Bitef

Don luana kao da nije mogućno zamisliti bez njegovog sluge Zganareta. Odnos Don Žuan - Zganarel jedan je od najplodnijih i najambivalentnijih и Molijerovom tekstu i sadrži višeslojna znaćenja podložna raznovrsnim tumačenjima. Taj odnos istovremeno sadrži i reladju „gospodar-sluga", koju si, Uni se, и svom tumačenju pokušao da preispitaš. Uostalom, i sama Molierova drama se završava replikom Zganarela, koji, na kraju svega, ostaje bez svoje plate. U predstavi ulogu Zganarela igra žena, odnosno giumica trena Ristić. Možeš li da nam kažeš nešto vise o tome? Та glumačka pódela mi je predstavljala i najveću stupicu u koju mi je, tokom rada, nekoliko puta upadala noga. Od samog početka sam znao da sigurno ne želim da dobijem odnos gospodar - sluga. I kao žilet su me sekle nekolike rečenice koje su težile da budu socijalno duhovite. Nisam želeo nikakav odnos gospodara i sluge koji se zasniva na socijainom momentu. Bogat i sit, siromašan pa jos i gladan, a uzto i duhovit.To me je izluđivalo. Odluku da ulogu Zganarela tumači Irena Ristić doñeo sam, pre svega, zato što sam mislio da je Don Zuanu pre svega potreban snažan druibenik, ne neko ko mu služi i pomaže, već, naprotiv, neko ko mu odmaže u celom tom poslu. S druge strane, promenom pola dobija se novi kvalitet, a to je žena. I dobijaju se dve polovine, koje, kad se sjedine cine celinu: TELO, NAUKA, SAVRŠENSTVO. To je nagon, to je razum. Borba je unutrašnja. Ja nemam problema s drugima, imam ih sa samim sobom. Zabranjeno i dozvoljeno je u ñama sarruma. Dobro i loše, večna borba te dve snažne ideje, treba da se ovaploti u Zganarelu, snaga njegova je ona prava, istinska, sve to su bile ideje o kojima smo mnogo govorili. Naravno, bilo je najvažnije da napraviš lik, a ne metaforu koju niko ne može niti da odigra niti da gleda. Moram da priznam da su se lik i tekst branili i otimaii i da u toj bespoštednoj borbi pobeda i poraz imaju dve strane. U doba kada je napisan, Don Zuan Je predstavljao opasnu drama i bio je, posle petnaestak predstava, skinut sa repertoara Palais Royala. Da lije Don Žuan и suštini i dañas opasan? Ко se dañas plaši Don Zuana i ame te on nadahnjuje, sada i dañas? Don Žuan je bio opasan komad jer je oslikavao licemerstvo, lažnu veru i dvojni moral jedne klase, koja je upravljala državom. Mislim da dañas licemerje ide zajedno sa klasom koja vodi državu. Jednostavno, kao da su stvoreni jedno za drugo. Ne govorim ni o jednoj konkretnoj državi, govorim o novim demokratijama ¡za kojih se kriju licemerstvo i dvostruki moral. U torn smislu, DonŽuan je dañas bezopasan, jer cak i deca znaju da je car go. Pitanjeje zašto taj princip prihvatamo, umesto da se borimo protiv njega? Razgovor vodila Despina Angelovska, dramaturg

U TRAGANJU ZA DON ŽUANOM... Fragment! jednog nedovršenog Ijubavnog procesa... Despina Angelovska, dramaturg ...Pre početka rada na Don Žuanu imali smo stereotipe kao reper, koje smo usput put gubiii. Od Don Žuana su ostali samo tragovi njegovih mokrih stopa na sicilijanskoj plaži i poneka nasukana, napuštena žena... Molièrov zavodnik Don Žuan nam se otkriva u neprestanom begu, on je trkač, nomad, skitnica. Ovaj kultni lik za koji se čini da je podložan mnogim tumačenjima, sliva nam se kao voda niz prste. Polazeći od jedne panopije ijubavnica i supruga, Don Žuan umnožava svoj svet i pravi od njega politopiju. Don Žuan uopšte nema svoje Ja, kaže Kristina Kristeva u Ljubavnoj priči. Od scene do scene, od žene do žene, Don Žuan kao da nema unutrašnjost, osim one koju nam oslikavaju njegova bekstva i ... njegova bezbrojna konačišta, on je mnoštvo, polifonija. Donžuanstvo i siobodarstvo