Bitef

Medicinski ogledi na zatvorenicima. U bolničkim barakama bile su smeštene žrtve dr Jozefa Mengelea. On je istraživao naslednost i želeo je da poboljša višu nemačku rasu. Na zatvorenicima je obavljao mnoge, često kobne eksperimente. Zatvoreniku koji je preživeo, Mengele je jednom prilikom rekao:"Postoje samo dva nadarena naroda - Nemci i Jevreji. Ali mi smo superiorni, pa jevrejski narod mora da bude uništen". Mengele je imao vlast nad životom i smrću. Tokom rada na predstavi razgovarali smo sa dvema ženama koje su ga upoznale. Rekle su da je bio zgodan, ali veoma nasilan i sadista. Ženu koja je pokušala da pobegne, uhvatio je za vrat i štapom joj lice pretvorio u krvavu kašu. Prestao je da je bije tek posle pola sata. Žena ga je molila da je übije, ali ju je ostavio u životu. Hteo je da vidi kako pati. Nadimak mu je bio Anđeo Smrti. Mengele je obavljao i medicinske eksperimente na blizancima, Kada bi stigli, odveli bi ih u posebne barake gde je dr Mengele radio s njima šta je hteo, Krvjednog od njih, na primer, übrizgao bi drugom, pa bi oba blizanca dobila glavoblju i temperaturu. Da bi video da li se može promeniti boja nečijih očiju, direktno je injektirao iglom obojenu tečnost direktno u oči i tako često izazivao slepilo. Ako bi žrtve eksperimenata preživele, izvadio bi im od i obesio kao trofeje na zid svoje sobe. Blizancima je takođe davao injekcije sa bakterijama da bi video koliko im je potrebno da umru. Posle svega, kao i ostali zatvorenici, svi blizanci su übijani gasom. Posle rata Mengele je uspeo da pobegne u Južnu Ameriku kao I mnogo drugi nacistički ratni zlodnci.Tamo se oženio, živeo dug život I mirno umro. Ekonomska strana Aušvica. Sav novae, nakit i drugo što su ljudi poneli u logore odmah su bill konfiskovani. U koncentracionim logorima zatvorenici su bill prinuđeni da rade u fabrikama posebno izgrađenim pored logora. Mnoge kompanije koje su se koristile njihovim robovskim radom još postoje. Medu njima su BMW, BASF, Siemens i Krupp. Farmaceutska kompanija Bayer kupovala je ljude po ceni od 150 maraka da bi na njima ispitivala sredstva za umirenje. Svi zatvorenici su umrli tokom eksperimenta. Marž smrti pred kraj rata. U januaru 1945. Aušvic-Birkenau je evakuisan jer se približavala ruska vojska. Svi zatvorenici koji su mogli da hodaju, prisiljeni su da odu; ukupno njih 60 000. Tokom tog marša smrti hiljade su umrle od iscrpljenosti, gladi i hladnoće. One koji nisu mogli dalje, streljali su. Osam hiljada onih koji nisu mogli da hodaju, ostali su u Aušvicu. Preživele je oslobodila ruska vojska 27.januara 1945. godine. U toku drugog svetskog rata übijeno je ukupno šest miliona Jevreje iz cele Evrope. Ne samo u Aušvicu nego i u logorima kao što su Sobibor i Bergen-Belzen. Od 107 000 Jevreja deportovanih iz Holandije vratilo se samo 5 000. Eric Slot, Fondacija Ane Frank, slobodan saradnik, 2005. ARLEN HORNVEG (Arléne Hoornweg, 1969) igrala je klasičan balet od sedme godine, a prvi put se pojavila na pozornici u desetoj godini. Diplomirala je na Arnhemskoj pozorišnoj školi 1992. godine. Sarađivala jesa raznim pozorišnim trupama i pravila vlastite predstave. Sa svojom grupom nastupala

123

LOGOR