čujem. Milorad: Ali, tata, im' se sTid rao... R e k t o r: Stidiš so li, vidim ja. No, Iiajde, hajde. IJi đa vam ia komandujcm, biće lo 1)0Ije: jcdan, dval S v i (otpočinju posmu kao l pre); Milorad (peva)': AJ’ besedi Comei.deka: Pelen-bafco, nc-rna leka, Pod glavu mi još što m t, Ja ti neću pneboleti... fSvršiće se.)

Simino brdo, zaselak od sela Ci. kota, na dosnoj strani Jadro. Tu :.a obično skupljaJa srpska vojaka od 1804.— 1818. god. — Tu se ona povukla i nesretn-e 1813. g<jd., fcad je I.oznicu već bila izgubila. Ranitovaća, na doenoj strani Ja. dra, fcođ njcgova ušća u Drinu, bila je nekad sva pod. gustom žumom, a voć odnraa je pj-etvorena u rod. e kuku:uzuo lijive. Tu su sa dogadjaii inaogi BU’lart a na tom su mestu dočekali Turci kneza Miloša kad jo ono išao preko Drine na Branjevo, u logor K u r š i d-p a š e, da pregovara o miru 1815. god. — O tome M;. lićcvić ima o\re Zanim'jivo pcđatke: „Kad jc fcr.cz Miloš, 1815., nanmin da ido u Bosnu pred Kuršid-paiu, jivio to ostahm srpskim Btarcšinama i fcad su ga svi oćrraćali cd tog puta, lelcao mU jo Sima Pažtnnac-Amifiža, rje<ov ličui prijalclj, ovnko pređ svima: —■ Ako ti jo, gospodaru, oirirznuo život, možoš s pn’Oga grma skočiti te vrat slomiti prc volja Božije, a da no idcš tako dalefco. No ako baš navreš i oti« dcš, onda si ti najveća budala. jcr svoju glavu sam nosiš Turcima na šiijafc. -— ,\' Pastrmč«. r-J i Miloš, r.ko da Bog to ja odcm i vrat.im so r.drav, ko ćo biti onda najvoća budala, ja ili ti? — AI, vikno radost&n Paštrmac, onda ncćoš biti nl ti ni in regć vosir T'.ajvcća budala pod nobom fcoji -w pusti'*. I n.a Ranitovaču j« polagao pravo magjarski kralj Ludvik, ako Lu’ Despot Stcvan Visoki umro tez poroda. Radjevopoljc, sredina Radjevine, gdo su god. 1808. Sulejman paša i Iiadži« locg iz Srebrnice razbijeni od Srbs, k- J ’ jo pnedvodio proia Nenadović. Na Rn« djcvu polju bila jo ulogorena tur lca \ o;sk« i god. 1816., čefcajnći na sudbinu Dj;« ja-pašo rui Cačfcu. Mramorje, u vrh pdj\ iiJScv'Čfcog, nižo ušća Gračanico. Tu jo Vučič, po zapovosli fcncza Miloša, irr.ao žostofc boj a Turcima, ktrd ih jo 183i. izgonio iz Pođrinja. B r a č i n a c, brđo na isto.Čnoj stram Jadra, na granici šabačkog okrnga. Ovdo je god. 1834. bio st<an vojsci, koja ;e išla da zauzme pofirinsfc! ofcrug, toji se po batišerilima ofl 1830. i 1833. imao vto« titi Srbiji. T : čar, poljo ispod Loznice, na de. snoj obali Drine. U narodn so ovo prfča: Na tom polju 1770. bile su re tice čvo:« kovi sa skakavcima. Jedni su drage tako zatirali, da jsu telima svojim bili sve po. lje pofcrili. Cvorri su nofceđili skakavce. Otud je, vele, ostalo jipljn ime Tičar. — Na Ti&.ra ie |sj-a 1810. goh silna turska vojska, kad jo opkolila Loznicu i držala ju u čvrstoj opsadi 12 dana. Okolna vojvode nisu rcoglo ništa siii uči. niti, nogo zamole Cinog Gjorrja, i on do. djo s vojskom gotovo oele Sumadije, i s kapetanom Nikićem, klimentašom iz Srema rodom, fcoji sobom đovede i ncbcHko stotina svojih vojnika. Da pustimo šta M i 1 i ć e v i ć priča 0 ovom boju: „Kojckude, vikne Cmi Gjorgje vo> vodama: zar se tcliko dana bijeto, pa Turci svc na jeđnom moštul? — Sila je, gosp<jd» u, cdgovore vcj. vođa, mi je hijemo a njoj sc ništa no poznaje. — A fcoliko vas so vojvođa rcuilo? upita on, kad ste so tako borili. Odruah naredi šio trel« da so spre. mi još tu noć, i sutra dan 6. oktobra otvori se žestofc boj, koji jc trajao 8 sati. U tom l>"ju Cmi Gjorgje sam je vukao topovo tobflžijama i nan.eštao odakle će bolje tući Turbe. U tom su boju ranjene mnoge srpGbe vojvođe, medju nj ma i pop Lufca Lazarević. Dok je bjlka trajiJa kažu tla jo Jakov Nenadović bio naređio, da se s jedue strane puca na Turto preko srpske vojske. Cmi C-jorgje mu porači da to no čini, ati on ne posluša. Gjorgje oćuti doklo Turke no potisn”, pa onda pošlje da mu dođjo J.akov i na r edi plotun Jaseničana da ga raznesu ua pušfcama. Raščujo so to po vojvodama i oni za:nolo ranjenog v>op Luku, da moli Cmoga Gjorgja, no hi li oprostio Jakovu. Luka je ležr'. u šatoru s ranjeuom nogom. U to dodj • k njemu Crni Gjorgje. Lufca po<' no moJiti da l.-ikovu oprobti, a isto učimše 1 đrugo vojvode. — E, kojckudo, rekne Gj rgje, ne date mi psa nbiti. Nc-ka ga mutna voda nosi, samo ncka mi skoro ne iđe na oči. U tom je bfjju poginulo oko 200 Srbii a toliko ih jo i ranjeno. Posle pobede dodjj pr ko Dr'ne neki Turci, da se razgovore o rniru. Kad pridjoš- srpskim vojvodarca upitaju: — Ko j» medju vama Crni Gjorgjije? — Ja sam, odgovori im on, — nokom sam' cra, a nefcom boo. Turci viđfči njega u gut ju a sve d uge vojvode u čohi, i na rjima se slji sr. bro i zlato, nisu mogli vcrovati, da jo to on glavom. Kađ svršiže razgovor, za ! koji su bili dnšli, oni pralUjući se, reknu: — Pozdravite, biva, Crnog Gjorvj ju od naše strane Tršić, malo selo, jedan sat jugo. istočr.o od Loznice, osčiće do veka u spomeni za to, što se ti rijemu rodlo ot->c nove srpsk® k j ževn sti,■ Vufc Stofano. v i ć, K a r a d ž i ć. na Mitrov-đan, 26. ofctobr 1757„

Građ i okolica Duevnl kaiendar Danas je nedjelja 2t. jula, po slarom 8. jula. — Rimokaioliel: Praks. Danld pr.; ptavoslavnl: Vcl. muč. Prokoplje. KincmatoRraii: C. i k. volni klnematograf u Kralja Milana ulid t)r. £6 (Koloseum): L’ 4 i fi satl poslijc podnc picdstave za vojnike, a u 8 30 sati uveče opšta predstava. — C i kr. gradjanski

21. fula 1918. idno na Terazijama br. 27. (Paris): U 8 . 1 6 aall posiife podne I n 8 aatl uveče opSte predatave. Bcogradskl orfeum u ljdnoj pozornicl baJta „HoteiTflkov.V' naTerazljama): Dvljc predstave, prva u 4 sata posiije podne a d uga u 8 30 sati nvcCe. Noćrin služba u IjekarD'flmi: Oa 21. do ukljudvo 27. jula 1918. vrfiie nočnu siužbtr u Bcogradu ove ijekarne (apotekc): Dr. l’anlć, Sa'oorna ul. 77, Delinl Kncz Mibsjlova ul. 1, N i k o 11 ć, Bitoljska ulica 2, Protić, Kral] Mitonova ul. 87. Rimo-katollčko bugoslužetije. U nedjelju, 21. jula vršićc se rimokatoličko bogosluženje ovirn redom: I. U dvoru: U 8 sati: njemačka f češka propovjed I sv. misa za vojnike. II. U ž n p n o j c r k v i: u 8 sati sv. niisa. U 10 snti njemačka propoviJcd i svečana misa. — Poslije po<!ne u 3 sata lifanija. — U radnc dane poČinje prva sv. mfca u pcla 7 sali, druga sv. misa u poia 8 sati it jutro. Prokcpije. Današnji pravoslavni praznik zove se P r o k o p i j e. Srpski narod u današnji đan vrlo nerado radi iioljske rađove. I Crkva praznuje svetog P r okopija, a ima dosta srpskih domova, koji ga i slave. Pripovijeda se u narodu, da je nekakav Turčln liulio na svoga svcca, pa mu sva djeca umirala. Oa jc tada kazao nekorn Srbinu: „Ovo vaše Prokopa, svu rnoju decu pc>kopa". Za to veli se, da čak i Turci praznuju ovaj dan. U prvom srpsko-turskom ratu 1876. godine bila je na dauašnji dan velika bitka na ,,P o p o v o in p o 1 j u“ pred Bijeliinom. Znamenit dan grada Beog r ada. Sutra je jedan znamenit dan u isforiji grada Beograda. 21—22. iula 1456. god'ine tresll stt se krvlju orošeni beogradski bedemi pod hukom jeđne od najstvašnijih bitaka onoga doba. Toga dana potukla je magjarska vojska pod'čuvenim junakom Sibinjanin Jankom i Ivanom Kapistranom mnogo moćaiijit voj ku, koju je vodio tia Btograd silni sulian Mehmed II. Tek miiogo docnije 29. avirusta 1521. srodine, zauzeli su Turci Reograd Traže se perodice. Porođice ovih uinrlih ratnih zarobljenika i interniranili potrebno je, da sc jave sudskom odjelenju opštine graida Beograda, radi izvjesnog hitnog saopštenja: 1. Pređiraga I b r o v c a ; 2. ^Jhajla F e b er a ; 3. TTekse 11 i ć a ; i 4. Živojina G a j i ć a. Umro. Uslijed bolesti umro je u Btiču umirovljeni pukovnik Aleksandar C s o b a n, kcji je službano bio dodijeljcn miesnom zapovjedniŠtvu u Beograđu. Tijeio pckojnikovo ie oirojano 19. o. m. u Beču, a zatim otpravljeno u Staru Moldavu sproću Gohthca, gdje će biti sahranjeno. ! Putovanie n Vrnfačkti Eaniu. Sva lica, koja su v’tć dobila đozvolu za putovanje u Vrnjičfcu Banju radi lj. ječcnja i oporavljauja, upozoravaju se, da mogu putovati 23, 24. i 25. jula vozom br. 311, koji polazi iz B ograda u . 2 sata 34 min.uU izjn ra. Potr bnu d •. zvolu za putovanje troba što prijo izvaditi tt uređu za iždavanje putnica (Passierschemstclle) u sobi br. 15, gdje so irna. ,rn pokazati doi.iČne putne lspravo. Veiikodušni da r LazarGjorgjević, čin. želj. đfrekcije položio je po 50 kruna Doirnt staraca i starica ovdje i Domu sirotne djece u Topči’deru, mjesto daće na dan trogođišnjeg pomena svome milom dedJ Atanasijit Georgijeviću, sekret. konz. u penziji. Istorijski kalendar. Na jučerašnji dan, 20. j u 1 a 1304. godine rodjen jeuAreggu Francesco Petrarca, najslavniji talijanski lirski pjesttik. U svojoj niladosti Petrarca je stućirao pravnc nauke u MontpeJlieru u F rancuskoj (gdje je več u ono vrijenie postojala velika škoia) i na slarodirevnom univerzitetu u Bologni, uajstarijem u Evropi. Po smrti očevoj došao je u južno-francuski gra-d Arignon, gdje jc u ono viijeme privremeno rezidirao papa, a gdje je za života đugo živio njcgov otac. Ovdje je po svoj prilici prvi put vidio svoju dragu Lauru. ako je ona t. j., u opšte pod tim Imenont postajala. Na ime, do sada istoričari još n>su načisto s tirne, ko.ia je ta I.aura, koju Petrarca ' toUJco slavi u svojfm p.iesmama kao svoju dragu. Jedui ti njoj gle<ktju kčer nckog odredjenog irancuskog plemlća. drugi uopšte vele, da je ,,Laura“ samo proizvod Petrarcine pjesničke iantazije. Pošto mu roditelji nisu ništa ostaviJi, to je Petrarce stupio u red svešteoika. 1333. godme putovao je po Francuskoj, Belgiji, Uolandiji i zapadnoj Njemačkoj. 1335. godine nakradio je papa Benedikt XII. Pctraircu kancnikatom u Lombesu za jednu 1atiusJcu eir/Lstulu, koju mu je uputio. Zatim se nastanio u jednoj maloj kućici na izvoru Vaucluse-u (sada po njemu toliku čuvenom) blizu Arignona J tu je živio svojim studijama i ljubavi, koja ga je potajno moriia, Ovdje je spjevao neke od svojiii najljopših pjesama „Lauri’*. Osim toga je ovdjc izradio mnoge latinske epistule; ekloge itd., kao i djelo „Devitasolitaria

6roj 193. i llbri 1I“. Ubrzo }e svojim pjesmama stekao najveću slavu. Rimski senat l pariski univerzitet jednovremeno mit ponudišc krunu „poetae laurcatus“-a, a on se odlučio za Rim, gdje mu je prvog dana Uskrsa 1341. godine svečano položon vijenac na glavu. Idućilt godina opet je najviše živio u Arignonu, gdje jc dovršio jedno od svojih’ majznačajnijih djela: ,,De contemtu mundl libri IU“. Kada mu je papa ponudio blskupiju, on ne htjede primiti; •pošto, reče, ima dosta briga oko vlastite duše. PoŠto sc oduševjjavao za narodni pokret u Rimu i pošto je bio: rtapisao pismo narodnom tribunu Rienzi-u, došao je u sukob sa svojim giav« nim protektorom, kardinalom Colonnom, pa je 1347. godine otišao u Padovu, pa je živio naizmjence u tome gradu kao i u Veroni 1 Padovi, 1350. godine Dosjctio jc prvi put svoj rodnf grad, Firenzu, gdje se sprijateljlo sal Bočcachom. Od 1353. god. živio jc Petrarca skcro punih deset godina na( dvoru milanskog nadbiskupa. Prilikomi svoje posjcte u Italiji rimsko-njemačkil car Karlo IV. u više je maha pozivacf Petrarcu k sebi i dugo je razgovarad sa njime. 1335. godine poslat je Po trarca u naročitoj misiji na dvor Kar la IV. u Prag.-gdje je ovaj stahio reziđirao (bio je ujedno i češki kralj: mnogo je učinio za Prag: univerzitet i dr.), a 1360. godine opet u drugoj mD siji na dvor franćuskog kraija. Iduće je godine najvećim dijelom proveo u Padovi. 1362. godine otlšao je u Veneciju, gdje je podario sve svoje knjige za biblioteku mletačke republike, pa se najzad 1370. godine povukao u se!o Artjna na podnožju evžanejskih visova gdje je umro dva clana prije svoga ser đarndesetog rodjenaca — 18. jula 1374 godine. Dok se Petrarca medju savremenicima najviše proslavio svojinl mnogobrojnim 1 a t i n s k i tn književnim i naučnitn djeiima, a dok je on sam svoje pjesme pisane na t a 1 i j a n« skom jcziku bagatelisao, baš su ga' o<ve posljednje učiitiile besmrtnim me dju potomstvom. Pod skromnim r.asiovom ,,R i m e“ (stihovi) skupljenć su sve njegove ljubavne pjesme, i tr se dijeii r.a dva dijela: prvi dio (226 soneta, 21 kaucona. 8 sestina i 10 ba lada) posvećen ie Laurinom životu, : drugi dio (90 soneta, 8 kaucona i jedna balađa) posvećen je Laurinoj smrti U starijim podinama nanisao je kac dTugo znamenito talijansko djele ,,T r i o n f i“, šest alegorjskih vizija Prostor nam ne dopušta. da ovdje raz lažerno o pojeainim pjesničkim vrlina ma Petrarcinim, niti pak to može bit zadatak ovog istorijskog potsjetnika 18. jula 1844. godine sveča-no je u cije loj Italiji proslavljeua 500-godišn.iia Petrarcine smrti. Ljeka^ska vijest, Dr. Slavka Mihajlovićeva operatcr, otoutovala je iz Bcograda zj izvjesno vrijeme po službenoj potrćb u Kragujevac. Izdavanje ped zakup ja>nih nužnlka ' pisoara. Na dan 25. jula ovc godine u 5 sati prije pođne, održaće se u takscnoIx>reskom odjetenju u Kralja Aleksandra ulici broj 7 usmena javna licitacijs za izdavaiije pod zakup svih javnil mižnika i pisoara. Uslovi se mogu vi* djeti svakoga dana, a i na dan licitacije u takseno-'poreskora odjelenju. Pozivaju se zainteresovani, da ns OVU licitoeHu dod'itt.

Dnevne vijesti Kombinov a ni h r odarski i zei saobraćai s pretovarivanjem u Bećn iii PasavL — Mociifikacija taiife »u liniji zeljeznička lifijja Pasava odnosno Rege»sbstrg. Drekcija kr. ug. rijcčnog i pomorskog dioiiičkog društva objavijuje, da se za otpreinanjc zniaste itrane od 1. jiila J918. povišava tarifa za jedan fcnig tki 100 kg, a to zato, što je tarifa za otpravljamje hrane na obaii Pasavć odnosno Regensburg povišer.a od tri na čeliri feniga na 100 kg. Ograničenje brzovoznih pošillaka i prijem sporovozne robe za Oršavu. Kr. ug. riječno i pont. đion. društv’o objavliuje, da je nastalo ograničenje i; saobračaiu brzovozne robe kod broclova, koji stoje u službi vojnog vrliovnog zapovjeđništva na liniji Zemun—Becgrad—Oršava i da će se do dalje naredbe primati za otpravljanje samo ona brzovozna roba, čije otpravljanje ne ćc biti na uštrb putničkog saobraćaja na rećcnoj liniji. Ujedno je otpočelo primanje sporovozne robe za Oršavu bez ograničenja. Za ovu su m.ierodavna saocštenia, koja su objavIjena pod br. 500 u 44. brojn zvaničnog organa za saobraćaj i željeznice od 14, aprila o. g. Saobraćainc i tarifne odredbe društva važe sve donđc, dok c, i k. centraina transportna uprava ne učini izmjenu. — Budimpcšta. 13. jula; 1918. Direkcija.

PAŽNJA PUTNICIMA. U vlastitom intcresu obrać’ s- pažnja p’ukrjućem svijetu, ri a u budućo ne; prirea nikakva pisma radi pr«nosa a tako isto da ni vlastita pi. sma za druga 1 ica n« nosi sobom. Ko bnde protivno post pio, bićr kaž. njon kao fcrijumćor pisama i cduacĆJ mu 8« pasoS.