Bitef

podražava njen krik. Marguerite Duras (1914-1996) jeste francuska književnica koja se pročula u svetu kad je prema svom romanu Hirosima, ljubavi moja, a na zahtev reditelja Alaina Resnaisa, napisala scenario za koji je nominovana za Oskara. Písala je romane, drame, scenarija, ali je i režirala. U mnogim njenim delima oseća se uticaj američkih pisaca, pre svega Johna Steinbecka i Ernesta Hemingwaya. Njena déla nemaju tradicionalnu narativnu strukturu. Svojstveni su joj atmosfera, tišina i dvosmislenost, koje su najviše došle do izražaja u romanu Moderato cantabile, * u nastavku film iznenađenja

I Četvrtak j 21. September \ 17:30 1

Sir William Golding GOSPODAR MUVA Scenario i režija: Peter Brook Igraju: James Aubrey Tom Chapin, Hugh Edwards, Roger Elwin, Tom Gaman Proizvodnja: Allen-Hodgdon, Velika Britanija, 1963. Trajanje: 92 minuta Prikazan na Festivalu и Kanu. Grupa đaka koju roditelji zbog rata hoće da sklone na sigurno, doživi avionsku nesreću. Na pustom ostrvu oni pokušavaju da urede društvo. Disdplinovana, poslušna deca, međutim, übrzo gube svoju nevinost i podivljaju. Suparništvo, mržnja i izdajstva postaju svakodnevna pojava. Kad sukob među Ijudima urođenog varvarizma i uticaja civilizadje na razum dostigne vrhunac, pojavljuju se spasioci. Ugleđavši starije, deçà briznu u plač. Übice su opet ono što su bile, nemoćna, nevina deca. William Golding (1911-1993), britanski pisac, dobitnik Nobelove nagrade (1983) studirao je englesku književnost u Oksfordu. završtku studija radio je kraće vreme u pozorištu kao glumac i did sac. Napustio je svoju profesiju i otišao u rat. Služio je u KraljevskcS mornarici do 1945, Posle rata je napisao svoj prvi i najuspešniji man Gospodar muva (1954), koji se smatra jednim od velikih delà XX veka.To je alegorija о korupdji, koja je sklona ljudskoj prirodi. Pisao je romane, eseje i jedan pozorišni komad. Njegove omiljene teme su moraine nedoumice i ljudsko ponašanje u ekstremnim situaeijama.

John Gay PROSJAČKA OPERA Scenario: Dennis Cannon Songovi: Christopher Fry Režija: Peter Brook Muzika: sir Arthur Bliss Igraju: Laurence Olivier, Dorothy Tutin, Stanley Holloway, Daphne Anderson, Mary Oar, George Devine, Hugh Griffith, George Rose, Stuart Burge, Athene Seyler i mnogi drugi. Producenti: Laurence Olivieri Herbert Wilcox za Imperadio, Velika Britanija, 1953. Trajanje: 94 minuta Pre tačno dvesta sedamdeset osam godina u pozorištu Johna Richa Lincoln's Inn Fields Theater izveden je prvi britanski mjuzikl Prosjačka opera, čiji je sadržaj svima poznat. U Londonu je prikazana neverovatna 63 puta, što je tada bio neviđen uspeh, a obišla je i celu Englesku. Shodno tome, i dobit je bila velika. Londonom je kružio vic/igra reel: da je Gay (veseo) postao Rich (bogat), a Rich postao Gay. Gay je satiru о drumskim razbojnicima i seeikesama napisao u named da prikaže moralni pad tadašnjeg društva, a pre svega da ismeje premijera ser Roberta Walpolea i njegovu vigovsku administraeiju. U isto vreme to je bila i kritika italijanske opere, koja je postajala sve popularnija u Engleskoj. Gay je, kao i današnji autori, pokušao da iskoristi uspeh svog delà, pa je napisao nastavak Poli koji je zabranio lord komornik, verovatno po nagovoru premijera Walpolea. Kao i dañas, zabrana je bila najbolja reklama; štampano izdanjeje autoru donelo vise od 1000 funti, za ondašnje prilike ogromnu svotu. Poli je prvi put prikazana tek 1777. Pisac Bertholt Brecht i kompozitor Kurt Weill su Prosjačku operu (1928) prilagodili XX stoleću. Njihova adaptaeija se proslavila i poznata je kao Opera za tri groša. kZa ovu produkcijujezanimljivoda jeser Laurence Olivier u njoj imao " rostruku ulogu: producenta, glavnog glumca i pevača. John Gay (1685-1732), značajni pripadnik engleskog neoklasicizma, pisao je poeziju i pozorisne komade, Drugovao je sa Alexanderom Popeom i Jonathanom Swiftom. Bio je izuzetno duhovit i zato veoma popularan, ali njegove dobronamerne šale nisu mu stvarale neprijatelje. Pope je za njega rekao„da je stvoren da šiba i zabavlja svoj vek", a Voller da se Swiftom oduševljava, a da Gaya voli. Život je sala, to sam znao, Da Je tako sad sam i doznao Epitaf na Gayovom grobu, koji je sam sebi napisao.