Beogradske novine
TcVazev dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.
Pojadinl brojevl: Mlirili UtnMMiiHitMMthi ililh. tft< tt *umI *t , , , ■ mmmUf ■ . 13 Mm
MJi
stplata:
ItSfšSSr?U ' ' ‘ ' U iMllTMttra * •
Oglail po cljenlku.
Jrednlttfo: BEOORAD, Vuka Karadžlte ul. broj tO. Tolefon broj 83. Ilprava I prlmanjo pretplato TopllCln venae broj 2I. Telafon br. 28L Mmaajo oglaaa Kaaia lAlhaJla uL braj 38. Tolefon brol 243.
Br. 194.
BEOGRAD, ponedjeljak 22. jula 1918.
Oodlna IV.
RATNI IZVJESTAJI. lzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 21. Jula. Na vijencu Z u g n e neprijateljske su jurišne trupe dijelom vatrom, a dijelom u borbi s ručnim granatama, suzbijena i protjerana u nazad. Borbe u A r b a n i j I proširlle su ae postepeno na eijeli odsjek temedju gornje doline DevoII-a i mora. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin, 21. jida. Zapadno bojištei Vojna skupina bavarskog prijestolonasljednika Rupprechta: Zestokoj topničkoj borbi tta A nc r i slijedili su izmedju B e a u m o n t a i A tn e 1 a engleski pješački napadi, kojisusteškim gubicimaza n cprljatelja odbijeni. T ako su Isto p r o p a 1 i s večerl engleski napa'di istočno i jugoistočno od B e h u t e rn e a Borbena djelatnost, koja je preko dana bila većlnoin umjerena., ponovo je s večeri oživjela. V o j n a s k u p i n a n j e m a čkog prijestolonasljednika: . Sjeverno od A i sn e neprijatelj je Jzvršio mjesne napade izinedju Nouvr o n a 1 F o n t e no y a, k o j e s m o protiv napadom suzblli. Izmecju AisneiMarne neprljateij je juče, uvlačeći u borbu nove divizije, Iitio da iznudi odluku borbe. N e p r ijatelj je suzbijen. On je pret r p i o v e I i k e g u b i t k e. Narodi, koji Trancuzima pomažu, Alžirci, Tutiižan!, Marokanci i Senegalci, nosili su na sebi u nnjtežlm tačkama glavni teret borbe. Senegaiski bataljuni, razdijeljeni kao jurišni odredi medju francuske divizije, jurišali su iza oklopnih automobila ispred bijelih Francuza. Amerikanci — pa i crni Amerikanci Diiglezi i Talljani, borili su se izmedju Frajtouza. Poslije dva teška borbena dana tek |e juče napadačka snaga naših četa došla prot i v napađom ponovo d o p o tpunog izražaja. Ona se, odustajući od topničke pripravnostl, saobrazila napadačkom postupku proti\mika, koji se osnrvao na uvlačenje u borbu iokiopnih atitomobiia u masama, što je « početku iznenadjivalo. JučeranJi borbeni dan po svojlm bjeiima u vodjstvu i samlh ćeta, i svoJim pobjedničkim isliodoin. doiazi u ravnoj mjeri u red vcliklh borbeitih nspjeha koji su ranlje u borbenim obiastlma izvojevani. Na vlsoviraa Jugozapaduo od S o i s s o n a slomili su se jiapadi. koje je neprijatelj, poslije jake bubnjarske vatre, bio upravio protiv tog grada. Predvodjena oklonnlm automobilima neprijateljska pješadiia je sedam pata prclazila u napad protlv druma Soisson Chateau Thlerry, istočno Ourcqa. Sjeverozapadno od Hartennesa slomljen je potpuno napad većlnom još pred samim našim Ihtljatna. Jugozapadiio od Hartennesa odbili smo protivnapadom jurišajućeg neprijatelja. Njegova pješadija, koja se ovdje u gustim gomilama u bjcgstvu povlačila, biia je obuhvaćena i satrvena našom snažnom topnlčkora, pješačkom I mašinskom vatrom. I južno Oureqa našim protivnapadom Je slomljen neprijateljskl napad. Sjeverozapadno od Chateau-a—Thierry-a svi onj pukovl, koji su posljednjih nedjelja biii uzaludho napadani, održali su se i juče pobjeodnosno protiv uekolikih jakih liapada Amerikauaca. Tu su Amerlkanci pretrpili velike gubitke. Noću, no priuznemiren) od neprijatelja. prenijeli smo obranu ua zemljište sjeverno I sjeveroistočno od Chateau—Thierry-a. Na Jkižnoj obali Marne neprUatelj je juće prlje podue, poslije topničke prlprejme. koja je trajaia četlri sata. I guste ivatrene zaštite. izvršio jedinstvenl najpad s mnogim okiopnlm automoblUma protiv položaja, koje smo mi prošle nojći napustili. Cio ova] napađ se raspl!nuo pred praznim položajima. Naša topnička vatra, koja je sa sjeveme bbale djeUmično bočno djelovala nairiJela Jo neprijatelju vetlke gubKke. I Jugozapadno od Reimsa neprijateij je lake snage uveo u napad protiv polo* laja. koje smo osvojiil izmedju M a r3 0 I sjeverno od Acdre. (Ovdje su Euglezi došii Francuzima i Taiilanima
Džinovske borbe na zapadu. Uspješni njemački protivnapadi. Strahoviti gubici trupa sporazumnih sila.
u pomoć). U našo] vatri 1 našlm protiv napadima slomill su se ti napadi s teškim gubicima po neprijatelja. Borački letači vrlo su često sa uspjehom ulazlll u borbu s mašinskim puškama I bombama, naročito protiv neprijateljske pješađlje I sakupljenih okionnih automoblla I kolona. Oborili smo 24 neprijateijske letilice i 3 osmatračka bakma. Kapetan B e r t h o 1 d izvojevao Je svoju 39., a natporučtiik Loerz.er svoju 28. I poručnik B11lik svojti 24. vazdušntt pobjedu. U Champagne-1 se s vremetia na vrljente razvijaju tt\!estie pješakče borbe. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. NJEMAČKI VFČFRNIJ IZVlEŠTAJ. Kb. Berlitt, 21. jula. W o 1 f f o v u r c d iavlja: Na borbenom frontu izmedju A i s n e i M a rn e o s u j e će n i s n f r a n c u s k i n apadaji. U veče su se razvile nove borbe izmedju Aisne i Ouorcqa.
Dogadjaji u Rusiji. Sfnrt bivšeg ruskog Imperatora. Ustrljeijen presudoin uralske sovjetske v.Iadc. — Sav imetak carske porodice zapiijenjen. Kb. Moskva, 21. jula. Kaiko „Pravda" javlja, bivši car je 16. o. m., tta osnovu presude uralske sovjetske vlade. strijeljan u J e k a t a r I n e tt b u r g u. ,,B j e dnetta“- donosi vijest na ovaj način: „Voljont revolucijonarncg narcda krvavi car je tta najsretniji ttačin skončao u Jekatarineniburgu. Živio crveni teror.“ Dekret od 19. o. m. objavljuje. da cjelokupno iimanje bivšeg cara, carice Aleksandre I svih člamova carske pcrodice prelazi u svojinu ruske republike. U ovu zaplijenu obr.ltvaćeni su svi ulozi carske porodice u rtiskim I stranim bankama. Suzbljanje prot!v r evoluclje. Kb. Kijev, 21. jula. „Ruskij Oolos“ javlja, da su po završetku uličnih bojeva u Voronježu izmedju so\detskih trupa i trećeg litavskog, kao i drugog kuronskog puka, obadva postjedmja puka r a.z or u ž a n a. Operaclje protiv protivrevolucijonaraca na Uralti. Stockholm, 21. jula. Po opisu ltiaksimaUstičkih listova razvijaju se operacije protiv protivrevolttcijouaraca na Uralu 1 Volzl p ov o 1 j n o z a b o I j š e v i k e. Pretna vijestl jednog divizijskog vodjc odbilc su sovjetske čete jedno oKJjeijenje od 3500 ljudi, koje je sa 5 topova naipadalo na stamiicu F i 1 o n o v o. Zarobijeno je 150 kazaka, tnedjm oviina 29 časnika, zaplijenjen je Jedam top i osam mašinskih pušaka. U Irkucku su mdarskl radnici iz mjesta odbili napade bijcllh gardista. Naredjona je pooštrena zaštlta žeJjeznice i najstrožiji nadizor itad putnicima na prugatna C a r i c i n Tihorjeckaja 1 Rjazan — Ko1 o m n o. Otkrlvena zavjera. Kb. Moskva, 21. jula. U Orenburgu je otkrivena zavjera časnika i intelektualaca uz sudjelovanje socijalnih revoluoijomaraca. Zavjeremicima je izdavano oružja iz slagališta „crvene vojske“. Njemačkl obzir sa crnomorskom flotom. Kb. Kijev, 21. Jula. Ruska crnomorska flota, koja se nalazi kod Sevastopolja, nalazi se pod zapovjedhištvom d.omaćih časnika. NJetmačka 'je odbiia da se miješa u njihove unutamje stvari. » —ii - • Rat izmedju Engleske i Rusije faktički već postoji. Kb. Mosk\ r a, 21. jula. Raspravljajući o politlčkom položaju, razlaže ,,Pravda“, da se eaigleski i framcuski) imxjxsrijaLizam mora tačno posmatrati. Mora se retćl potpuna istina. Ako i ne formaluo, ali faktički ipak postojl rat Iz-
m e d j u E n g 1 e s k e I R u s i j e. Englezi Ldu bez buke l ustezanja, bez zvaničnili nota, tiho kroz lagmne, da bl nas jeldnog li-cpog dama žlve ulovill. Njihov plun Je jasam: sjedinltl se sa Česlma, koji sa sjevera parodiru, rastavit! nas od Sibirije, i da u Arhangelsku, Woiogdi 1 Jekaterrmemburgu potpomognu izbijanje protivrcvoluclje.
,,Ogorčeni“ Baifour. Njegov govor priHkotn godišnjice progiasa bclgijske nezavlsnosti. Divlii ispadi protiv Njomačke. Kb. Lomdon, 21. jula. Na zboru, održanomi u Londonu prilikom godišnjice proglasa belgijske nezavisnosti, rekao je ministar spoljnih poslova Balfonr: Njeniačka se u ovom ratu mnogo puta iprevarila u raćumu. Ona zbilja nikada mije napravila kakav moTalni račun, icoji ne bi u veliko promašio svoj cilj. Nikada joj se ne će zaboraviti zločin. čija je žrtva bila Belgija. Kada bude došlo vrijeme, da Evropa za zeletiiin stolom raspravlja o tome, kako će sc sačuvati od ponavljanja zvjerstava i užasa, što ili je počimila Njemačka, tada evropski državnici nikafco ne ćc mcći zaboraviti, da njeniačko obećanje tte ipredslavlja obavezam ugovor. Istcga časa, kada je Njemačka napala Belgiju, objavila je druga jcdna mala đržava, Švajcarska, da će svoju mcutralnost braniti protiv mapada sa koje strame biio. Ko inože posinnnjati da bi u slučaju, da je rcšto njeniačkoj vojnoj upravi bilo zgoćimije mapasli FrancU' sku preko Šv'ajicarške ncgo proko Belgije, Belgija bila ta. koja bi primila čestilkc od mjemačke vlade, a Švajcarska bila pogažema njemačkom čizmom. No najveću je uvrijedu pretrpila Bclgija cd mjemačkog glavnog katicelara povodoin njcgcvog posljcdmjeg g'ovora. Kamce-lar tia iine priča, da Njemačka me rnisli za navijek zadržati Belglju, već da ie_ rnisli upotrebiti jedino kao zalogu. Šta čovjek treba da podrazunTjeva pod ovotn rijočju, kako ju je kancelar upotrikbio u ovom slučaju? Znači, tla je Njemačka voljna, — pošto je bez ikakvog izazivanja sa belgijske stramc mapala f osvojila Belgiju, pošto je po osvajaiiju memilosrdno postupala sa njom i otela jej sav materija!, svo imanje i svaku moralnu satisfafcciju za ovaj nasrtaj na njetiu slobodu, — da ovtt zeinlju vrati, pod predpostavfcotn. da može dobiti drugu kakvu zemlju, u kojoj bi Nijemci tnogll upražnjavati svoje maročite sposobnosti. Ako cn govorl o zalozi i o nekoj razmjeni Belgije za drugu kaikvu z.emIju, to možda satno tretia da znači. da je on voljan da učiui kraj ugmjetavanju Bclgije i naopakoni upravljatiju ti mjoj. pod usio'voin da site dada Njeinačkoj dozvolu da u drugoj kakvoj evropskoj ili vanevropskoj zentlji !oŠe upravlja i ugnjetava je. Eto to i mišta drugo ima da znači označavamjc Belgije kao zaloge. Meni se činl da su od velikog broja nasilja, što ih je Belgija morala preturit! preko glave, nimoga bila svirepija, ali svakako ml joduo od tili uasilja mlje bilo uvredljivijc cd ovog tvrdjenja. Njemački pohizvanlčnl odgovor. O ovint izjavama veli „No r d d c u t s c h e A 11 g c m e i n c Z e Itung“: Izjave gospodima Balfoura jasno pokazuju, koliko otiglcski ininistar zazire cld innirujućeg utiska, što su ih u belgijskom javnoin mišljenju izazvale izjave njettiačkog kancelara. On nikako nije htio. da tumači potjaan ,,zaIoga“ omako, kako ga je podrazumijevao njennački državni kancelar. U mjesto toga on je p o s t a v i o n e k u s a m o v o 1 j n u s v o j u t e o r i j u o zalozi, kofct je priroduto čisto britauskog karaktera. Irska, Orčka pa i sama Rusija, koja je do prije kratkog vreinena bila savezuik Emglcske, zatiim neutralne evropske države ugnjctavame engleskotn poniorskom despotijom, jasan sti dokaz o t ome, k o 1 i k o grubo Engleska Ignoriše tudj a prava, samo ak o mis 1 i đa j e t o u n j e n o m I n t e r e s u. Državni kamcelar izjavlo je, da Belgtja nikad viša hi u vojnlčkoin, nl u političkom ni u privredmom stftislu ne smije bitl koncertraokma oblast tieprijatelja Njemačke i neprljatelja nrira. Berigija u
prvom r e>d u t r e b a d a b u d e z aloga za to, da se raskinu mreže, u koje je F.ngleska već prlJe rata uvukla Baigtju. Samo se po sebi razumije da i okupirana oblast u sjevernoj Francuskoj u našim rukama predstavlja zalogu za otete nam kolonije i za razoravanje njemačke svjetske trgov' 1 ne, kao i za sve štete što su n a m i h neprijatelji m i m o m ed j u n a r o d n o g p r a v a n a n i j e 11. Gospodhi Balfour Ineče biti u stanju da iznesc kakve bilo ubjedljilve pravno osnovane razloge za uoptrvbljavanje sjevcrne Fraitiomske kao zalogu. No dokle god ml m tu svrlm budemo đržali sjevernti Franiciisku, razumije se đa moramo diržatl i Belgijti; kroz tu oblast naime vodie svi maŠi saobraćajni putcvi za okupirame krajjicve neprijateljske nam Francuske. Ni jcdan trezvemi i mislenii ćovjelc tie 6c! ozbiljno uzeti Balfourovo 'ukazivanje na Švajcarsku. Ova sloboiđma reipublika, koja je imala i koja još I sad kna sasvim diruga sh vatanja o meutralnosti meigo što ih je irnala Belgija, zma, da mema šta da se bojii ođ Njemačke, ako s uspjehom btidie bramiia svoju slobodu od engleskog Lii dinigog kakvog t.v risamja. Intervencija sporazununih sil a u Rusiji. Do sad lskrca*»o 30.000 Ijudl sporazumnih si!a na tnurtnanskoj obali. Kb. Stockholm, 21. jula. Čete spcrazuiinmih siila, fcoje su se do sad iskrcale ma inurmanskoj obali, bix>je 30.000 lju'di. Glavni zapov jedmik izdao je poziv stait»vtništvu, đa zaštite njihov ratmi nsab;lrijal prcitiv njemaćkih i fitiisfcili vojirika i ogiasLo zemiju kao suvesrenu oblast sovjcta pod zaštitom sporazumnlh sila. Zap-očela otvorena neprijateljstva. Stockholm, 21. jula Ruski dopisni ured javlja, da su Emgiezi na imurmamsko-j obaii prešli u otvorena neprijateljstva. Onl su prodrli 11 ktn. prema jugu i zauzeII Sorofcu, pošto su je bambaird'Ovail sa engleskih ratnih brodova. Sovjetske trupe su se jrovukle. Rat na uioru. Potoplien veliki amerikanskl ratni brod. Kb. Washington, 21. jula. Mornaiski ured javlja, dia je 20. jula u jutro potonula jedna krstarica Sjeditijemtli Država. L/.gleda da nije biio Ijudsldli žrtava. Kb. Aittsierdam, 21. jula. Kako se iz New-Yorka javija, : uzrok je propasti okiopljene fcrstarice nepozmat. Iskrcatta su 35.3 mornara posade. Ministarstvo momarice javija, da se daiji veliki broj posađio potopijcme krstarice tialazi na dvjema parii'hn brodoviina, koji su sa nepozmatinn odiredištem nastavili svoj put.
Rat u vazduhu. Amerikansko-njentačka vazdušna bitka. Smrt Rooseveltovog sima. Kb. Berlin, 21. jtiia. W o 1 f f o v dopisnik javlja iz velikog glavnog stama: Pri pokušaju amerikauske vazdušue ttskađre, da prodre njemačku vazdnšmi blokadu, pogimio je Oueavtltt Roosevelt junaćkottt smrću. Odred od sedam iijetnačkih fcitilica, koji je krstario nad Marnom, opazio je u okolini Dormausa 12 amerikamskih lovačkih letača. Razviia se žcstofca vazdušna borba, koja je stigla do vrhumca u đroboju izmedju Amcrifcanca i lovačko-letacfcog podčasnika Grepera. Poslije nekoliko pucpjeva počcia je aanerikainska letilica koja je očigiedmo ostala bez pilota, padati, i najposlije se sruštla fccnd sela Chatnbry, oko 10 krn sjevčrno ođ Marne. Amcrikamskl letač libijen je sa dva mctka u giavni. Po njegovim hartijama doznalo se, dia je to poručnik Oueutln Roosoveit, iz avijatičkjei sekclje vojske Sjedinjettih Država. Zao-
sžavština poglnuloga nalazl se na pouzdanom nijestu, da bi se kasmUe ittogla •prediati rodblmi. Zettsnjei ostatke trlladog lurabrog fetača sahramlli su njemačfci letači sa rabnim počastima kod Chsmbarya.
Razne brzojavne vijesti* OdHkovanje pl. Kiihttnanna. Kb. Berlin, 21. jula. I Car )e pl. Kuhlmomnu povodottr njegovog odlaska fz službe, podarlo orden crvenoga oria I. razreda. Bjesnilo sporazumn© štampe protiy Hertllngovog govora. Kb. Berlht, 21. Jula. ,,D a 11 y M a 11“ odiblja izjave HertHngove da se Belgija diržl za ručmt zaiogu. „New-York-Titncs“ ozmačavaju Hertlingova uvje ravanja, da ntjesu od važnosti, pošto saveznjcl osiin kostiju njemačkih vojnika ništa drugo o^d Nijemaca ne ćq ostaviti u Francuskoj ! Bclgiji. ,,World“ piše, da ainerički narod ne će sklopiti tnir, koji ne bi dao Francuskoj sigurnosti, za koje 'je francttska krv tekla u potociraa. Bniest g f ofa Hertlinga. Kh. Burlin, 21. jmia. Kafco listovi saanaju, državni kauceiar grof H e r 11 i n g, koji se bavio u glavrtoan stanu, morao se, posiije više dme\mog slttžbemog puta, zbog nazeba podvrći Ijekarsk'om pregiedu. On se već r.alazi ma puta oporavljemja. ScrljeHan.lo vijernih grčkih časnlka. Ziiricli, 21. jtila. Iz Atene se javlja, da je kasaciomt ; sud O'dbio žalbu obojice grčkih častvi: ka protiv presude, da su došli iz fiSr'litza u Atenu da predadu kralju Aieksandrtt pistno kralja Konstantina. Oni su okrivljeni, da su tjerali špijunažu za raćum Njemačke. Predstojl smafcnuće obojice časnika. Vojni atašeji sredlšnjih vlasti u LlcraJiitL Kb. Kijev, 21. (ula. Posianstvima četvonnog saveza, koja se tialaze u Ukrajjini pridodiaće se v'ojni atašejl. Španjolska boiest u Švajcarskoj.. Kb. Bern, 21. jula. U švajcarsfcoj uzittta španjolska bolest opasan karakter. U vojsci je bilo 116 smrtnih slučajeva, Nove ukrajinske novča*fice. Kb. Kijev, 21. jttla. Ministarsfcl savjet ja cidluoio, da izda 500 milijuma rubaija novili ukrajiiitskih novčanica.
Grad i okolica Bećka i'arodna opera. Gostovanje bečke narodno operc otpočelo je u subotu sa Smetaninom inelodijozttu'iii i vazda svježom fcontičnom operom „Prodanom n e v jes t o m“, a prođiužiiio se jučer s Verdijeviitt ,,R i g o 1 e 11 o m“. Pozorište jo obje večori bilo i>uuo it 'preinnio otmjena svijeta. Bečki gosti izvode u odmjoremoin iim krugu scenei ( orkestra brižno i s puno volje povjerene kn zadaće, pa ako i nemaju onih lmiia, s kojima se istlcala dvorska opera, ipak cjelokupiii utisak uvelifce zadovoljava. U nekih snaga mlaid'emačkog .poleta i bujnosti. Repeirtoar je biram 1 raznolik, pa kafco su već za rnnoge opere uiaznice već unaprijedi prodane, uspjeh je ovog gostovamja s niaterijalnc strane. potptino osiguran. S utra . a utorak Offonbachove „Hofimannove priče“.
Poziu nn pretplntu! Od 1. avgusta otpočinje nova mjeseina pretplatal
Molimo, da se lsta za vremena obnovi, da bi se mogao list bez ikakova prekldanja dostavljati. Kođ obnove pretplate umoljavamo, du se uzmu u obztr ove cijene.
Pretplata: Za Beograd. /.a Oubernlju Srblje, za vojne ' ipne poSte, mjescjno 2 - 50 krune; Za Beograđ sa đostivom u kuću mjesetno K. 3 7« Mnnarhli'n mlesetno K. 3‘—:
Placanja se rnogu obaviti poštanskom doznačnlcom, a naružitl list je najbotja kratko poStanskom kartom. Kod preselenja, osobito kod promjena bojnth pošta pužno je, da se osim točn« nove adrese navede i prijašnja adresa. Oprava „Beogradskih Novlua“ etapua poSta BeogradL