Borba, 11. 06. 2005., str. 5

a — o e

j|

= —

— — S — '*>

— JO _—. __A _ —

pravo ni na život na tom

Subota - nedelja, 11

12. jun 2005.

BORBA 5

Preteći grafiti . Sanski Most.- Višeod stotinu Srba povratnika u selu Tomina kod Sanskog Mosta (F BiH) je uznemireno i zaplašeno zbog uvredijivil NR

pisano je da Srbi nemaj

prostoru, javljaju nezavisni mediji iz bošnjačko- 7 skog entiteta. | |)

Napad. u Čečeniji“

Moskva. - U napadu na policijsko vozilo u– ruskoj re-. | publici Čečeniji prekjuče je poginulo sedam pripadnik milicije, a još jedan je ranje saopštili su juče organi radi te republike. |

· Napad su verovatno izvršili ekstremisti izvesnog Sultana Gelišanova, koji je jedno vreme bio na čelu M nja državne bezbednosti u. vreme ubijenog čečenskog lidera Da Dudajeva.

Opada Bušova popularnost

Vašington. - Američka javnost sve manje ima poverenja u predsednika Džordža Buša i pravac kojim se SAD kreću, pokazuje najnovije ispitivanje javnog mnjenja. ·

Ranija ispitivanja pokazivala su i da Buš dobija slabe ocene za rešavanje unutrašnjih pitanja, ali da ima podr-. šku Amerikanaca. kada je reč o spoljnoj politici. Više nije tako. |

Ispitivanje AP i i lpsosa pokazalo je da 45 odsto sada podržava Bušovu spoljnu po-

litiku, i to opet više muškarci

nego žene i više belciod drugih etničkih i rasnih grupa. u SAD. Bušovu spoljnu poli- · Itiku u martu je podržavalo 52. odsto građana, |

Kada je reč o Iraku, 41

odsto Amerikanaca odobra-

_ Pariz. - - Francuski M sednik Žak Širak sastaje se sa nemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom uoči odlučujućeg samita Evropske unije u Briselu 16-17. ju-

na. |

Širak i Šreder žele da ubede Evropljane da njihove dve zemlje i dalje mogu da budu pokretačka snaga EU, uprkos referendumskim iskušenjima. No, analitičari smatraju da će Nemačka podržati Francusku do one mere do koje to neće dovesti u pitanje njene odnose sa drugim evropskim zemljama.

Dva šefa države trebalo

bi da se dogovore i o novom budzetu EU, tema koja preti da izazove nove tenzije kako Širak smatra da povlastice koje uživa Velika Britanija od 1984. nisu DpTOVJADe |

JAR preti. O, izumiranje · | NI

Durban. - Ukoliko najozbiljnije ne pristupi borbi protiv virusa HIV, Južnoafričkoj republici preti “potpuno izumiranje”, upozorio je šef fondacije "Anglo Ameriken čermen” i vodeći aktivista poslovnog sveta kad je reč o sidi, Klem Santer.

Oprost duga

London. - SAD i Britanija · su se dogovorile OUN OM | više milijardi dolara duga najsiromašnijih zemalja. međunarodnim kreditorima.

Detalje dogovora predsta- | viće ministri finansija SAD i Britanije, Džon Snou i Gordon Braun, ali je već izvesno da je uklonjena i poslednja prepreka za sporazum Grupe 8 o oprostu dugova Africi.

Ambicioznim britanskim planom bilo je predviđeno da se 18 zemalja, većinom afričkih, oslobodi otplate 16,7 milijardi dolara duga međunarodnim kreditorima.

Britanski premijer Toni Bler je tražio da se dugovi najsiromašnijih zemalja otpišu a pomoć udvostruči. Ranije ove nedelje Bler i američki predsednik Džordž Buš su se dogovorili da se pomoć odnosi samo na zemlje koje se bore protiv korupcije.

SVe}?

Bolivija na prekretnici Korak Turske

PREDSEDNIK VRHOVNOG SUDA BOLIVIJE EDUARDO RODRIGES IZABRAN JE KASNO PREKSINOĆ ZA VRŠIOCA DUŽNOSTI ŠEFA DRŽAVE, POSLE OSTAVKE KARLOSA MESE. PREDSTAVNICI KONGRESA SU NAJPRE PRIHVATILI OSTAVKU MESE I PREDSEDNISENATA ı POSLANIČKOG DOMA, HORMANDA VAKE DIJASA ı MARIJA KOSIJA, I POTOM IZABRALI RODRIGESA ZA NOVOG ŠEFA DRŽAVE.

Rodriges je izjavio da je pristalica ideje o skorom održavanju izbora što je bio i glavni zahtev levičarskih demonstranata koji su nedeljama protestovali protiv predsednika Mese. “Uveren sam da će tokom mog mandata doći do obnove sistema”, izjavio je Rodrigez (49) posle izbora i dodao da će prvo organizovati prevremene opšte izbore.

Mesa je ove nedelje izjavio da su izbori neop-

hodni, ocenivši da je država na “ivici građanskog rata” zbog socijalnih nemira.

Posle smrti jednog rudara, demonstranti su se okupili i sukobili sa policijom ispred zgrade u kojoj je bio predviđen sastanak. Taj sukob je povećao zabrinutost od eskalacije sukoba između vlasti i demonstranata koji traže nacionalizaciju prirodnih resursa zemlje, posebno gasa.

Posle sastanka i dogovora predstavnika vlasti i rudara, predsednici oba doma parlamenta su podneli ostavke.

Demonstranti traže i nacionalizaciju bogatih bolivijskih izvora. prirodnog, gasa i ustavne reforDOC. koji je jedan od najvećih prirodnih bogatstava Bolivije sa rezervama od 1.550 milijardi kubnih metara, trenutno eksploatišu strane kompanije. Novi predsednik Bolivije,

Eduardo Bodrigas

Prezaposlena alrička deca

Većina dece-radnika mlađe od 14 godina, koristi mačete za krčenje polja, a oko 150.000 nosi pesticide za zaštitu polja

DAKAR. – SIROMAŠTVO I KULTURNA TRADICIJA SU GLAVNE PREPREKE ISKORENJIVANJU DEČIJEG RADA NA. AFRIČKIM PLANTAŽAMA KAKAA, TVRDE EKSPER-

TI MEđUNARODNE ORGANIZA-

CIJE RADA (MOR).

"Teško je doći do preciznih brojki, ali, prema procenama MOR-a, oko dve trećine dece koja rade u svetu obavljaju poslovc u paljoprivledi, prenosi Rojters.

U podsaharskoj Africi 29 odsto dece mlađe od 15 godina. je angažovano na nckom poslu, iako su nminnoge Zemlje s ovog kontinenta potpisnice međunarodnih doku-

menata O ZO OU ina na radu.

U žiži interesovanja Programa za eliminaciju dečijeg, rada ILO su uglavnom male, porodične plantaže kakaa u zapadnoafričkim zemljama, a ove godine je to interesovanje još veće jer do 1. jula je krajnji rok da poslenici sa sektora kakaa usvoje sistem sertifikacije, koji bi ljubiteljima čokolade širom sveta omogućio da biraju omiljeni slatkiš u čijoj proizvodnji garantovano nije korišćen rad dece.

Analitičari ocenjuju da jc siromaštvo, u najširem smislu definisano kao izostanak napretka i prihoda, glavni uzrok dečijeg rada na plantažama

kakaa. Roditelji teraju decu da rade da bi sastavili kraj s krajem, deca tako propuštaju sticanje obrazovanja, ili neku stručnu obuku, pa kad odrastu imaju slabije šanse za dobar posao, zato i teraju i svoju decu da rade i tako se ova praksa prenosi s generacije na gencraciju.

Istina, mnogi afrički roditeljii ne vide da bi od školovanja dece mogli da imaju neke koristi - kako zbog niskog nivoa nastave, tako i zbog slabih šansi da se nađe posao. Osim toga, da deca. pomažu roditcljima u poslu, ili da budu poslata na rad kod rođaka, u Africi je toliko uobičajena

tvar, da mnogima uopšte nijc jasno u čemu je problem.

U studiji Međunarodnog instituta za tropsku poljoprivredu iz 2002. procenjeno je da 284.000 dece rade u rizičnim uslovima na plantažama kakaa u Obali Slonovače, Gani, Kamerunu, Gvineji i Nigeriji. Daleko najviše dece radi u Obali Slonovače - najvcćem svetskom proizvođaču kakaa, koji se u njoj gaji na čak 620.000 plantaža.

Ustanovljeno je da 64 odsto decc-radnika ima ispod 14 godina, da većina njih koristi mačete da bi raskrčili polja, a-oko 150.000 nanosi pesticide bez zaštitne opreme.

ka Uniji

Istanbul. - U ponedeljak se očekuje da ministri spoljnih poslova zemalja EU prihvate najnoviji tekst Protokola za usaglašavanje Turske sa EU, kojim će Carinskom unijom biti obuhvaćeno 10 novih članicz: EU, među kojima i Republika Kipar, javila je danas državna turska (TRT).

Navodi se da su ambasadori EU več prihvatili po-

·

televizija

menuti dokument koji će, ukoliko ga prihvatc i ministri inostranih poslova na sastanku u Luksemburgu, uči u fazu međusobnog potpisivanja sa Turskom. Turska se, zbog opasnosti da će prihvatanje OvOB, dokumenta značiti i priznavanje Republike Kipar, dugo opirala njegovom potpiivanju, a kriza je prcvaziđena tumačenjem da to ncče značiti i priznavanje grč-

kog dela ostrva. Posle potpisivanja Protokola o usaglašavanju sa EU u kojem je, shodno takozvanom Ankarskom dogovoru, predviđeno uključivannje i Republike Kipar u Carinsku uniju, biće otklonjene sve tehničke smetnje za Otpočinjanje zvaničnih pregovora sa Turskom za prijem u punopravno članstvo u KU, koji su zakazani za 3. oktobar ove godine.

Poslanik u parlamentu Kirgizije, Jirgalbek Surabaldijev, ubijen je juče u prestonici te zemlje, Biškeku. Surabaldi-

jev je napadnut i usmrćen na centralnom gradskom trgu,

ispred parlamenta i još nekoliko vladinih zgrada, U napadu su povređeni njegov VOzač i telohranitelj.

Ubijeni kirgizijski poslanik bio je blizak saradnik

nekadašnjeg, lidera Kirgizije Aškara Akajeva. Na fotografiji agencije AP (levo) jc i Surabaldijevljeva. ćerka, koja se ubrzo našla na mestu tragedije.

NOVCI NISTA PIMI AAS pij PRAV CFECHNE

Saron u opasnosti zbog

povlačenja iz Gaze

TEL Aviv. – BIVŠI ŠEF IZRAELSKE BEZBEDNOSNE SLUŽBE AVI DiHTE UPOZORIO JE JUČE DA BI JEVREJSKI EKSTREMISTI BILI U STANJU DA IZVRŠE SAMOUBILAČKI BOMBAŠKI NAPAD, U POKUŠAJU DA UBIJU PREMIJERA ARIJELA ŠARONA KAKO BI GA SPREČILI DA OSTVARI SVOJ KONTROVERZNI PLAN POVLAČENJA IZ POJASA GAZE.

Dihter je u intervjuu za najtiražniji izraelski list “Jediot ahronot”, naglasio da su jevrejski fundamentalisti

spremni na političko ubistvo,

sti koji ne bi oklevali da otvore vatru na druge Jevreje. Mogli bi se pojaviti jevrejske samoubicce bombaši, čiji bi glavni cilj bio da izvedu napad na premijera. Postoje Jevrcji koji su spremni da se ubiju za svoj cilj i mi ne želimo da rizikujcmo,” rekao je Dihter koji jc do prošlog: meseca bio šef bezbednosne službe Šin bet. Dihter je takođe upozorio na opasnost od napacla jevrcjskih ckstremista na sporno sveto mesto u jerusalimskom starom gradu koje Jevreji ZOvu Brdo hrama i gde sc sada

MMO,

Šaron je prvi izraelski premijer koji namerava da ukloni sva jevrejska naselja u pojasu Gaze, osvojenom od Egipta u šestodnevnom ratu 1967.

Jevrejski naseljenici koji se protive takvoj nameri, veruju da imaju biblijsko pravo na tu teritoriju i upozoravaju da je evakuacija nagrada za palestinski te-

rorizam.

U pojasu Gaze žvi oko 7.500 jevrejskih naseljenika u 21 dobro čuvanom naselju među najmanje 1,3

miliona Palestinaca.

Izraelski premijer osim toga namerava da evakuiše još nekoliko stotina jevrejskih nasečljenika iz četi1 od UROPO 120, nasli na h2ipatgi obali.

poput onog, Xoje se desilo novembra 1995. kada jc relipiozni ultranacionalista Jigal Amir ubio premijera Jichaka Rabina zbog njegove politike “zamene zemlje za mir” s Palestincim:a. “Postoje jevrejski ekstremi-

nalaze dve Ošbmije, a nekada je tamo bio drevni jevrejski hram.

Dihter je upozorio pojedinc rabine da bi takav napad izazvao talas terorističkih napada bez presedana svuda u svetu protiv Jevreja.

U drugom intervjuu za list “Haarec”, bivši sef Šin beta je naglasio da podržava povlačenje iz pojasa Gaze, uvćren da će time biti smanjen broj potencijalnih meta za palestinske eckstremistec.

Međutim, ispitivanja nog mnjenja pokazuju da podrška Izraelaca za Šaronov plan neprestano opada.

Početak povlačenja, 15. avgust nije daleko, a razultati ankete objavljeni juče u “Jediot ahronotu” pokazuju da Šaronov plan sada podrzava samo 53 posto Izraclaca, dok mu sc 38 posto pro-

jav-

tivi.

U februaru je odnos izmcđu pristalica i protivnika povlačenja bio 69 prema 27 posto.

Veruje sc da je rast protivljenja evakuaciji jevrejskih naseljenika i povlačcenju vojske koja ih čuva bio razlog što je Šaron preksinoć pozvao novinarc da prisustvuju sednici ministarskog, komiteta zaduženog za ostvarenje tog plana, “Ja zclim da kažem nedvosmisleno da će se povlačenje ostvariti po planu i u skladu s odlukama Knceseta ( parlamenta) i vlade,” rekao je ŠSaron novinarima i dodao da nikakva nelegalna ktivnost odložiti ispunjenje plan:.

neće