Beogradske novine
tffrana 2.
Petafi
BEOGRADSKE NOVIN*
2. augosta 1918.
Broj
brana domovin«, gdj« j« potr«bno (<Unaš. j ■j* većina smsitrda je ovu odbranu dotle polrebnotn, dok neprijatelj bude na francuskom zemljištu). 2. Revizija ratnih cilj«va sporaLumnih sila. 3. ^tvaranjo s&voza narođa. 4. Noodobravanja ratnog budžeta, U slučaju, da vlada n« tstavi pntnice (pasoše) ca niedjunarodaU JSdhtJncu konferenciju. 5. Socijalističke vc. tflje, koji naailno potpomažu politiku vla. )do, imaju so osuditi. 6. Opiranje planu, da 8o sporazumne sulo uplctu u okolnosti Busije, 5ak i kad bi to tražili ruski socijaiisti, Primanjem ovih taSaka na. Btao je dubok rascjep izmedju Irancuskih i •ngleskih socija. lisfa. Rat ratu! , Zeneva, 1. augusta. Oovornici socijalističke konferen* ctje naglasili su. d a s e m i r n e m o* 1 !2e postlći silom oružja, nego samo sporazumom naroda ’ pomoću Tneujunaiodne akcije proletarijata. •Longuet je energički protestovao protiv ruske in t e r v e nc i j e. Mi hoćemo da sa ruskim radnicima ’živimo u miru. Je li i sa boljševikima? žapita T h o m a s ozlojedjeno. D a, odgovorio je Longuet, sa ruskim naro’dom. Svoj govor završio je Longuet riječimzu RatratulOvesuriječi popraćene burnim odobra.vanjem. Izjava amerikanskog gjavnog konsula o seobl poslanstava sporazucmib sila u * Arhangelsk. * Petrograd, 1. augustai. Amerikanski glavnl kousul Cool izjavio je narodnom komesaru za spoijne poslove, Č i ? e r i n u, da seoba poslanstava sporaefiS?^‘;_itia iz .Vologde u Arhangelsk ne znaci promjenu u politici sporazumnih sila prema vlađi sovjeta. Engleski letači nad Karelijom. Stockholm, l'. augusta. Englcski letadi pojavili su se nad. ru. skom, Kartlijom. P.uski garnizoC U Uti pucao je di njih.
Rat na moru. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 1. augusta. \Volffov ured javlja zvaničnor Na sjevemom bojištu djelatnošću naših podmornica potopljeno je 13.000 bruto tona. Načelnik admiralskog stožera moraarice.
Oogadjaji u Rusiji. Borba protiv protivrevoluciionaraca. .J»obieda ili smrt“! — Odluka moskovskog sovieta. Moslu'a, 1. augusta. U jučerašnjoj zajeduičkoj sjeduici iz. VTšnog odbora moskovskog sovjcta i rad. pičkih organizacija u velikom pozorišLu, gdje jo sudjelovalo 200 članova, priniljc. lia je poslije govora Lenjina i Troc. koga ova odluka: 1. Socijalistička domo. vinjL nalazi so u opasnosli. 2. Zadaci saIflašnjeg (brenutka su odbrana od Čeha i flovoz žita. 3. Medju radničkim masarria Bo ima jaka agitacija povesti za objaš. rijenje o ozbiljnosti položaja. 4. Prema gradjanstvu, koje so svuda prikljiičuje prc. jtivrevoluciji, ima se opreznost uvećati. iVlada sovjeta mora sebi stvoriti zaklon, U oru svrhu mora se gradjanstvo staviti pod hadzor, a u pralcsi se proiiv njega provesti teror \i masama. 5 . Opšta je lo. izinka: smrt ili pobjeđa. Uvoz hljeba u masama u glavni građ. Spremanje i Haoružanje radnika i napinjanjo svih snr.« ga u borbi protiv protivTevolucijonamog gradjanstva. Veliki kneževi pred ratnim sudom. 5 Moskva, 1. augusta. Veliki kneževi 0 j o r g j e i M t /hajlo Mihajlovič te Dimitrlje K o n s t an t in o v i č, koji su đovedeni u Petrograd, smješteni su za sad u smolnenskom zavodu; s njima se postupa s velikom jražnjom. Dozvoljeno im je da se sami o svome trošku hrane. čini se sve. 'đa bi se postupak prema njima, koji još nije okončan. ubrzao. V e 1 i k i Jcneževi će odgovarati ipred r a t n i m s u d o m. Strahote Čeho-Slovaka. Berlin, 1. augusta. U Moskvu 1 Petrograd đolaze strahovite vijesti. Češike trupe ne zarobljavaju. nego vojnike crvene garde, koji im padnu šaka, oni sasvim prosto puškaraju. Nelcoliko gardista ostavljeno je na životu zbog sahrane palili Čeho-Slovaka, a onda su i oni puškarani Razne brzojavne vijesti. Povratak pl. Hintzea Iz vellkoz *> glavnog stana u Berliu. Kb. Berlin, 1. augusta. Državni tajnik pl. H1 n t z e stigao je iz velikog glavnog stana u Berlin. t Petar Nansen. Kb. Kopenhagen, 1. augusta. Pisac Petar N a n s e n umro je u 55. godini života. Prodtiženje odsustva austro-ugarskim vojnicima. Budimpešta, 1. augusta. Vojne vlasti su za jednu nedjelju brzojavno produžile vojnicima odsustvo za smirivanje žetve. Izuzeti su samo oni vojnici, koji su đobili odsustvo na frontu, te se po isteku vremena odsustva moraju neizostavno vratiti u svoje jedinice. Osiobadjanjo 49- i 50-godišniih vojnika u Ugarskoj. Budimpešta, 1. augusta. Ministar domobranstva je naredio. da se pučko-ustaški vojnici od 49 i 50 godina imaju osloboditi, i to prvo oni, koji su samostalni zemljoradnici, sasvim. 2. Oni zemljoradnici, koji imaju inanje od deset jutara zemlje, upotrebiće se za stražarsku službu. 3. Industrisko-trgovački pomoćnici, koji će se takodje osloboditi, predaće se vlastima njihovoga mjesta. Ukrafinske zalihe šećera. Kijev, 1. augusta. Po zvaničnim izvorima iznose ukrajinske zalihe šećera 9 milijuna centi. Ođavde otpada 6 milijuna na rafinadu. Fuzija magjarske vladine stranke sa radničkom strankom. Budimpešta, 1. augusta. Jučeranje izjave Wekerlove u gornjem domu smatra se kao najavljivanje o fuziji s radničkom strankom. Kako ,,E s t“ javlja, Wekerle je odlučno riješen. da svoj vladavinski program što prije ostvari. Socijalističkl pcslanici talijanske komore poiažu svoje odborske mandate. Ženeva. 1. augusta. ,,Avanti“ donosi jedno pismo socijalističkih članova komore. kojim polažu svoje odborske mandate.
Učitelj se digo i pošao s pram nje, a ona ga uhvati za rukav i povuče na stranu. Ogleda se uokolo, ne čuje li tkogod, pa zašapće: — Jel onaj cd sigilacije? — Tko? — zapita učitelj, ne shva'ćajući njenoga pitanja. — Ma onaj gospodin — i pokaže na slikara, — A što vi to pitate? — Ma jel on od sigilacije? — Kako — od slguracije?! začu'dl se učitelj. — Ma, da, kažu da je jučer plan od našeg štaglja uzimo. Pa se ml bojimo, da nije njega sigilacija poslala. što nismo već dugo platlll. — Ta nije, to je moj rod — nasmlja se učitelj. A ženi sasvim odlanulo. — O, a ja se već pripade, da će nam štagaij muntaiti. — Kneže, o. knežc — dotrkao mali Čeda vas zadihan. — Evo žandara! Marko kanda ga tko nožem, skoČi na put pred njih. Za ča<s evo ga s dva žandara, pa ravno s pram učitelja. Pogiedav ga slavodobitno zgrabi slikara za rame, da mu ne bl utekao, pa ■pGvičc: Evo, to jel Žandari se pogledaše, a onda se jedan okrenp učitelju: — Oprostite, gospodine, imademo na!og, da nekog sumnjivog čovjeka, koji se nalazi u selu po nekom tajnom poslu, dovedemo u kotar. — Ako vi pod tim mislite mog prijaielja, onda vam je blo trud uzaludao. On Je kod mene i za njega ja odgovaram. — Ako Je tako, onda vl preuzhttK ete na sebe odgovoraost — reče žanar i oba pozdrave. pa da će otlćL
Marko, koji je sve čekao, što će biti, skoči sada bijesan, pograbi žandare i otimijući se s njima stane vikati: — I vi, i vi s njima držite! — Ali pokazat ću ja i vama? Valaj će vas to stajat vaše siužbe! Držite ib, Ijudi, da ne uteknu... Svj se bili sakupili oko Marjta. al nitko da mu pomogne. Neki se smiju i rugaju, a Marko bijesni: grozi se šakom, pljuje oko sebe, grdf općinu i kotar i cijelo selo. Onda nabije .. šešir na oći I mrk kao vuk otputi se cestom svojoj kući.
•rf'
MALI PODLISTAK Ni PREZIRE NOVAC. Stari gazda Milorad cijelcga j« ž:> vot* tovario i rnučio se, dok jo siomatorio dvjesta hiljada dinara. U tome dodjo i vrijom® da e« misli na smrt. — Sin« — napisa on svom« prvoncu i jodincu, koji j» tatinu mukii majstorskf trošio tamo n«gde u Evropi na naukama, ►— novac nij« ništa. On te n«če usrećiti i stoga sam naumio, da ti ostavim samo nošto malo para, a ostalo da alalim ovoj lepoj zemiji našoj. Sad ti rešavaj koliko ćeš. Zlo je ako hoćeš sto dukata, goro je ako mi tražiš hiljađu dukata, a naj« gor« jo ako ti ala zinuia za celom mojom hnovinom. Tvoj dobri otac“. Vcscli gazda Milorad! Kroz dra dana dobio j« od eina •vakav tdegrafski od« govor: ,,SpremiMi na nojgore. Tvoj po. siušni siu.* 1 V —
Nlcmaćk] car sllkan ođ magjarskog umjetnlka. Berlin, 1. augusta, Glasoviti magjarski slikar Nikola VadSsz dobio je dozvolu za slikanje Njegovog Veličanstvai, Vladar ga je već juče poslije podne primio. Slikar jc već počeo svoj rad. Izborl za bukureštansku trgovačku komoru. Bukurešt, 1. agusta. Pri jučeranjim izborima za trgovačku komoru izabranl su mnogl trgovci njemačkog i jevrejskog poriJekla. Unapredjenje carskih turskih priučeva. Kb. Carigrađ, 1. angusta. Prijestolonasljednik princ A b d u I M e d ž i d je naimenovan za počasnog divizionara konjice. Sv! carski prinčevi unapredjeni su za jedan stepen. Parnica protlv sodjalističkih prvaka n Turinu. Lugano, T. augusla, Poslij« duže rasprave, za koje 6U yri« jeme optuženici imali priliko za oštre k. pade protivtalijanske vladine politike, odr. žani su u turinskom procesu zbog poznate prošlogodišnje pobune zaključni govoiT drzavnog tužioca i branioca. Državni tu. žilac no priznaje, da jo ustanak izazvan ncstašiooni životnih namirnica, nego je izjavio, da je bio političkOrfevolucijonarno prirode. On je predložio za optužene socijaliste, medju kojima so nalaza i glav. ni urednik lista ,,Avanti“- i organizator Barbcri, zatvor od 3—6 godina, a za 7 optužcnih — međju ovima i vodju žcljez. ničara, Economa, — da se oslobođe, Odanost jevrejskih voinika prema otadžblni. Bukurešt, 1. augusta. Natporučnik Franz F i 1 o 111 izjavljuje u „Oazette B u c u r e s t i1 o r“ ovo o jevrejskim vojnicima u rumunjskoj vojsci: Za svo vrijeme rar ta ja sam imao pod mojim zapovjedništvom mnogobrojne jevrejske vojnike. Oni su se pokazali kao iirabri i marljivi u vršenju dužnosti. Ni jedan nije pobjegao i oni su mi dali nebrojeno puta povoda, da njihovu odanost i odlučnost utvrdim.
Sa Balkana. BUGARSKA. Vlada I opozieiia. U jednom razgovoru sa urednikom lista ,,R a d i k a 1“ ministar pravde Fadenhecht je izjavio o odnosima vlade Malinova prema opozicijonom bloku ovo: Viada smatra kao da je proizašla iz toga bloka, i računaju-’ ći na njegovu pariamentarnu i vanparlamentarnu potporu. ona je mišljenja^ da će se u velikim pitanjima spoljne politike složiti 1 sa onim strankama, koje nisu u kabinetu. Došavši u kritičnom vremenu na vlađu. vlada računa sa potpunom pcftpof9in parlamenta. Spoljna politika se naiazf u potpnnom izvršenju saveznih ugovora i sporazuma, koja zajamčuju sjedinjenje bugarskog naroda. osiguranje njegove samostalnosti i miraog privrednog i kuiturnog razvitka. jeđinog razloga zbog koga je Bugarska ušla u rat. TURSKA. Savez islamskih naroda. „Tani n“ piše u svome uvodniku: Bugarska štampa tvrdi, da Turska želi da pod svoju vladavinu stavi sve muslimanske narode. U tom pogiedu nas je savezna štampa hotimice rdjavo razumjela i naše ratne ciljeve izopačiia. Turska nije nikad smjeraia, da pod svoju vlast dobije sve muslimanske zemlje pa da tako zasnuje vjersku svjetsku velesilu. Turska ima sa svim druge interese za susjedne muslimanske narode i drugi su raziozi tih interes«. Na protiv, susjedne države Turske uvijek su vodile vjerski rat protiv nje, što se može zasvjedočiti ruslrim idealom, ,,da se na džamiji sv. Sofije u Carigradu istakne krst“. — Da bi se ti dogadjaji u buduće izbjegli, mi želimo da u našem susjedstvu zasnujemo jedan niz prijateljskih država. To je naša namjera u Kav'kazu I u Krimu. Narodi, koje mi žeiimo da osiobodimo, nisu samo muslimani, nego su još 1 istog naroda kao i mu ŽU GRCKA. ! ’ O lažima grčke atenske a g e n c i j e veli se u turskim listovlma: Grčka vlada rasturuje vijest preko svoje agenGije, koja je sa svoje laži već postala čuvena, da se Grci u Turskoj ugnjetavaju. Te su vijesti neosnovane. Turska nije ni imanja grčkih pripadnika zaplijenila, i ako je Grčka to već učinila. Sta više u Turskoj ima Grka, koji su, blagodareći svojoj slobodi, niogli postati milijunarl, Osim toga se u jednom brzfijavu tvrdi, da je u Smirni 1 okolinl buknuo ustanak, i da je grčko stanovništvo isječeno. Kako ,,I k d a m“ istič«, tim je vijestima svrha, da podstreknu neutraice protlv Turske. Ova će vijest vrlo rdjavo uticati i na Grke, koji s nama u miru I prijateljski žive. I aiko ova vljest 1 ne zasiužuje da se demantuje, može se izjaviti, da turski Grcl talevim vijestima i ne obraćaju pažnje i da kao j do sad vrše samo svoju dužnost.
Grad i okolica Duevn! kalcudar D a n «s je petak 2. augiida, po atarom ZO. jula. — Rimokatolld - Alfonzo Lig„ Poidunk; pravcslaval: Sv. pf. Dija. (Ilin-daD). CasnUka i ćlnovntčka kaslna otvotena |e počam od 15. februara do 11 saU u noćt. Klnematografi: C f k. vo|nf kinematograf u Kralja Milsna uild br. 56 (Koloscum): U 6 satf posiije podne prcdstava za vojnlke, * u 8-30 aati uveče opšta picdstava. - C. i kr. gradjanskl kino na Teiacljama br. 27 (Paris): U 6 sati poslije podne i u 8 sati uveče opšte predstave. Beogradski orfeum u ljelnoj pozornlci (bašta „HotdTakova" naTerazijama): Početak predstave u 8-30 sati uveče. Noćna služban ljekarnama: Od 28. jula do uključivo 3. augtisia 1918. vriiće noćnu službu u Beogradu ove IJekarne (apoteke): Micbl, Stara Crkvcna ul. 8; Kušakov 1 ć, Knežev spomenlk 2; S e k u 1 i ć, Taftovska ul. 37, i Ijekarna „Crvenog Krsta" Beogradska ul. 2. Itijin dan. Danas praznuje pravoslavna crkva proroka S v e t og II i ju, gromovnika, kako ga narod naziva. U srpskom narodu postoji ovo vjerovaoije: Kada na Ilijin dan grmi, te će godine pocrvIjati orasi, lješnici i žir. I Turci još iz davnašnjih vremena praznuju Svetog Iliju. U svakoj srpskoj domaćinskoj kući je običaj, da se na današnji dan zakolje najmatoriji pijetao. Jabuke i kruške, koje o llijinu danu prispjevaju, narod naziva „ilinjače". Jedan broj gradjana slavi Svetog Iliju kao svoju slavn krsno ime. Stanovništvu na znanje. Za vrijemo od 2. do 8. augusta ispi. raćo so gradska vodovodna mreža i re. zervoari, to će zbog toga biti voda nešto mutna. Ali to no treba nikoga da uznerrnrava, jer i ta mutaa voda jo potpuno pit. ka i postaje bistra, čim malo postoji. Ovom prilikom opominju se sopstvenici knća, odnosno njihovi zastupnici, da oštećena mjesta na svojim vodovodnim instalacijama dađu odmah popraviti. Gostovanje bečke pučke opere. Za jučo zakazana predstava Bizetove opero „Carmen" morala je zbog slabcsti gospodjo Baum da so odloži za da» Kas. Ulogu Micaele pjovać© veČeras gospodjica Gerhart. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 2. augusta 1788, gođine umro jo u Londonu znameujli on. gleski slikar Tliomas Gainsborou gh, o kojemu je već Jani bilo govora na ovom mjestu. Rođjen jo 1727. godine. — 2. au. gusta 1870. godino bila so kod pruskog pograničnog mjosta Saarbriickena, gdjo BU nekoliko dana prije toga obostrano predstražo bile izbacile pr\e metk Cl prva borba u njemačko-francuskom ratu. Prusi su bod Saarbriickena bili istakli samo prednja ođjelenja, koja su imala zadatak, da, osmatraju kretanja francuske vojske. Svega je pred Saarbrtickenom od pruskih trupa bio jedan batalijun 40. pješačkog puka i nekoliko eskadrona ulanaca. Francuski general Frossard, koji jo kc mandovao borpusom, što je nadirao prema Saarbruckenu, riije znao za pravo broj. no stanjo tamošnjih pruskih trupa, to je u borbu uveo cio svoj korpus. Prusi su pak dužo vremcna -avaravali Franouze u pogleđu svojo istinsko brojno jačino, pa jo tako borha srazrnjcmo dosta dugo tra. jala, đok Frossard najzad nijo odbacio Pruso i zauzoo grad Saarbriicken. Ovoj je borbi prisustvovao i sam francusld car Napoleon III. sa mladim prijestolonasljođ. nikom Louisem, koji j© nekoliko godina poslije oČevog pada kao engleski oficir onako tragičrio poginuo u južnoj Africi’. Velika gimnastićka produkcija sa Ioptačkoin utakmicom u Košutnjaku. C. i k. sirotni dom u Topčideru priredjuje u nedjelju 4. augusta 1918. u 4 sata poslije podne u Košutnjaku veiiku gimnastičku prodnkciju sa loptačkom utakmicom. Raspored je ovaj: 1. „Junior-trčanje“ preko 100 i 200 metara; 2. „Statfetno trčanje“ preko 400 metara; 3. Nogometna utakmica izmeđju pitomaca c. i k. sirotnog doma i školske omladine u Beogradu; 4. „Seniortrčanje“ preko 100, 402 i 1000 metara; 5. Gimnastičke vježbe pitomaca c. i k. sirotnog doma; 6. Nogometna utakintca izmedju beogradskog gradjanskog ,,Sportkiuba“ i članova poljoprivredne centrale kombinovane sa duštvom ,,Brčko“, Za vrijeme odmora koncertrirati će vojna inuzika. Ulazne cijene: cercie 5 K. I. mjesto 4 K, II. mjesto 3 K. stajanje 1.50 K. — Prilozi se primaju sa zahvalnošću. Uprava c. i -k. sirotnog doma u Topčideru nada se. da će ovu p r i r e d b u gradjanstvo u velikom broju posjetiti i tako pridonijeti svoj dio u plemenitu svrhu, kojoj ie ova produkcija namijenjena. Preseljena V. prodavnica mlHeka. Peta prodavnica mlijeka, koja se do sada naJazila u uiici Miloša Velikog broj 52, preseljena je u ulicu Birčaninova broj 17, gdje je otpočela svoj rađ. Javna prodaia. Po odlucl starateljskog suda Izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. I.Jubomlra Birgovića, na dan 27. augusta o. g., n stanu u ulicl Bitoljskoj br. 8 1 10. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Po2ivaju se kupci da na ovu »rodaju dodju.
Luthvig Rotter:
!z bilježaka posljednjeg cara. Posijednji list. ,% Jekaterinovgrad, noću 15.—167VI. p. v Juče me Je neko nazvao „baćulkom“ („oče“). Bio je to mužik sasvim bijeiih vlasi. Radio je u bašti. Kad sam se poslije podne Šetao, on je prišao k meni, i, brišući rukavom oči, rekap: lagano, promuklim glasom: ,,Ah. baćuško, kako si poblijedio!" Ova me je riječ duboko potresla. Nijedna od mojih negdašnjih titula, i ako su biie velike, nije nikada učinila na mene toiiki utisak, kao ove rlječ! tog običnog seljaka... Kako, zar ima još koga u ovoj nesrećnoj zemlji. ko mene zove ,,baćuškom“? Nešto vrelo prodje krozame, oči mi se ovlažiše, a gorko-slane suze poietješe mi preko lica. Htjedoh zahvalno stisnuti ruku ovom dobrom čovjeku. kome sam još bio baćuška. Vojnik, što je iŠao za mnom, odgurim ga surovo, i, podigmivši pušku sa bajunetom u vis, raz* dera se: ,,Ti, pasja njuško! Zar na znaš, da sa ovim ovdje ne smije niko: govoriti? Zar nijesi čuo naredbu velikog sovjeta? Uzmi se na um, inače ćeš imati posla sa mojim bajunetom.„“. Noćas opet nijesam mogao spavati. U onoj mučnoj tišini zatvora neprestano sam čuo monotoni koraki stražara pred mojim vratima. Pred mojim budnim okom prolaziie su, Bog zna po koji put. slike iz prošlosti. Ta 1 još prije četiri godine bio sani car sve« ruski, pred kojim su svi padali na koljena, a sad, — danas nisam ništa, danas sam zatočenik jednog Lenjina I Trockoga, s kojim niko ne smije nl riječi progovoriti, koga svaki mora izbjegavati kao prokaženog... Kad br se barem mogao moliti Bogu, kao on-< da, kad mi se činilo, da sam biizu Bo-< ga, — a danas sam od Njega tako udaIjen... Zar nijesam živi mrtvac? Pukov* nik Romanov, pukovnik bez vojnika,' prognanik, svaki dan u drugom mjes(u, — zar sam ja nešto drugo, negot lešina, koja neprestano putuje i — čeka na grob... Ne, ne, nijesani! Ja nijesam mrtav, j;t sajn živ. Jedan seljak, ruski mužilc, na* zvao me „baćuškom“. Jesio, ja sam ba» ćuška, otac r.aroda od 100 milijuna duša, otac jednog sina... A jesam li to ođi. sta? Ili se ovaj narod isto tako suši, kao' i moj sin? Ili jo možda mrtav, kao i on? Ne, nijo moguće, moj siri nijo mftav, mi šta govorili ovi dželati? Moj sin jo živ, a i Rusija, ova velika Rusija, i ona ja živa, ona no možo umrijeti. Ne, ne može, i ako ju je njen baćuška ostavio. Bio sami slijep, pa ništa nijesam vidio, a sada yi« dim bijedu i bol naroda. Ja vidim svcto' tomjevo moskovsbog Kremlja, vidim svc. sina, gdje so opet penje na prijesto« On je živ, a i ja sam živ. Živi i RusijaV živi vječno. Mone, sibirskog prognanika, aazvali*su „baćuškom". .. Cuj šta je to: doboši, mijenjaju se stražo crvene garTle. Ne, Rusija zovel Ja vidim sunčano zra. ke, kako probijaju kroz vrata. Čujem uz. vlko komando sve biiže. Vojnid so pc. nju uz stepenico. Dolazo ovamo u sanr osvitak zore. Čujem ključ, gđjo škripi U bravi... Eno ulaze crveni gardisti i zovu’ me: „Pukovničo Romanovel" Fvo, idcm već. Jeđan od njih drži Hokakvu hartiju i či'.a nešto... Ja ne razu. nrijem u riječi. U ušima mi jo samo ona’ jodna mužikova riječ: ,,Baćuško“... Opef; riio zovu. Pero mi ispađa iz ruke, evo, iđem... ali kuđa?... Ko će mi reći, buda?I.., Narodna privreda Radovl u augustu.*) U domu i dvorištu. Brižijivo' prevrtanjo novoga lita i repice. Voćo kc. je opada treba sušiti ili ga preraditi. Top. Ijenje lana i konoplje. Oko stoke. Živinamiko čistiti. Na« bavka priplodnih muških grla. Na vaši Ijivu živinu posipati l;tucani sumpor. N a n j i vi, 1 i vad i i p a šn j ac i ma'i* Dovršetak žetvo strmnma, mahunastih u. seva i dr. Vršidba se nastavlja. Produ. Žava so zaoravanjo stmjiko. Priprcmanje zemljo za repicu i sejanje repice- čupa. njo konopljo. Bere se orah. Košenje detc. lino za scmo. Ugarenje, drljanjo za ozi. mice. Na livadi: kosidba otave, navodnja. vanje. U gradini. Pleviti. okopavati i livati, redovni su poslovi u gradini. Bira« nje krastavaca za seme. Sabiranje some. na od povrća. Branje zreloga graha. Pre. sadjuju se jagođe. Sijaujo eimsko salato'. U voćnjakui rasadniku. Oku. lira se.Zavoje treha poslo dve nedelje odrc. šiti. Otkidanje vodenih mladjara kod. sta. rijih voćaka i odsecanje izdanaka iz zem« lje. Sahiranje semena od krušaka i jibuka za sojanjo. Sejanjo krušaka, jabuka, šljiva j ostaloga voća. Kopanjo rupa za jes<aije, sadjenje voćaka. U pivnici, vinogradu fras&đ, nibu. U pivnici održavati hladovinu: prozoro otvarati noću. Paziti da su bač. ve dobro doliveu« i zatvorene, jer sq mlada vina sad najlakše kvaro. BaĆvo d» ne cure. U vinogradu: izgrtanjo zorriijei ispod loze, posle toga privezivanjo lozel izalamanjo zaperaka; troćo prskanjo pro. tivu peronospore i četvrto zaprašivanjo ako p'm« plesni, ali pro mekŠanja zma; zaprašivanje protivu cmjovine; tr<će pre.
*) Ostavljenoi BarjeČje piščevo.