Bitef

Grigorij Vasiljevic Marmonenko (Aleksandrov, 1903-1983) bio je u operi pomocnik garderobera, elektricar i dekorater, radio je u Teatru radnika i seljaka i bio glumac u moskovskom Proletkult teatru, glumio je kod Ejzenstajna u pozoristu i na filmu, a zatim vise godina bio njegov asistent rezije, koscenarista i koreziser (pored ostalih: Strajk, Krstarica Potemkin, Oktober, Viva Meksiko). Putovao je s njim u Evropu i Ameriku. Aleksandrov je na filmu radio kao reditelj (15 igranih filmova), montazer, glumac, snimatelj. Godine 1933. u daci Gorkoga Staljin mu je naredio da sniml komedlju za sovjetski narod. Film Veseli drugari zabranila je cenzura zbog nedostatka propagandnih ¡deja, ali je Gorki uspeo da ga pogledaju Staljin i Polltbiro. Staljinu se film svideo i zabrana je skinuta, Bio je na prvom mestu gledanosti, nagraden je u Veneciji, a muzika Dunajevskog se svuda mogia cuti. Aleksandrov je nastavio da radi svoje "propagandne" fiimove pod budnim Staljinovim okom. Snimio je dva dokumentarna filma: jedan о Lenjinu, a drugi о svojoj zeni Orlovoj. "Ideje su mocnije od topova. Ne dozvoljavmo neprijateljima da imaju topove, zasto bismo im dozvollli da imaju ¡deje?" Joseph Stalin □ruga zena Aieksandrova I prva velikazvezda sovjetskog filma LjubovOrlova (1902-1975) porekiom je iz porodice knezeva Orlovskih. Njen rodakje bio grof Lav Tolstoj, kome je pevala zajedno s Saljapinom. Radila je sa Vladimirom Nemirovicem-Dancenkom u Teatru Stanislavskog. Na film ju je doveo Aleksandrov, koji je postao njen drugi suprug, Bila je redovni gost na Staljinovim nocnim pijankama I odala se alkoholu, ali muz je uspeo da je oduci od pica. Staljin je kontrolisao sovjetsku kinematografiju. Orlovoj je dodelio drzavnu Staljinovu nagradu. Ipak, nekoliko godina kasnije zabranjena je Jedna parodica : nedovoljno propagiranje borbe sovjetskog naroda protiv nacistickog okupatora. Zatim je iz Susreta na Elbi izbacena scena u kojoj polugole devojke plesu uz dzez. Publika je film gledaia bez te scena, a Staljin, kome se ona svidela, pokazivao ju je svojim gostima. Americke novine su písale: "Staljinovo lice filmadzlje su koristile da bi mogli da snime film, odbacite ga kao ruznu ambalazu."

Zahvaljujemo se gospodinu Larsu Hedenstedtu, Svenska Institutet