Filatelista

Srbije upravo kao što su važni žigovi i pisma austrijske pošte u Beogradu, ili austrijskih pošta u Makedoniji u XX stoljeću.

Više nego ikada, filatelisti danas posvećuju pažnju pretečama (forerunners, Vorižufer, precurseurs), jer se samo S tim materijalom može prikazati poštanska povijest neke zemlje. Prije 30—40 godina nitko nije mario za takve stvari, a pred 50 filatelisti nisu marili ni za pisma. Danas je drukčije. Pisma s klasičnim markama cijene se daleko više nego same marke kad su s njih skinute, i tako se, eto, stvari mjenjaju.

Prije nego pređem na katalogizaciju žigova koje sam utvrdio, moram se kratko zadržati da objasnim tipove žigova.

( Pretfilatelistički žigovi postoje iz Niša (pošta otvorena 1841), Вниоје (1843.) i Skopja (1849.). Međutim, samo je prvi tip žiga u pravom smislu riječi pretfilatelistički. Drugi tip žiga S polumjesecom i godinom, dobile su pošte koncem 1862. godine uz instrukciju Direkcije pošta u Istambulu, da on ima služiti kao dokaz o plaćenoj poštarini. Direkcija je naime znala da će prve poštanske marke dostaviti poštama sa zakašnjenjem (tj. poslije 1. siječnja 1863.), pa je od| iZ

1863.

Pismo iz Bitolja

sa predfilatel. žigom sa polumesecom (20b)

redila da ti žigovi imaju služiti samo u tu svrhu, a nikako za Žžigosanje maraka, i nijesu se smjeli stavljati na pisma, ako poštarina nije bila unaprijed plaćena. Moglo bi se kazati da su ti žigovi S polumjesecom bili neka vrsta provizorija za marke, koje nijesu stigle na vrijeme. Pošte. u Nišu, Bitoli i Skopju počele su upotrebljavati te žigova već u prosincu 1862. čim su ih primile, a žigovi su se, zaključujući prema pronađenim pismima, upotrebljavali i nekoliko mjeseci 1863. godine. Niška je pošta upotrebljavala te žigove na raznim potvrdama i još i mnogo godina kasnije, no na pismima ih više nije bilo.

Kad su 1863. godine uvedene prve marke, Niš i Bitola su dobili prve žigove u obliku pačetvorine, koja se sastojala iz 10 redova po 12 tačaka i imenom mjesta u sredini. Taj tip žiga iz Skopja do danas se nije pronašao, pa je — ma da bi bilo čudno da u tako velikom mjestu kao što je Skopje ne postoji pošta nakon što je radila punih 14 godina — umjesno pitanje da li je pošta 1863. i 1864. godine Ppostojala. Spomenuti žigovi Niša i Bitole velike su rijetkosti, a poznati su samo na markama koje su skinute s pisma.

17