Eksperimentalno traženje jedne zajedničke energetske osnove u živih bića

JIE: :Ž |/

Oe JI SJ 2044

+

5 >

za održavanje života jednoga složenoga organizma. Očevidno ie, da ie energija koju troši mišić pri odmoru biološki bitno različna od energije koju taj mišić upotrebliava za proizvodnju rada. Prva se kategorila nalazi gdegod ie života ijedne ćelije i dokle god život traje, dok je druga u službi samo jedne posebne funkcije. Ako do danas nije dovolino pažnie posvećeno tome što smo nazvali osnovna biološka energija, iako ie taj poiam uobičajen svakome biologu, biće stoga, što se toj kategoriji energije ne može pripisati nikakva izrična uloga, a to |e upravo stoga, što oma služi na održavanje najdubljih životnih procesa, koji su nam nedokučivi.

Pošto smo došli teorijskim razmatranjima do poima o važnosti osnovne biološke energije, pokušaćemo sada da |oi pristupimo eksperimentalno, ne bismo li mogli štogod dokučiti o njenoj prirodi i brojnoj vrednosti u raznih stvorova. Ako |e naše shvatanje te kategorije energije tačno, moglo bi se očekivati da, pored kvantitativnih razlika energetskog prometa raznih stvorova, Živa materija, ma kome stvoru pripadala, ima isti osnovni promet energije, t. |. da se ispod energetske potrošnje raznih veličina krije, u raznih stvorova, osnovna biološka energija iste vrednosti. U ovome radu izložićemo prve rezultate dobivernie na tome putu. :

Ogledna tehnika.

Da bismo mogli posrednom kalorimetrijom odrediti energetski promet životinja koje su bile predmet našeg proučavania, sagradili smo na osnovi principa Regnault — Reiset-a jedan aparat, koii dozvoljava merenje gasovitih razmena manjih životinja u razmacima vremena razne dužine i na raznim temperaturama.

|{B _ Kao što ćemo dalje videti, | prvi je uslov tačnoga funkcijonmi sanja našeca aparata, stalnost temperature sredine u kojoi se on nalazi. U tome je cilju sagradio jedan od nas sa Branisavljevićem!) jedan električan termostat, koji se može regulisati na svima potrebnim temperaturama. Naš aparat, koji ćemo sada opisati, uronjen |e u vodenu masu termostatovu, Čija se telnperatura ne menja više od (·1".

Kao što priloženi crtež kazuje, aparat se sastoji iz jednog kupastog suda za filtrovanje vazdušnom prazninom, od 200 ccm. zapremine, i u koji |e smeštena životinja na kojoj se vrše ogledi (miš, Žaba, puž i t. d.). Kroz njegov zapušač od kaučuka provlače se dve staklene cevi, koje su pomoću cevi od kaučuka u vezi sa dva

!) Ivan Gjaja i Slobodan Branisavljević. O iednom električnom termostatu. Glasnik hrv. prirodoslov. društva. God. XXXII, i, str. 55., 1920.