Borba, 14. 08. 2007., str. 2
Utorak, 14. avgust
Imam utisak da svet stalno vežba na nama. Sve neki eksperimenti(...)Zato je posao ove vlade i predsednika da konačno svet završi to eksperimentisanje sa nama – Dragan Đilas, ministar bez portfelja
Ambasadori možda imaju velike plate, ali za razliku od premijera i ministara, ne mogu da kradu – Svetislav Basara, pisac i bivši ambasador
; —_—_—-——q
Kad je država siromašna, ni diplomatija ne može da bude drugačija Ivo Visković, profesor FPN
Posao političara nije da raspaljuju maštu biračica gradeći imidž neodoljivog osvajača. Žene su već shvatile ko se tu lažno osmehuje, a ko je iskreni džentimen — Zorica Tomić, kulturolog
Prihvatio sam mesto ministra kulture jer još imam utopiju da se nešto može uradit – Voja Brajović, ministar kulture Srbije Guča pokazuje koliko smo željni radosti, koliko smo željni da se veselimo – Milorad Dodik, premi-
Neka je Bog u pomoći Slavniću i seniorskoj reprezentaciji na Evrobasketu – Nebojša Čović, vlasnik FMP
Odlikovana Ukazom
Predsednik:
· bržtstva i jedinstva s zlatnim vencem
ı Preimenovanja bez balansa
Režimi i ideologije menjaju nazive ulica, trgova i gradova, vrlo često bez pravog balansa i poštovanja prema onima čije je imc bilo na uličnim tablama
PREIMENOVANJA NAZIVA ULICA I TRGOVA U SRBIJI, NERETKO I GRADOVA, UGLAVNOM SU POSLEDICA PROMENE POLITIČKIH REŽIMA 1 IDEOLOGIJA, SLOŽILI SU SE U IZJAVAMA TANJUGU ISTORIČARI ČEDOMIR ANTIĆ 1! VLADIMIR DULOVIĆ.
Svaka promena političkog ustrojstva u Srbiji i „razračunavanje“ s prošlošću prelamala se i preko promenc naziva ulica, trgova i gradova. Ta zakonomernost nije bila uvek sistematična i nijc podrazumcvala balans - da svaki istorijski ili politički period ima svoja obelcžja, rekao je Antić, dodavši da bi i ličnosti iz Drugog svetskog, rata, kao i iz drugih epoha trebalo da imaju svoja Spomcn-oblcžja. Zbunjujuće: Toble sa starim i novim imenom
.
„Kod nas u ovom trenutku nedostaje obrazloženje iz kojeg, bi građanima bilo poznato po kome ulica nosi imc i zato je mnogo važnije da se na pravi način afirmiše imc onoga po kome se zovu ulice, nego da građani nc znaju ko je on i šta je bila njegova zasluga“, istakao jc Antić.
III
(ibi
Ne da se Maršal!
Istoričari se slažu da su najdrastičniji rezovi učinjeni posle Drugog, svetskog, rata, kada je većina ulica, kako u glavnom gradu, tako i u unutrašnjosti zemlje, poncla imena maršala Josipa Broza "Tita, narodnih heroja, boraca Narodnooslobodilačkog, rata i uglednih komunista.
Antić je ocenio da su tc promene bile obojenc osvctoljubivošću novog, komunističkog režima, a njegov kolega Dulović upotpunio jc tu konstataciju mišljenjem da je to bio „prvi veliki lom u imenovanju ulica“.
„Komunisti su se i preko promene naziva ulica razračunavali sa Karađorđevićima, pa su tako pravljena mesta za novce junake, razne zemlje, političare. U to vre-
š 2 WWW)
me bila je praksa da svaki zaslužan komunista posle smrti dobije ulicu, ali se to u par slučajeva pokazalo kao nczgodno, naročito u slučcaju Aleksandra Rankovića“, rckao je Dulović.
Dulović, čija je specijalnost upravo promena naziva ulica, rekao je da je prvo cclokupno imenovanje beo-
RNA NIN
Prema podaćima Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova, formiranoj u Skupštini grada Beograda, ulicu Maršala Tita i danas, 25 godina nakon smrti Broza, imaju građani beogradskih naselja Meljak,
Boleč, Brestovik, Leštane,
Umčari, Zaklopača, Slan-
ci, Višnjica, Boljevci, Jakovo i Dobanovci.
Prema evidenciji PTT pretplatnika, među „najotpornijim“ mestima u Srbiji, odnosno gradovima i selima čiji žitelji i dalje imaju priliku da hodaju ulicama sa maršalovim imenom su: Kula, Vrbas, Loznica, Ruski Krstur, Krupanj, Preševo, Bajmok, Šabac, Gakovo, Banatski Brestovac, Banatsko Novo selo, Rekovac, Kanjiža, Debeljača, Čelarevo, Bačka Topola, Ratkovo, Mali Iđoš, Bački Petrovac, Bač, Glogonj, Ja-
buka, Kačarevo, Starčevo, Sivac,
OWWX—YNI
MY
On smatra da se kroz odnos prema nazivima ulica, trgova, gradova vidi odnos prema prošlosti, zbog čega bi bilo logično da se u budućnosti, kako je rekao, donesu pravila o tome kako ulice treba da dobijaju imena.
Kruščić, Srbobran, Jaša Tomić i Crvenka.
Lipar, Blace, Čoka, Lipa,
WIN
gradskih ulica obavljeno 1872. godine, a da su pre toga ulice dobijale imena spontano, na primer, Abađijska, Čaršijska...
Prvo veće preimenovanje usledilo je 1890. godine i ono nije imalo ideološka
Uređuje redakcijski kolegijum.
Osnivač i izdavač: „Futura plus“, Petra Kočića 10,
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NINI WGA AAINRININNJNN
Redakcija - telefoni: DESK 3398-121, 3398-068; Unutrašnja:
obeležja, kazao je Dulović i dodao da se sledeća promecna naziva ulica dogodila 1903, sa promenom dinastijc. Kao kuriozitet, Dulović je naveo to što kralj Petar Karađorđević nije dozvolio promenu naziva svih ulica, pa su tako ostale i Knez Mihailova i Kneza Miloša iz dinastije Obrenović,
Interesantan je podatak i da nekadašnji Bulevar rcvolucije, sadašnji Bulevar Kralja Aleksandra, ime ne nosi po kralju Aleksandru Karađoarđeviću, već po kralju Aleksandru Obrenoviću.
Posle stvaranja Kraljevine Srba Hrvata_i Slovenaca 1918. godine ulice su dobijale imena i istaknutih Hrvata i Slovenca, poput Zrinj-
(7
0 aaa | 7
ali je negovao i prosrpski kurs, pa je tako, veoma indikativna, smatra Dulović, promena naziva ulice Maršala "Tita u ulicu Srpskih vladara. „Dvojnici“
Naziv Karanovac Kraljevo je dobilo u čast krunisanja kralja Milana.
„Zrenjanin je jedan od retkih gradova čije sc imc dosta dugo zadržalo, jcr
Na česte promene naziva ulica Beograđani su se, čini se, već navikli, jer kako kažu, svaka „nova vlast sa sobom donosi nova imena ulica“. Da je tako potvrđuje i činjica da je od 2,5 hiljada ulica, koliko ih ima u prestonici Srbije, od februara 2004. godine, čak više od pet stotina promenilo naziv.
Većinu ulica ipak Beograđani zovu po starom nazivu. Venizelosova ulica na Starom gradu i dalje je „poznatija“ građanima kao Ulica Đure Đakovića, potom. Ulica Mihizova i dalje je za mnoge Ulica Vladi-
mira Nešića. Ulica Bulevar despota Stefana u opštini
Palilula još uvek je „popularna“ kao Ulica 29. no-
vembra.
Malo kome je poznato da se Ulica Baje Sekulića na Zvezdari od 2004. godine zove Ulica Svetog Nikole, ili da je Ulici Rifata Burdževića vraćen stari naziv: Preševska. Stari naziv vraćen je i Ulici Zage Malivuk koja se sada zove Mis Irbijeve.
Problem često pravi i isti naziv ulica u više lokacija u Beogradu. Primera radi, Beogradska ulica nalazi se u još 32 lokacije u gradu. To, međutim, nije
„Gradom je. u to vreme kružila anegdota da su i Tito i Milošević srpski vladari, pa da zato takav naziv jednoj od glavnih saobraćajnica sasvim odgovara“, dodao je Dulović.
On je podsetio da su u tom periodu vraćena ncka stara imcna, ali nec i ona provobitna, pa je tako ulica Kralja Milana mogla da se zovc Kragujevačka, jcr taj put vodi ka Kragujevcu, Ive Lole Ribara ponovo je mogla da bude Dva goluba, po kafani koja je nckada bila popularna, Kraljice Marije bila je Ratarska...
U mnogim mestima ulice se još zovu po maršalu Titu
skog i Frankopana, Prešerna i drugih, rekao je Dulović. Jedna od retkih ulica koja nikada nije menjala ime je glavna i ujedno jedna od najlepših ulica prestonice Knez Mihailova koja to ime nosi od 1872. godine. Režim Slobodana Miloševića nastojao je da očuva kontinuitet sa komunistima,
3398-129; Dopisno: 3398-068; Kultura: 3398-372; Spoljna: 3398-155; Beogradska: 3398387; Sportska: 3398-289; Tehnička: 3398-282; Stenografi: 3398-137; Daktilobiro: 3398-136;
Dulović je rekao da jc raskid s prethodnim istorijskim epohama drastično vidljiv i u promenama naziva gradova, pa je tako Svetozarevo ponovo postalo Jagodina, Kraljevo Rankovićevo, ali mu je „brže-bolje“ vraćen stari naziv, iako sa tako ncdvosmislenom aluzijom na kralja, ali ne i Karanovac.
sve jer još 712 prestoničkih ulica ima svog dvojnika.
ne aludira na to pomalo neobično prezime koje je nosio narodni heroj Žarko Zrenjanin, po kome je kasnije, tadašnji Bečkerek i Veliki Bečkerek, dobio ime“, istakao je Dulović.
U Zrenjaninu i danas postoje ideje o promeni naziva grada, a u opticaju je, pored prvobitnih imena, i Petrograd, čije je imc Zrenjanin takođe nckada nOSIO.
U centru tog grada, posle demokratskih promcna 2000. godine, postavljen je spomenik kralju Petru Prvom Karađorđeviću.
Da nisu samo vlasti menjale nazive gradovima, svedoči i podatak da su u 19. veku neke varoši, da bi se dodvotile tadašnjim vlastodršcima, menjale svoja imena. To je bio slučaj s Paležom koji je dobio ime Obrenovac, Despotovcem, koji je to ime promenio u Milanovac i drugima.
Faks: Redakcija: 3398-376; Teleks: 11407; Centrala: 3398-020; Pretplata: 3398-123; Marketing: 3398-124; Rukopisi se ne vraćaju. PRETPLATA U ZEMLJI: Mesečna: 520,00 dinara, tromesečna: 1.560,00 dinara, šestomesečna: 3.120,00 dinara, godišnja: 6.240,00 dinara; PRETPLATA ZA CRNU GORU I REPUBLIKU SRPSKU: Mesečna 13 evra, tromesečna: 26 evra, šestomesečna: 78 evra, godišnja: 156 evra. PRET 1.040,00 dinara, tromesečna: 3.120,00 dinara,
12.480,00 dinara. Tekući račun kod Atlas banke: 1
panija „Štamparija Borba“ AD, Kosovska 26, Beograd.
PLATA ZA INOSTRANSTVO: Mesečna: šestomesečna: 6.240,00 dinara, godišnja: 25-1721309-64. Prelom i štampa GP Kom-
KOMENTAR ~
Piše: Dragan Milenlović ·
aso.
rađani Srbije albanske narodnosti ko Kosovu i Metohiji, teritoriji Srbije pod stranom masovno prelaze administrativnu liniju koja ih, centra matične države da bi se lečili, njihove ž
gu da putuju. Normalno je, svugde u svetu, da građani lje dokumenta dobijaju od vlasti te zemlje, ali malno kada ti građani, gde god se nađu, n tu svoju državu ne priznaju i sve čine da se 0, nje. Normalno je: svugde da građani jedne zem, zdravstvene i druge ustanove kada su bolesn, žene rađaju decu, ali nije, nije normalno, kadal ni, gde god se nađu naglas viču da tu svojug priznaju i sve čine da se odvoje od nje. Da ne pričam o tome da građani albanske, sigurno nikada nisu dobrovoljno dali kiv u bal Srbiji ( samo su dobrovoljno prolivali srpski sku krv koriste kada se leče u našim bolni Da li privremene vlasti na Kosovu i Mel sk, vlasti iz zemalja NATO-a koje su nam prikremeno 0 tu našu zemlju, znaju da stanovnici te obje ofe% ritorije dolaze u Niš, Vranje i druge grad; rađali, lečili, uzimali različita dokumenta? “| Da li neko ikada to ispriča i stranim novini ma koji su pisali o represiji Srba i srpskih vlasi đanima manjine iz redova Albanaca ( koju oni, stalno pokušavaju da proglase većinom )? | Da li ti novinari ikada to napišu ili jave svojim cijama, da građani njihovih zemalja, njihovi čilaoč| daoci saznaju da Srbi ustvari nisu tako strašni, da ne maltretiraju te pripadnike manjine, nego da Si re nad njihovim ponašanjem, leče ih, porađaju Il izdaju im pasoše i lične karte. Ja se samo pitam da li bi se stranci u zem|3 TO-a iznenadili kada bi saznali i činjenicu da s Srbije sa Kosova i Metohije ne samo u ravnop” položaju sa svojim sugrađanima iz drugih de nego čak i da su povlašćeni. Oni sve što zatraže dobiju od svoje države,i” država nešto zatražila od njih, oni to odbijaju” stavno se prave ludi. Prave ludi kao Što su sep” di svih prethodnih decenija i nikada im nišanPi Isti ti građani Srbije albanske narodnosli}0} teritoriji Kosova i Metohije, koji se leče, pora03/" pasoše i lične karte, nikada ne plaćaju porez, 88 plaćaju socijalno i penziono osiguranje, muška! nikada ne idu u srpsku vojsku i nikada ne I20%' kakve druge obaveze koje građani prema 5V imaju. _ U zemljama NATO-a su veoma čovekoljubili nitarno raspoloženi prema građanima albanske nosti na Kosovu i Metohiji, ali sumnjam da b\ njihovoj državi odbije da plati porez ili ne izvISI!” drugu obavezu prema državi, taj ikada smeo bliži bolnici ili stanici policije, gde se inače VAT menta. 7 Tamo bi ga , zbog neizvršavanja obaveza žavi, jednostavno uhapsili. i
Piješ i odlaziš-”
na čaša poljubac ı boji ispijam. „i a, d „Jorge Martinez Ru -
los, Mexico ' |
Fi i