Danas

UKRŠTENE REČI

Vodoravno: 1. Dobar čovek koji i pomaže 9. Telegrafska oznaka za Sokobanju 12. Kada bez „k“ i rečno ostrvo 13. Jedan studentski period učenja 15. Marljivost s prva tri slova 16. Bezrepa 17. Neobrazovani Ijudi kod Turaka 18. Vatreno u muzici 20. Severni jelen bez rogova 21. Tako se obeležavaju vozila iz Kikinde 22. Biljka koju zovu i anemona 24. Ne traži se kvalitet već đa bude dosta 28. Grad u Mađarskoj nije Peć 30. Savršenstvo koje često ne postoji 31. Od njega se dobija cement 33. Tog papagaja svi znaju 34. Proizvodnja ovog rujnog pića 37. Marija ođ milja 38. Tako se u hemiji obeležava erbijum 39. Strani pevač Dedić 42. Raskršće reke 46. Zglavkari u romanu Ive Ćipika 47. Vojno pomorski muzej skraćeno 48. Tako Arapi zovu reku 49. Sitno iseckati 51. Tako Česi kažu ~da" 52. Rt u Italiji i Španiji 53. Jedan sportista Uspravno: 1. Grad u Siriji 2. Privržen ko' pas 3. Prepreka na ulici 4. Strugaljka, maklja po nemački 5. Lenština kod pčela 6. Visočanstvo malo kraće 7. Jedinica napona struje 8. Kancelarija za prijem i registrovanje 9. Poza ili jjoložaj

10. Veće drveno bure bez poklopca 11. Deo automobila na šoferšajbni 14. Francuski slikar, Žorž 19. Ulošci za hemijske oiovke 23. Pola devojka pola ptica grabljivica u st. grčkom mitu 25. Vodenivrtlog 26. Tavan malo duže 27. Prastanovnik naših krajeva 28. Onaj koji troši i malo i mnogo 29. Nerv bez početnog slova 32. Vizantijska oblast oko reke Sane u 19. veku, iii pseto bez poslednjeg slova 33. On živi u Arabiji 35. Kit od šest metara 36. Dobar govornik, pričalac 37. Dečiji naziv za medvede 40. Razmija skraćeno 41. Pepeljasto, sivo 43. Plodan indijski glumac, Hari Narajan 44. Američka džez pevačica Besi 45. Biljka od koje se dobija boja za kosu 50. Poćetna slova komedijaša Trifkovića -

REŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA:

Sudari s milicijom

MilivoJ Andelković

AUTOR: R JOV

Ovoga puta intervencija je bila izuzetno brutalna. Milicija je upotrebila silu koja je sve iznenadila tako da su se začuli i povici „dole vlada!" - uzvik koji je bio čest pre rata, ali se od 1945. godine u Beogradu nije javno čuo. Uhapšen je velik broj demonstranata, a zatim je sa hapšenjima nastavljeno i u okolini Studentskog grada - ko god se tu našao - da bi se sve završilo u samom Studentskom gradu. Nema podataka da li je bilo mrtvih, ni koliko je bilo ranjenih, pa ni kohko je uhapše nih. Ne zna se tačno ni mesto sudara sa konjičkom milicijom. Većina onih koji su čuli autentične priče o ovom događaju autom ovog teksta pominju put ka Beogradu, sa one strane Save i neki prolaz, što bi mogao da bude podvožnjak koji će postati slavan 14 godina kasnije, 1968. godine. Međutim, nije se sve događalo samo u Studentskorn gradu. Na Studentskom trgu, ispred Filozofskog fakulteta i PMF, takođe se okupila grupa studenata i krenula ka centm grada. Profesor Stanković navodi sečanje jednog visokog funkcionera KOS-a iz tog vremena koji kaže da je jedna manja armijska jedinica, verovatno saobraćajne policije, pod komandom Anđelka Valtera, živim zidom pregradila Knez Mihailovu ulicu i Kolaičevu uiicu kod palate Albanija da bi sprečila studente da prodm u centar grada - dakle na istom mestu gde je i tokom zime 1996/97. stajao oklopljeni kordon specijalaca da zaustavi demonstrante Koalicije Zajedno i građane, a kasnije i studente, i gde je januara 1997. godine trajala poznata studentska akcija Kordonom protiv kordona! Ovaj bliski susret studenata i milicije, međutim, završio se mirno, dijalogom studenata i komandanta jedinice, zbog čega je on kasnije žestoko kritikovan. Autora ovog teksta jedan naš istoričar - poznati arhivski radnik tvrdi da se tog dana dogodio i četvrti studentski sudar sa miiicijom, po oštrini i posledicama vrlo sličan onora u Studentskom gradu, i to u samom centru, na današnjem Trgu Nikole Pašića. Ta gmpa je uspela da dođe do Savezne skupštine i zgrade CK Jugoslavije koji se tada nalazio na istom trgu, u prvoj zgradi do Skupštine, Na tom prostora između zgrada dve najznačajnije institucije tadašnje Jugoslavije, onih koji su faili najpozvaniji da njihove probleme reše, studenti su dobili žestoke batine. Demonstranata je bilo stotinak - studenti iz domova Ivo Lola Ribar u Bulevaru Revolucije i iz nekadašnjeg doma Milovan Đilas, koji se nalazio u Zagrebačkoj ulici, između Karađorđeve i Ulice Gavrila Principa. Okupiii su se u Loli i za njihov izlazak na ulicu odmah je javljeno miiiciji koja je, tako, imaia vremena da se posebno opremi, sačeka ih na trgu i nemilosrdno razbije. Da li su demonstracije u gradu spontani eho prvog sudara sa milicijom u Studentskom gradu i iskazivanje istog nezadovoljstva koje je pokrenulo kolege sa one strane Save ili su u pitanju ogranci organizovanog studentskog protesta koji je počeo na najmanje tri mesta, tamo gde je, već tradicionalno, uvek najviše studenata, saznaćemo verovatno tek za šest godina kada se otvore arhive tadašnjeg SUP-a grada. Solidamost PMF i šumarskog

Ono u čemu se svi slažu je da su posle protesta događaji počeli da se odvijaju po dobro poznatoj matrici ideološidh obračuna sa nenarodnim, antidržavnim, nesodjalističkim i stranim elementima: hajka na učesnike, identifikadja organizatora i istaknutih demonstranata. Kako su studenti već dobili poprilične batine, a uhapšeni prošli i dodatne vaspitne i represivne mere, izgleda da je neko iz tadašnjeg jugoslovenskog vrha tražio da se do-

ii SICJ |e iskijp|#n# mkm 4® studenata, a kižnlen# 13®» ®e« stuiieiaeita je najuren $a fckpitete da m f#k inn#§# k«iii|® m njih wate, neki m iw#ieni n# I ipfik esuđeni nn rebiju.

gađaji politički raščiste na fakuitetima, bez osuđivanja na duže vremenske kazne, Saslušavanje su vršili organi milidje i države, ali i studenti - revnosni aktivisti u domovima i na Univerzitetu. Ko stoji iza vas? - pitali su svakog uhapšenog, tražed spoljnjegili unutrašnjeg neprijatelja - strane agenture, diplomate i novinare, odnosno ibeovce, đilasovce ili ostatke reakcioname buržoazije... Bilo je poželjno da se krivac pronađe, jer bi to opravdalo brutalnost akdja i činjenicu da nisu predvideli demonstradje i na vreme ih sprečili operativnim delovanjem... U partijskim organizadjama na fakultetima je bilo razhčitih mišljenja, studenti-komunisti nisu jednoglasno osudili svoje kolege, a na PMF i Šumarskom fakultetu su odbili da ih osude, tako da su partijski sekretari tamošnjih fakultetskih komiteta iskljuoeni iz SKJ kao objektivno najodgovorniji za takvo stanje u svojim organizacijama. Među pojedinim članovima fakultetskih komiteta dolazilo je do razmimoilaženja i zauzimanja razlidtih stavova po pitanju izgreda u Novom Beogradu. Ipak, sve se završilo kako je to režim želeo: iz SKJ je iskljuoeno oko 40 studenata, a kažnjeno oko 130. Deo studenata je najuren sa fakulteta da se tek mnogo kasnije na njih vrate, neki su izvedeni na sud i ipak osuđeni na robiju. Studenti - revnosni pomagad milidje su na razKdte nadne nagrađivani - jedan od pomenutih političara, tada student prava, posle godinu dana je izabran za dana Univerzitetskog komiteta podnjud tako političku karijem koja je doskora trajala. A režim je pokazao da zna najvažnije pravilo: ne dozvoliti masovke na ulicama i odmah ih nemilosrdno razbiti, za pouku drugima, osim ako to njemu samom ne ide u prilog... Posle ovog događaja studentskim materijalnim problemima je posvženo mnogo više pažnje: formirana je Uprava za ekonomska pitanja studenata i odgovarajuće komisije na fakultetima, a Vlada Srbije je dotadje sa 28 miliona povećaia na 109 miliona. Donet je nov Zakon o stipendijama, a dotacije za ishranu su obuhvatile sve studente. Na tapetu kritike našle su se bugi-vugi predstave, uticaj egzistencijalizma u umetnosd mladih, film nagrađen u Parizu, maskenbal studenata iikovne akademije... Na sednid Predsedništva Saveza studenata od 22. septembra 1956. godine koje je na dnevnom redu imaio idejno-političke probleme na Univerzitetu i najviše pažnje posvetilo materijalnim problemima studenata počevši od školske 1954/55 godme, samozadovoljno se zakijučuje da su postignuti ozbiljni uspesi u zavođenju boijeg reda u Studentskom gradu u Novom Beogradu. Šta to znači, več smo videli... 1968. - posle 30 godina

Ove godine se navršava punih 30. godina od već legendarne 1968. godine. Vremensko rastojanje te događaje smešta u istoriju i u nešto bivše, nešto što je nesumnjivo prošlo, pa ih deo sada već uticajnog establišmenta iz redova bivših šezdesetosmaša setno prihvata kao specifični šarm svoje uzbudljive ali ipak benigne mladosti koja, nažalost, izmiče... Nešto je bilo i prošlo; priča o 1968. godini je ispričana tek pre desetak godina kada se, uz serije novinskih tekstova, gpnovo pojavio (1990. godine) „Ispljuvak pun krvi" Živojina Pavlovića, knjiga koja je 1984. godine zabranjena i uništena. Pre nje, ista sudbina je zadesila knjigu o ‘6B. Nebojše Popova, kao i Dokumente časopisa Praxis, zatim tematske brojeve Vidika, Dela, Gledišta, Razloga, Studentskog lista... Zaplenjen je i zabranjen za javno prikazivanje i ogroman filmski i TV materijal o ovim događajima. Sutm: Konflikt pokol)enja

Petak, 3. jul 1998

23

IZDANJA DRUŠTVA ZA ISTINU 0 ANHFAŠISTIČKOJ NOB Knjige možete poručiti na žiro-račun preduzeća Dan Graf đ.0.0. Vatroslava Jagića 3,11000 Beograd: 40816-603-5-3045538. Kopiju uplatnice i narudibenicu obavezno pošaljite na našu adresu. Španija moje mladosti (pismo mojoj deci) Lazar Udovički (s popustom - 80 din) Fašizam juče i danas (s popustom -20 din) Besmislena YU ratovanja llija T. Radakovič (s popustom -100 din) Jugoslavija 1945-1990 Ibrahim Latifič (s popustom - 50 din) Srpsko pitanje Milenko Markovič (s popustom - 90 din) Razaranje spomenika kulture na tlu nekadasnje Jugoslavije 1991-1995 (s popustom - 20 din) Pregovori između Miloševića i Tuđmana o podeli BiH Miloš Minič (s popustom - 30 din) Stvaranje i razaranje Jugoslavije - II izdanje (s popustom -100 din) Bosna i Hercegovina juoe, danas i sutra (s popustom - 20 din) Politika i ustav Radoslav Ratkovič (s popustom - 70 din) Ovim neopozivo poručujem knjige: nazivi knjiga Ime i prezime - adresa