Bitef

KRALJ LIR

д

jugoslovensko dramsko pozorlšte • beogmd • Jugoslavia • william Shakespeare: king lear • prevoti : dr hugo klajn • režlja: paolo magelli • umetničkl saradnik reditelja; venceslav radovanovlé • pomoćnik reditelja; ivana vujió ® scenografi Vladislav lalicki • kostimograf: božana jovanović • pomoćnlk kostimografa: predrag đapić • muzika; vojislav kostić • lektor; dr branivoj đorđević • scene mačevanja: dr stanislav živković • učestvuju: Ijuba tadić (kralj lir), bosiljka boci (generila, njegova kći), đurđija cvetić (regana, njegova kći), mirjana vukojičić (kordelija, njegova kći), zoran milosavljević (knez od olbenija, gonerilin muž), mirko bulović (knez od kornvala, reganln muž), moris levi (kralj francuske), lepomir ivković (knez burgundije), marko todorović (eri od glostera), dragan maksimović, josif tatlč (edgar, glosterov sin), toni laurenčić (edmund, glosterov sin), stojan đećermić (eri od kenta), irfan mensur (dvorska luda), branko cvejić (osvald, upravitelj dvora kod generile), mllo miranović (vitez), mlađa vesellnovlč (starac), savo radović (glasnik), miša stanković (glasnlk), borls maćešić (kapetan), tihomir arsić (oficir), ivo jakšić (lekar), milutin karadžič (kornvalov sluga) • organizator: jasna latlfić • Insptcljent: dušan čeklič • sutler; nina odalovlć •

Bill 2REO -10 JE SUE?

Krilata Edgarova (i Šekspirova) ree koja je postala moto našeg spektakla, I prvi put dok pišem ree »spektakl« obuzima me tiho osećanje stida, jer »Lir« nije samo običan rediteljski »zadatak«, niti puko scensko zbitije, nikako »povod za predstavu«. Vise od toga, on je u sečanje mi naviru Pavezeove reči »prozor otvoren ka svetu«, kontinent na kome su mnoga područja neistražena, na kome će mnoga područja još dugo ostati neistražena... Opčinjeni ovom idejom-vodiljom (o sazrevanju kao traganju za istinom) krenuli smo ka sopstvenoj zrelosti, tragajući za vlastitim istinama, slično likovima ovoga delà. Lir i ostale ličnosti kao da su jedna sudbina: neutaživa žeđ za modi, za novim obzorjima života, istovremeno uzvišena i ovozemaijska kao i sam čovek. Svakako, mnogi su putevi da se domaše i raskrile vratnice istine; veéina ih je tragična ... Ludilo, duhovno i telesno, slepilo, strah, smrt

neizbežne i zajedničke bogaze čitavog čovečanstva ... »Lir« tako ostaje čudesni i bezdani zdenac u kome svako ko se nagne može da ugleda odraz sopstvene sudbine. I sada kad se bliži premijera, obuzima me osećanje neiagode toliko razlicito od prethodnih: ovoga puta nije reč о vremenu potrebnom da se dotera ova ili ona scena, da se preoblikuje rasveta ili übrza ritam do sada bezbroj puta ponovljenog dina. Nije ree ni о nostalgiji koja me obuzme posle završenih proba, koja mi se vraéa kad god me neko od pozorišnih ijudi podslti na tušta i tma smešnih i tužnih zbitija i mpka ... Prve probe ... Dan kada je ... Kad su Kordelija i Lir... Ništa od svega toga! Ovoga puta nelagoda je tu jer se odvajam od zadatka koji zahteva da mu čovek posveti čitav svoj život.

[Paolo Mađeli]

LIUBA TADIC

Roden 1929. godine u Uroševcu. Završio Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju. Clan Jugoslovenskog dramskog pozorišta od 1961. godine. Uloge u Jugoslovenskom dramskom pozorištu: Doktor (Na rubu pameti), čistač kanala (Demoni), Nozdrjov (Mrtve duše), Öderer (Prljave ruke), Henrik IV (Henrik IV), Vukašin (Smrt Uroša V), Sokrat (Odbrana Sokratova i smrt), Kraljević Marko (Kraljević Marko), Perišič (Kad su cvetale tikve), Žika (Sumnjivo lice), Kin (Kin ili košmar i genije), Porfirije Petrović (Zločin i kazna) i druge. Nagrade: Oktobarska nagrada 1963. za ulogu Rogožina u predstavi »Idiot« od Dostojevskog. Sterijina nagrada 1964. za ulogu Doktora u drami »Na rubu pameti« od Miroslava Krleže. Nagrada publike za istu ulogu. Oktobarska nagrada za ulogu Sokrata 1968. u predstavi »Odbrana Sokratova i smrt« od Platona. Nagrada na Festivalu Malih scena u Sarajevo 1969. za istu ulogu. Sedmojulska nagrada 1970. godine.

LIROVO LÜDILO

Gorostasnost Šekspirovih likova, divovska snaga