Bitef

BITEF & JUGOSLOVENSKA KINOTEKA prikazuju

Muzej Kinoteke, Kosovska 11 Urednik Bitefa na filmu: Vera Konjović

U teatru i и životu utisci i rasudivanje su и neprestanom sukobu iluzije i razočaranja idu ruku podruku, nerazdvojni su. Peter Brook

I Utorak I 79. septembar 1 17:30 1

Peter Weiss MARA/SAD Proganjanje i übistvo ŽanPola Maraa, kako ih prikazuje glumačka trupa azila u Šarantonu pod vođstvom markiza De Sada Adaptadja: Adrian Mitchell Režija: Peter Brook Muzika; Richard Peaslee Igraju: Patrick Magee (Marquis de Sade), lan Richardson (JeanPaul Marat), Michael Williams (Najavljivač), Clifford Rose (Gospodin Couimier), Glenda Jackson (Charlotte Corday), John Steiner (Duperret), Freddie Jones (Сиcurucu), Hugh Sullivan (Kokol), Susan Williamson (Simonne Evrard), Rober Lloyd (Jacques Roux), Jonathan Burn (Polpoch), i mnogi drugi Proizvodnja: Marat Sade Production, Velika Britanija, 1966 Trajanje: 115 minutes U azilu u Sarantonu, Marquis de Sade režira svoju dramu o poslednjim danima Jean-Paul Marat. Uloge glume pacijenti. U komadu je dijalog ustupio mesto monologu. Pisac je tome pribegao da bi lakše suprotstavio dve filozofije, dva nadna mišljenja: Maratovo i de Sadeovo. Marat se zalaže za društvene promene uz upotrebu sile, a de Sad smatra da smrt i nasilje ne rešavaju ništa: život je težak bez obzira na to ko je na vlasti. Brook je počeo da režira Genetove Paravane (Les paravents), ali se usred posla predomislio. Odludo je da se pozabavi drugim komadonn, koji je doñeo sa putovanja po Nemaèkoj: Proganjanje i übistvo Žan-Pola Maraa, kako ih prikazuje glumačka trupa azila u Sarantonu pod vodstvom markiza De Sada (Die Verfolgung und Ermordung Jean Paul Marats, dargestellt durch die Schauspielgruppe

BITEF NA FILMU

BRUKOVA FILMSKA AVANTURA

des Hospizes zu Charenton unter der Leitung des Herrn De Sade) autora Petera Weissa. Dogovorio se sa upravom Royal Shakespeare Company da na njihovu scenu u Aldwych Theater postavi dve novonapisane drame - Mara/Sad (1964) i US (1966). Oba komada, kao i Brookova predstava, bilí su veoma uspešni. Iz praktičnih razloga komplikovani naslovWeissove drame nekoje srećno skratio na Mara/Sad i komad je sada poznatiji pod tim naslovom. Miada, tada još malo poznata, Glenda Jackson dobila je uloge u oba komada.„Svako je bio odgovoran za celu produkciju" kaže Glenda Jackson, "ne samo za svoju maiu ulogu... Brook je mnoge vodio u ludnicu. Ja nikad nisam otilla. Danas to ne bi bilo potrebno jer svi uzimaju sredstva za umirenje... Brook bi rekao:„Pričajte mi o nekom ludaku кода znate." I ljudi bi odgovarali: „Čuo sam...", Brook bi ih prekidao:„Ne zanima me šta ste čuli, već šta ste videli." Brook je od glumaca zahtevao da proučavaju Brojgelove i Hogartove slike i Gojine bakropise. Gledali su i dva francuska filma: Regard sur la Folie i Le Maitre-Fous. Od glumaca i saradnika Brook je tražio da preispituju sebe i da iskopaju sopstvena ludila koja će moći da se izdrže dva ipo sata (kolikoje trebalo da traje predstava).„Svi smo bilí übeđeni", tvrdi Glenda Jackson,„da ludimo". Predstava je bila tako uspešna, pa jeodlučeno da se pretoči u film. To je učinjeno 1966. Iste godine bila je i beogradska premijera u Ateljeu 212 u režiji Mire Trailović.

I Sreda 1 20. septembar 1 17:30 1

Marguerite Duras MODERATO CANTABILE Scenario: Duras, Jarlot, Brook Režija: Peter Brook Igraju: Jeanne Moreau, Jean-Paul Belmondo Proizvodnja: Raoul J. Levy, Francuska/ltalija, 1960. Nagrade: Festival и Kanu 1960: Jeanne Moreau - nagrada za najbolju žensku ulogu (Ex equo sa Melinom Merkouri), Peter Brook - nominacija za Zlatnu palmu Traja nje: 90 minuta Ana, žena bogatog industrijalca, vodi dosadan, besmislen život. Jednog daña čuje prodoran, očajnički krikžene koju übija ljubavnik. Duboko uznemirena, odlazi na mesto zločina i tamo upoznaje mladog čoveka. Razgovor о incidentu ih sve više zbližava. AH i u njihovom odnosu ima potisnutog nasiija. Kad dode do neminovnog rastanka, Ana se baca na pod, na mesto gdeje übijena žena ležala i