Ekonomist
281
T'brovnik i razna mjesta u Boki. Ostim toga ima i ozbiljnih pro_jekata da se na ušću Neretve, u jednom kraju u kojemu ni nema naseljenih mjesta, podigne jedna takova luka.
Jasno je da mi ne možemo imati toliki broj velikih luka. Mi u koliko imamo za to raspoloživih sredstava možemo u svakom tom mjestu urediti veliko i mođerno pristanište, ali nam je nemoguće da na sva fa pristaništa i navrnemo dostatno prometa, ·da ih učinimo lukom u punom smislu riječi. Jer glavna je karakteristika jedne trgovačke luke, ne toliko lijepo uredjeno pristanište koliko znatan frgovački promet. Tek ako se u jednom pristaništu vrši i pretovar znatnog djela dobara može se govoriti o jednoj luci.
Tehnička sredstva mogu iz jednog pristaništa da vremenom i podignu jednu veću luku, nu ona misu uvjek dostatna. Ako za podizanje jedne luke nema ekonomskih preduvjeta, mi možemo praviti bog zna koje investicije, nikada nećemo dobiti prave luke koje će se isticati većim prometom.
Glavne su karakteristike jedne veće luke, koncentracija prometa i zgodne vaze sa ostalim privrednim centrima. Koncentracija prometa na jednom mestu omogučuje podržavanje velikog: broja raznih parobrodskih linija, a opstojanje raznih linija omogućuje opet koncentraciju prometa. Medjutim koncentracija prometa moсиса je jedino onda ako na jednom odredjenom prostoru postoji samo ograničen broj luka. Carinska i tarifalna politika pojedinih država mogu imati za posljedicu, da se u blizini nalaze dvije velike luke, budući da svaka država nastoji da na svoju luku navrne bar svoj promet, ukoliko pogodovnim farifama ne nastoji da na svoje Juke navrne ı promet susjednih država. U jednoj te istoj državi pod jednim te istim carinskim 1 tarifalnim režimom, skoro je isključeno ba bi se u blizini nalazile dvije velike luke. Jedina je iznimka ako se te luke nalaze na ušću jedne plovne rijeke ili u blizini velikih rudnika pa ove okolnosti doprinašaju prometu jedne luke koju ona inače ne bi imala.
Mi vidimo da Francuska na jugu ima samo Marseille, a na sjeveru Le Havre. Predratna Italija imala je na istoku Genovu a na zapadu Veneciju, dočim su sve ostale luke imale čisto lokalni karakter. Na sjeveru Europe, ušća raznih velikih plovnih rijeka imale su za posljedicu da se je na jednom relativno uskom pro“storu podiglo nekoliko luka. Nu tu su donekle igrali i politički