Bitef

antički pogled, a hrišćansku toplinu, znanje starog Hrista, a izdanke modernog evropskog duha. Susretsa njim, njegovim dramama i romanima potvrdio mi je uverenje o Baikanu kao moćnoj inspiraciji. Moderna i post-moderna ne umiru, ništa ne urnire... Samo se fokusira i povezuje sa iskonom. Zašto se bavim režijom? Kao dečak imao sam dogled. Kupio mi tata iii neko nepoznat, ne secam se. Pofomio sam ga u igri na dva delà, na dva oka. Dečak je ponovo sastavio svoj dogled, aii pogrešno. Jeano oko ie obrnuo naopako. Danas gledam sa dva različita oka - sa dve različite dioptrije. Levim okom umanjujem stvari, vidim ih manjima nego što jesu, a desnim okom ih uvećavam. Režija, to je izoštravanje vida. ■ Branislav Lečić

NOJEVA BARKA Zatečeni u vremenu konačnog kraja, izgubljene nade i sna - sveopsteg raja lutamo između života i umetnosti kao Sizlf guramo kamen postojanja a reka čeka, kao izazov, kao zadnja nada, Rubikon života; i umetnost čeka - dva svedoka; hoće li biti vetra da dune u jedra ove barke? Kažu - nevinost i vera pokreću je sa ovog mesta: ali ko je nevin, ima li ko vere, nada li se iko? Raspada se svet - malo njih to zna Ijušti se kao stara fotograrija sna. »Upomoć« - neko vice. Ne čujem pravim se lúd; pa zár sve i onako ne čeka sud iz g reha život se rada bože, pa zato grešim i grešim... mit o tebi, sebi da razrešim! AI polazi lada, čovek- čove ka za gušu h vata, brat übija brata - izumire vrsta diže se iz zemlje krvava reka 21 -og veka. Kad krv sazri u mastilo tražićemo krvi za pisanje a papira za maštanje a meci su pravi... olovo u nama a čaure u travi!

Al život hoée i mora da traje, jer i on na kraju račun predaje... kome? Ritám se ja, a znam fa misao rada... übija... ■ Branislav Lečić

PAVLOS MATESIS Studirao pozorište i muziku. U literaturi se pojavljuje 1 967. pozorišnim delom Obred, za kője dobija državnu nagradu za pozorište iste godine. Takođe je nagrađen nagradom grada Aţine, »Karolos Kun« za najbolje grČKo pozorišno delo u 1 989. godini, Negovafelj Elija (Nurseryman). Delà; Za pozorište: 11 delà od kojih je vecina igrana u Narodnom pozorištu Grčke. Proza: Afrodita, novela, u izdanju>»Estije«, 1 987. Majka psa, roman, u izdanju »Kastanjotisa«, 1990. Sumsko bilje, pripovetka, »Kastanjotis«, 1992. Poslednje pozorišno delo, upravo završeno, još uvek neizvedeno, Ka Eleusini, čije će evropsko premijerno izvođenje verovatno biti u Beogradu. Roman Majka psa je u Grčkoj izašao do sada u 30 izdanja. PreVeden je na francuski jezik, izdanje Gallimard i u Spaniji, izdanje Seix Barrai. Prevodi; Sekspir, Ben Džonson, Molaer, Pinter, Mrožek, Lorka, Arto, Vitrak, Jonesko, Beket, Mamet, itd. Prevodi sa engleskog, francuskog i španskog. Takođe je preveo na moderni grčki 6 Aristofanovih delà po narudžbini Festivala u Epidaurusu. ■