Bitef

Gilgameš će naći sebi ravnog, svog dvojnika. Preko polja i planina, u šumi u kojoj se seče kedar (Liban?), živi Humbaba, duh prirode. Gilgameš: Nisam ja nadenuo sebi ime niti sam да utisnuo u opeke, kako je bilo rečeno о mojoj sudbini. Zbog zia koje vlada na Zemljì, poći ćemo u šumu da bismo uništili zio, jer u šumi živi Humbaba, okrutni duh. Humbaba je übijen, kedrovi posečeni i nered će zavladati u prirodi. Gildameš, će se, ovenčan slavom, vratiti u Uruk, da bi uživao u ijubavi boginje Istar. listar: Dodi к meni, Gilgamešu, budi mi suprug i podari mi seme tvog tela, Opremióu za tebe kočiju od dragog kamenja, sa točkovima od zlata i rogovima od bakra... Ali Gilgameš počinje da se povlači. Da bi да kaznila, Istar mu sa! je Bika neba, кода će übiti Enkidu. Ponižena, sa vrha svoje kule boginja ih proklinje î Enkidu će umreti. Тако će se Gilgameš suočiti sa postojanjem smrti. Napuštajući sva kraljevska odličja, on će proci kroz dvanaest mesta mraka planine Mašu (Ararat?), zemlju vinograda (Siriju?) i vode smrti, u potrazi za daiekim Utnapištimom, koji čuva tajnu večnosti. Sva fantastična bica na koja će naiči na tom putovanju, imaće samo jedno da mu kažu; »Nećeš naći život koji tražiš«. Utnapištim (sumerski Noje) to mu potvrđuje i priča о svom doživljaju, о potopu. A onda mu nudi opkladu. Utnapištim: Ti, snažni čoveče, koji težiš večnom žnvotu, dodi da te stavim na probu: pokušaj samo da se odupreš snu tokom šest dana i sedam noci. Pošto je Gilgameš doživeo neuspeh, vraća se u grad Uruk, pun mudrosti i iskustva, ali smrtan. Onda je utisnuo ovu svoju priču u opeku. Legenda je stìgla do nas zahvaljujući tablicama od ilovače, na kojima je bila trskom utisnuta. Ove tablice su pronađene u ruševinama Ninive. Na 25000 tablica, koje su sacinjavaäe biblioteku Asura-Bamipara, kralja Asirije, sadržan je, naime, »Ep о Gilgamešu«. Ovaj ep je najstarija priča te vrste, od svih dosada poznatih. To je deio koje su pripovedači vekovima prenosili od usta do usta. Ono što je stiglo od nas. to je samo nešto što je narod podsvesno zadržao u sečanju. Ko je Gilgameš, koji je pokušao da se odupre tiranskim zakonima džinovskih bogova prirode i poželeo da dokuči svoju sudbinu kao graditela civilizacije? Svaka etapa u njegovom traganju za večnošću samo да je još više približavala smrti, a na tom putovanju on je stekao nova saznanja о vrednosti svojih delà. Gilgameš je gradio, savladavši duhove prirode . .. Drugi će, posle njega, graditi pomoću sile ili blagosti, nasilja ili razuma, i tako će nam se, tokom vremena, ukazati istorija naroda. Kakve su naše pobede? To je pitanje koje se postavlja i u legendi.

EP 0 GILOAMEŠU

Ovaj ep prikazan je kao četvrta predstava grupe iz Lierra i druga je premijera na tragicne teme. U Lierru, u osnovi svih događaja leži akcija glumca. Tu osnovu sačinjavaju telesne, govorne i osećajne moći umetmka. Međutim, ovaj sirovi potencijal ne može spontane da se îspolji. Mi ne verujemo u spontane nastajanje, u stvaralaštvo koje ne polazi ni od čega, zadovoljavajuči se jedino nečijom obdarenošću. Bit! »obdaren« znači biti spreman na redovan, precizan i naporan rad. Mi smo zanatlije i, kao što neki grnčar pažljivo priprema svoju glinu, bez obzira na vrstu predmeta koji namerava da uobliči, tako i mi moramo da radimo sa sirovom pozorišnom materijom. Ovo očigledno povlači svakodnevno telesne i govorne vežbe, kao i neprekidno meditiranje.

Sumerska civilizacìja, stara 4500 godina, osnovana je u Donjoj Mesopotamiji, na raskršću Istoka i Zapada. Gradovi su podizani između šuma i pašnjaka. Jedan od njih je i Uruk, opkoljen snažnim zidinama. Na tablicama, koje je 1839. našao Englez Layard, zbijeni klinasti znaci lice na povorku mrava. Zavhaljujući velikom strpljenju, tablice su desìfrovane one sadrže legendu о Gilgamešu, gospodaru Uruka.

Gilgameš je gospodar Umka sa snažnim zidinama on vemje u svoju besmrtnost i vlada pomoću terora, Enkidu, nepouzdan kao svaka divlja zver, izaziva Gilgameša na dvoboj pobeđeni Enkidu postaje nerazdvojni prijatelj Gilgameša i dolazi do saznanja na osnovu kaga kaže Gilgamešu da je on običan smrtnik Potreseni Gilgameš odlučuje, kako bi nadoknadio gubitak ove besmrtnosti, da ukleše svoje ime u Istoriju dva ratnika polaze dakle da übiju Hambabu, čuvara prirodnih sila posto u tome uspevaju nastaje strašan nered koji prouzrokuje smrt Enkidua Giigameš, očajan i sve više suočen sa smrću počinje da traga za večnim životom to je Utnapištim, sumerski Noje, jedini od smrtnika koji poseduje tu moć kao znak zahvalnosti za njegovo delo prilikom Potopa posie putovanja punog prepreka Gilgameš dolazi kod Utnapištima ovaj mu ironično kaže: »Kako možeš stići do večnog života ti, koji ne možeš da savladaš čak ni san?« Gilgameš prihvata izazov, ali smesta tone u san