Bilten Bitefa

9060 ee Oe 0 000 0 ht 0 00 00 0 O BO Be O 0 000 o 0 o geo Oe O 8 ee/e eee ooo oče Bo

KOMPROMTPACIJE

Drama Galiocisa abiva se atotine kilometara od panonskih granhioca,„no taj je logo” na frohti hrvatski, domobyanshi logor, u kome se alopate naši ljudi, Rkumeki i intelektualci. Vučjak se sbiva u našoj provineiji,lica su naši malogpradjanski provineijalei. Druga je atvazr s Golgotom. Ona se me vaslikuje samo temataki, hego 1ı formalno od prvih dviju drama. Tu Je obyradjena tema evzopskth nheus-– pjelih štrajkova, vevoluaija, saatanaka,mesposobnosti rukovodstia, komsptraoije„ dinamita 1 konfiđentatva poslije Prvog svjetskog mata, kada su is krvi 1 vazočavrenhja spontano nicale radničke nevolucije i barikade, da byso pbropadnu pod opganiasiranim udavnaeima hkapitala, junkera i bijelog terora. Sredina nije naša,padnja se drame abiva u eoontralnoj Evbopi pred Usk»va godine devetastotina i debetmaeate, a lica au više aimbolična nego nealiatična. Više nego u dramama U logovu + Vučjaku, Krleža se u toj dnami aluži asimboličkim vekvisitima in Legenda: glasovi {isa posomice„vinija,dijabolične maskirane figu»bye, nagle smrti, kavalkađe pojavljuju se ovdje

kao hušžnosti,što sahtijeva osnovna konatrukeija.,drame. Dok se u drami Vučjakh irpealni inteymesso„ u kome se u obliku visije veđ potpuno konfusnhom Horvatu javljaju 1iea njegova prošloga gradskog šivota, može vrlo Jako preskočiti, u Golgoti su takva mjesta toIiko urasla u dramu, da odredjuju i njen kavahte». Pa ipak,pemda

u drami Golgota, osim kohfidenata Kristijansa, donehle njegove žemne T Keavena, me postoje iasvadjeni karakteri ni tipovi,drnamatičnost atmosfeyve —-— altOanmo kao u Legendama - postiszava Krleša čas avučnim, čas Vižšuelnim simbolično-1iyskim poehtiranjem i brasim prijelasima. Režijski, u amialu spektakla, Golgota je najintenesantnitjda Krležina drama. Sugestivnost naglih 1 mnenadanih konfrontacija suprotnih snaga, jeza smpPpti, moralne krise„miskhost izdaje druga, veZžičanatvemost žrtve za pravednu stva” – sve to izraženo je svim anedastvima kasališne žyYtve sa pravednu stva»b — sve to izraženo je svim aredatvima kasališne umjetnosti. Nije čudo, što je ta drama, pržkasana u Gavelimoj vežiji, oduševila g.1922.Huđožestvenike,„da

du je hvalio Stanislavski. Više u njenoj akoeiji nego u unutrašnjož*” radnji,ona ma pbosormidi može da deluje vilo efektno,a to dokasuje

+ mnogo veđi kazsališni uspjeh, što ba je imala ona nego ma ppimje» Vučjak, ali na vasvojmom putu Krlešina dramaekog atvaranja drame "Golgota" premda je vremenski posljednja, svakako više pripada najranijem njegovom atvarahju: samo se u dramama. U logopbpu i Vučjaku moše veđ prilično lako otkyiti kasenijeg pisca dnamakog oeikluaa Glembajevih...

(Naridan Matkoviđ, Ma»ginalije uz Krležino dramsko atvaralaštvo 1949 |

JJ II, SJ U U IL IO OI E KC TO IP S S i S | i i II i i TF S HI FT S IT II TI IPF S IT Ta

TEATAR MEDJU MAŠINAMA

Zagreb đG.maja

Današhjim učestalim raspravama, ma teoratskom nivou, O temi radnici t kulturmo stvaralaštvo, jedna šira grupa posoyrišnih entusijasta, koja se o»ganisovala kao hkasališna radionica "Konča»", dala je

vrlo konkretan – praktičan prilog. Ređitelj Bogđan Jephkoviđ i Mitan Kočiš, vukovodilac kultuPpnog šivota u velikom sagrebačkom preduseđu sa proisvodnju elektnične opreme,» byojektovanje i montažu postznojenja "Rade Konča”b”, sa ansamblom poznatih glumaca i stručnih sapnadnika ali i samih vadnika ovog kolektiva, ostvarili su {izu setan primer posorišne ahkhaije u fabričkom ambijentu.

MOJO JI JJ JUJE JUL E II IE S O O IO IT OV ST ICO II TI FT TI TS TP TT TI S RR IT TT II IRF IT III