Bitef

Sisača žena s velikim sisama Skladan u dubrovačkom govoru, pored ostalih značenja, još i: uljuđen, prosvijećen, »gizdavo naänjen« (Akad. rječn.). Sukurica možda: babetina, lajavica, brbijavica, glapača, blebetuša (isp. sukurdača u Akad. rječn.) Sena (tal., scena) prizor, pojava (kao dio cina u drami) Tacun, -una poslužavnik, ptadanjka, tacna Umižati se (isp. mižati) pomokriti se, popišati se Usernica proljev, sraćka Vaćelati (tal., vagellare) buncati, trabunjati, govoriti koješta Veement (tal., veemente) žestok, jak, silan, neobuzdan, burán Vendikati (tal., vendicare) osvetiti Veramente (tal.,) zaista, doista, uistinu, zbilja Via! (tal.,) odatle na stranu! odlazi! qubi se! nosi se! hajde! Viciozan (tal., vizioso) poročan, pokvaren, grešan Violence (tal., vizioso) poročan, pokvaren, grešan Volentijero (tal., volentieri) drage volje, rado; spremno, gotovo Vonja miris vonj, zadah Zadušiti, zadušim zagušiti, začepiti Zamlatnica ćuška, pljuska, samar Zapiždriti (nekoga) zagledati se u nekoga, upiljiti oči (za-pri-zreti, tj. gledati) Zgrognjati se sasuti se, strovaliti se, pásti Ziiehnuti zijevnuti; izdahnuti, umrjeti, krepati, crknuti ■ Bratoljub Klaić

NAPOMENA (O KATE KAPURALICI) Za Kate Kapuralicu Vlaha Stullija (Stulića) potrebna su podrobnija objašnjenja. Kőmből navodi da je V St ulii rođen 1 770. a umro 1 864. Međutim, iako o Vlahu manje znamo nego o njegovu rodaku leksikografu Joakimu i bratu Luki, liječniku i drmatičaru, danas je utvrdeno da je on roden 8. 10. 1 768; a umro 19. 12. 1 843. Bio je oduševljeni frankofil i istaknuti dubrovački »jakobin«, što se vidi iz njegova dnevnika pisanog na talijanskom jeziku, a naposé iz komedije pisane na hrvatskom, Kate Kapuralica. Original™ naslov je Comedia Cafe Sucunzza meghiu Vrafima od Pescărie Uccignena u Dubrovniké od V S. Nije dosad štampana te se u

ovom izdanju obelodanjuje prvi put. Tekst sam prepisao iz rukopisa (vjerovatno prijepisa) koji se čuva u arhivu JAZU u Zagrebu (32 lista na prvom naslov, četri poslednja prazna - formata 1 3.5 x 19.5 cm) i dao mu naslov Kate Kapuralica po Kombolu jer se radi o ženi kapurala Luke, a on zapravo nosi konaoski nadimak Sukurica. Ta je komedija značajna prvenstveno kao scensko djelo koje se razlikuje od cijelokupne do danas poznate dubrovačko dalmatinske dramatike. U njemu ni traga nema od elemenata tako karakterističnih za našu klasičnu literaturu: religiozno-moralističkih, patriotskih, pastoralnih, ljubavnih - u odnosu pak na komediografiju, koja se u svakom razdoblju ipak pridržavala suvremenih shema (bila to renesansna komedija rudita plautovskog tipa ili kasnije komedija deli'arte ili molijerskne adaptacije za gotovo uvjek zadanim i propisanim klišeima fabula, likova i zapleta), ova komedija Vlaha Stullija ne sadrži ništa što bi je povezivalo s poznatim uzorima Üi čime bi se uklapala u literarne sabloné svoga vremena. Po dramaturškoj Struktur! djelo doduše ima tri čina, ali se ne drži klasičnih Aristotelovih pravila. Njegov scenski tokteče spontana kao i sam život, zgusnut, zapravo, u dvodnevno banalno zbivanje moguće u životarenju jedne obitelji s »dna života« - ali u torn zbivanju razotkriva mnoge odnose, društvene i individualno-psihološke, koji prikazuje bitne i trajne značjke takvog zivatarén ja. U tom smislu - kada je ocenjujemo s gledišta današnje dramturgije - ova Stullijeva komedija (kojoj mnogo bolje odgovara oznaka tragikomedije) na frapantan nácin u sebi sadrzi mnoge elemente antidrame. Fabula je »vulgarna« koliko samo može biti: roditelji koji žive u bjedi nastoje da se rješe bar jedne kćeri, tj. da je udaju. Likovi su jednako vulgarni u značenju običnosti, jednostavne, opće svakidašnjosti. Otac pijanica i papučar komé život nije pružio ništa do muke i patnje žena - majka koja u svojoj bjedi odražava nesavladani i nesavladivu želju aa se uzdigne »u više krugove« (što u ovom slučaju znači u bolji, Ijudskiji život) i za ostvarenje te želje služi se svim sredstvima pristupačnim njezinoj ogrubjeioj prirodi - starija kći koja instiktivno pronalazi način da se oslobodi iz tog »smrdećeg brloga« - i dvoje mlade djece koje u torn panoptikumu lepršaju kao leptirići opaljenih krila... Uz to još nekoliko tipova obrađenih kao u nekoj suvremenoj reportaži - sve su to figure životne i vjerodostojne. I Stulli je to postigao - za svoje vrijeme na sasvim iznenađujući