Filatelista

___Društvo filatelista te ___ Загајеуо Moše Pijade ulica 15/II

USTAVNI SUD JUGOSLAVIJE

Beograd

Članovi našeg Društva tražili su zaštitu u vezi sa slanjem filatelističkih pošiljaka partnerima u inostranstvo, radi toga jer Pošta u Sarajevu traži da se takve pošiljke upućuju uz naplatu carinske takse preko Carinarnice u Sarajevu. Od Pošte u Sarajevu dobili smo pod br. 1324/67 od 19. V 1967. objašnjenje da službena lica postupaju po odredbi čl. 2. tač. 3 Uputstva o poštansko-carinskom postupku u kojem se propisuje, pored osfalog, da se sve pismonosne pošiljke koje se uvoze ili izvoze, a koje sadrže ili se po obimu ili težini može pretpostaviti da sadrže robu podložnu carinskom nadzoru, moraju podnijeti na carinsku kontrolu, što povlači i plaćanje carinske takse za carinski pregled takvih pošiljaka.

Podnosimo zahtjev radi utvrđivanja protivustavnosti Uputstva o poštansko-carinskom postupku i dajemo slijedeće obrazloženje:

1. Materijalno-pravni osnov za donošenje Uputstva je član 85. st. 2. Carinskog zakona („Službeni list ENRJ” br. 24/59 i 13/63 i „Službeni list SERJ” br. 16/65), a ovlašćuje Upravu carina da u saglasnosti sa Ge neralnom direkcijom Zajednice JPTT donese bliže propise o organizaciji i postupku poštansko-carinske službe. Prema tome navedeno Uputstvo nije donijeto od organa koji je ovlašten za donošenje propisa, jer su Uputstvo donijeli direktor Uprave carina SERJ u saglasnosti sa .generalnim direktorom Zajednice JPTT. Prema tome Uputstvo Je donijeto od nenadležnog organa.

U članu 31. cit. Uputstva konstatuje se da isto stupa na snagu od dana kada na njega da saglasnost generalni direktor Zajednice JPT'i čime je povrijeđena odredba Ustava o obaveznom objavljivanju normativnih akata (čl. 152. stav 1. Ustava).

Naprijed citirana odredba da se sve pismonosne pošiljke koje se uvoze ili izvoze, a koje sadrže ili se po obimu ili težini može pretpostaviti da sadrže robu podložnu carinskom nadzoru, moraju podnijeti na carinsku kontrolu, što povlači i plaćanje carinske takse za carinski pregled takvih pošiljaka u suprotnosti je sa pozitivnim propisima.

U Carinskoj tarifi koja je sastavni dio Zakona o Carinskoj tarifi („Službeni list SFRJ” br. 34/65 i 49/66) na dva mjesta postoje odredbe o poštanskim markama i to u tarifnim brojevima 49.07 i 99.04.

U tarifnom broju 49.07 predviđena je carinska stopa od 15% za poštanske, taksene i slične marke neponištene, koje su u tečaju ili su namijenjene da budu u tečaju u zemlji namjene, a u tač. 3 Glave 49 Carinske tarife izričito je predviđeno da Glava 49 ne obuhvata poštanske, taksene ı slične marke iz Glave 99.

U tarifnom: broju 99.04 predviđeno je da su poštanske, taksene i slične marke upotrebljene ili ako su neuprotrebljene, koje nisu u opticaju u zemlji za koju su namijenjene slobodne od carinske tarife.

Prema tome zakonodavac je pravio razliku između maraka koje su u tečaju ili su namijenjene da budu u tečaju u zemlji namjene i to samo neponištene od svih ostalih maraka. Prve zakonodavac smatra carinskom robom, a sve ostale, kao objekte kolekcionarstva oslobađa od carinske stope.

Savezno izvršno vijeće donijelo je Odluku o određivanju robe čiji je izvoz i uvoz regulisan („Službeni list SFRJ” br. 37/66), te se u Spisku koji je sastavni dio Odluke opet na dva mjesta govori o markama i to: Sektor 8 — Razni gotovi proizvodi, red. br. 375 ı 460.