Bilten Bitefa

MON RIM Im e We e e 8. 97% 0 IR 0. (M Mia MW e(a|e 2. eleUe e elele a ala, a alle, d.al0s wie.a/4.0 a %. we • w\biehlw/w-b e ele wiWa SNA POO O. M

METAMORFOZE

Legenda o vitesu Plavobradom, koji je poubijao svojih sedom žena„dosštvijava Movu + apstraktnu vepsiju u sinfonijskoj ope?+~ Bele Baptoka,„ "Zamak vojvode | Plobobradđdog", napisamoj 1911. Ova Ba»tokova simfonijska jednočinka ne pod- | leže nikakvom vealističkom tumačenju, dje” kod njega nema ni mučenja, ni ubijanja. Poslednja žena Plavobradog, Judita, ulasi u njegov samak koj? bi mogao da bude nekadašnja tamxoea, 11i možda musej. Vrata se »edom otvaraju

da bu se pred našim očima ukasalae soba za mučenje, dvorana orusja,Pisnica, krvavi VPt, meko ogromo capstvo,„ moe susa Zz, Ma Rvaju, grobnica sa ubijenim predhodnieoma dJudite.

n

Ova opera ima snačenje alegorije: u liju legendarmog ubice žena me treba tražiti neki istoPijski izuzetak (nešto siičmo Henpiku VIII, na prime»),

nego jednostavno muškazvea kao takvog. Zamak preastavlja aušu doveka, a bojedine prosto»pije neispitaone dubine njegove duše, koje se kriju u svakome od nas. Sobu za mučenje treba tumačiti kao simbol naših sadističkiah O8OD1HQ, dvozana oružja zastuba mašku prepotentnost, riznica je kopistoluubije 1 tur-_ dičluk, krvavi vpt je nekadašnje bojište, a možda i vojničko groblje,» pod | ogromnim ceapstvom podrazumeva se moć + častoljublje, move susa snači patnju. Taasvahu svim ovim Zudnjama 1 delima, a ona grobntea sa leševima ubijenih predstavlja prekimute ljudske odnose. Jasno je da Baptokova simbolika nije. tako jednostavna i Jjednostrvoma, pošto se sa onih sedom prostopLja mogu isto tako dobro poistovetiti i sedam snačajnih etapa u Ljudskom životu. Tako gledano, soba sa mučenje je, u stvar”, detinjstvo; grobntca stavost „ a sve , ostale prostorije decenije, koje dele početak i kraj našeg života, dvorana oružja jeste vmeme svakog vojnog obvesnika provedeno u vatu, Pisnica Je car stvo političara 111 poslovnih ljudi itd.

Postoje vrlo uzdpžljivi i povučeni Ljudi, koji svoje "'eame m:sli”, osećanja

. duševne potrebe i atrah kriju ispod plašta Ćutohja. A11, pokuša 11 jedan mupan T povučen čovek da sačuva svoju tajhu, samim tim đe kod svojih blišnjih Taasvati želju, podstakmutu vadoznalošću 1 lovačkim nagonom za odgometanjem tajne. A ta lovačka groasznica najviše dolasi do rzapašaja u Ljubavi: onaj koji boli postaje lovae, a predmet njegove ljubavi ~ Srtva, koja se očajnički * trudi da sačuva svoju slobodu, svoju samostalnost + svoje tajne. U tom svetlu ukazuje mam se 1 Dom Žuan 1 Plavobradi kao DprototipovtL ženskanoša. U oba slučaja, vadi se o vasobličavanju demaskiranju. a

Pa tpak, ismedju Don Žuana Plavobpadđog postoji vazlika, koja se sastoji u bovpšnesti Doh Žuanas Dovoljno mu je da neku ženu "'Mposna" (da se poslužimo biblijskim iapasom), da bi isgubio svako Tntepvesovanje sa hju. Matepija na kojoj se basiva legenda o Plavobradom, podesnija Je sa maše doba ps+hoana– | lise i bliža našim problemima, jev nam govort + o tome da nije dovoljno spavati s mekim „da bi se taj meko "uposnao". |

Kao što je Loeng»in govopio svojoj Flat: "Ne pitaj me ni o ČOPMIT SRO Plavobradi moli svoju Juditu: "Dpaga, više me hemoj pitate". PORao Što Jo Plavobradi prototip čoveka povučenmog u sebe,„ koji na takav način od svoga spa pravit Jasbihu sločinav„ tako je i Judita ovde očtčehje vadosnalosti, požude ı želje sa posedovaonjem.,je» želi da joj Plavobradi 5 sa svim njegovim} tajnama, pripadnme u potpunosti. Svojim THststiranjem isasiva hjegovo hepovi =. penje + samim žim narušava onaj prvobitni odnos zashnovah Ha hesnanju, drugim zečima, ma iluzijama 1 nadon,jima. Otkpivajuđi njegovu pravu ličnost 1 njegove, . tajne, oma de wništiti Plabobradog koji, da ne bi bio uništen, brani se wništava Juditu. ZaP to nije Čim samoodbynane?

IO OV ONI O PI e VP les a we Gq al Ww.. ee wlw"e wi ele al a ww mis ~ 2D Rw. e ev o a MIR 0.6 400.02 O OBBNNN