Bilten Bitefa

e••;•...9t...........ot.V(.....v. ....................•......................

afričkih trupa koje poseđuju Evropu i Ameriku, Ladipov teatar nije folklorna atyakeija, veđ ozbiljan doprinos potrazi Afpike sa samoavojnim dramakim izrazom.

"Oba~Koso" pređatavlja narodnu operu u kojoj se smenjuju poezija» igra { musika, "Oba-Koso" je deo trilogije koju aačinjavaju još pređatave "Oba-Momo" i "Oba-Vaja". U predatavi "Oba-Koso" pžememitog kralja Šimka, koji pohušava da sausda natoborme i agresivne želje avojih gemerala,igra Duro Ladipo.

Predstava "Oba-Koso" obišla je Nemačku, Belgiju, Holandiju i Augstriju, a njen auto» Duro Lađipo nosilaoe je najveđih ndgeyrijakih priznanja na polju kultune. Pre bitefa trupa gostuje na festivalu u Šipaz – Penesepolieu.

KAZALIŠNA RADIONICA "KONČAR" ZAGRBB – Jugoslavija

Tragajuđi sa movim saoenskim prostorima člamovi zagrebačke Kasa1išne radionice "Rade Končan”" prikasađe na bitefu 7 Krlažinu::

- Golgotu” u Velikoj:hali fabrihe "Ivo Lola Ribar" u Želozhiku. Kasališna radionica "Končab" isvodi Krlešinu "Golgotu" peđegset godina nahon hjehog prvog izvodjenja 3.oktobra 1922.godine. Predatavu je tađa režirao Branko Gavela. Premijeri je prisustvovao Stanialavski koji, po mišljenju savremenika, nije israszio svoje sadovoljatvo samo is kuntoasznth vasloga, napisi i svedđočanstva toga vremena govore da Je bio iskreno oduševijehn.

Predetavu "Golgota", Kasališme radžonice "Konhčap" videđemo ma bitefu 7 u vešžiji Bogdana Jerhkhoviđa.

TEATRUL MATIONAL Bukurešt - Rumunija

Kao posledica vevoluetonammih vrenja 1848. u Bukureštu maataje Veliko pozorište (1853), ovaj teatar Manodnim poataje 1877. Progrealtni dramaki piaoi i glumai C.Bolliac, A.Rusaso, V.Rlezandri,I.E. Rađuleseu, A.Ođobeseu, C.Apistianm 1 M.Paacali težili su da od Marnodnog posorišta atuore tribihu za napredne ideje kao i mesto

sa negovanje naoeionalnog repertoara. U vreme upravitteljatva I.Giaa (18?7–81) biva isvedeno Jedno od najsnačajnijih dela rumunske dramatuvpgije – "Buraa nođ" Jona Luke Caragiale,„ koji sa vreme svoga upravništva (1888—89) meguje i inostrani vepeptoar i uvodi u teatar mogo mlade glumce. Prinetipe Stanislavakog 1 Antoana u Rumunski Nayvodni teatar uvođi A.Davila. Izmedju dva nata pozonište nastavlja da neguje i raavija vealističku tradiciju. Posleratni period karakteriše astudiosan rad, negovanje kako naocotonalne tako 7 imoatrane klasične dramaturgije 1 izvodjenje ave veđeg bnoja mladih pisaaea soocijalističkih semalja:; u to vyeme bivaju iavedani + "Gospoda Glembajevi" Minoslava Krleže u vešiji Moni Ghelerteba.

Danas se ma čelu Narodnog pozorišta iz Bukurešta nalasi najposnaž#1Ji glumae Rumunije Radu Beligan koji je istovvpemeno i p»edgsed-

nik medjunarodnog ITI-a. Početkom sleđeđe sesone očekuje se otva0 ranje nove posorišne sagrade sa najmođemijom tehnikom koja omoguđava transformaciju soene + prosto?Ya.

Marodno posorište iz Bukurešta isvešđe na bitefu 7? dve predatave: "Tri veneoijanska blisanmca" Collalta u zaežiji Davida Bsriga + "Ne pravi duđianpb.Ba:atepeničtem! ima" Budjena Ba»bbe u režiji Sande Manu.

IE IL IE E E S O E IK TK IT 3 S KK S O S TK S S IE KK S S O IK E S Kr IX S KK KK O XX KI IC E SJ JI PB S AJ JJ i