Filatelista

Ipak, postoje dva gledišta šta se događalo u Banatu između 6. aprila i ulaska nemačkih trupa iz Rumunije:

1) pre nadiranja nemačke vojske (11. april) naoružane formacije domaćih Nemaca (Deutsche Mannschaft) preuzele su vlast u žandarmerijskim stanicama i opštinama (u poštama?), 2) domaći Nemci (sem manjih sukoba i obaveštajno-špijunske aktivnosti) čekali su da nemačke trupe pređu granicu i onda počeli da preuzimaJu vlast i najvažnije ustanove, između ostalog i pošte.

Ovo drugo gledište je verovatnije s obzirom na prisustvo jedinica јигоslovenske vojske u Banatu, čiji su pripadnici korespondirali sa SVOJim DOTOсата (po pomenutom članku: karta iz Nikolinaca od 8. aprila 1941). U pri[Ор ne govori i pismo prikazano na slici 1.

_ Bez obzira na ova oprečna stanovišta, karakteristično je, da je po planovima domaćih Nemaca bilo predviđeno da se poštanska služba odmah preuzme.

2.1. Period od ulaska nemačke vojske u Banat do kapitulacije

Nemačke snage koje su 11. aprila 1941. godine ušle u Banat, već su 12. aprila bile u Beogradu. Motorizovani korpus je vrlo brzo prešao ovu teritoriju (ceo Banat je bio okupiran 15.

aprila), tako da vreme od 12. aprila ·

pa do potpisivanja kapitulacije 17. aprila uveče, možemo smatrati kao neku vrstu interregnuma u poštanskoj službi.

Šta se u ovom kratkom periodu tačno događalo u poštanskim ustanovama u Banatu, dosada nije evidentirano, mada se tu i tamo sretne neki dokumenat koji to rasveiljava.

Srećnom okolnošću došao sam u kontakt sa porodicom Radić iz Pančeva čija svedočenja mogu doprineti razjašnjavanju uslova pri preuzimanju

pošta od strane Nemaca: stari Đura Radić (87 godina), bio je u to vreme upravnik pošte u Pančevu, a supruga — kontrolor u istoj pošti.

Mada se posle više od 40 godina ne seća detalja i datuma, gđa Radić u razgovoru upotpunjuje sliku stanja na poštama u to kritično vreme: službenici pošte su ostali na svojim mestima i čekali razvoj događaja, stranke nisu dolazile, a po dolasku Nemaca poštu u Pančevu je preuzeo civilni komesar, pripadnik nemačke narodnosne grupe, koji je počeo da izdaje naredbe o poslovanju i doneo je i predao na upotrebu gumene žigove sa nemačkim natpisima i oznakom (uredski žig). Ovakve žigove dobile su i ostale pošte u Banatu. Ko ih je naručio, gde su izrađeni, ko ih je distribuirao i kada — nije poznato.

Kao doprinos rekonstrukciji događaja tokom ovih 5—6 dana — od ulaska Nemaca do kapitulacije — prikazujem i interesantno pismo privremenog upravnika pošta u Omoljici (selo kod Pančeva) upućeno Direkciji pošta u Beogradu 18. VI 1941. godine — sledećeg sadržaja:

„Od 17. aprila o.g. kada sam primila dužnost ove pošte a i danas vršim svoju dužnost, na ime prinadležnosti za svo vreme do današnjeg dana nisam primila ništa na ime prinadležnosti. OOUR Auer, privr. upravljač (Slia 2).

Znači, već 17. aprila (toga dana popodne potpisana je kapitulacija jugoslovenske vojske), pripadnica nemačke narodnosne grupe Je preuzela dužnost upravnika pošte u Omoljici.

Prema izloženom, moglo bi se zaključiti da su pošte u Banatu radile u kontinuitetu i da je nemačka manjinska grupa u periodu od ulaska nemačke vojske u Banat, aktivirala poštansku službu.

Koliki je bio uticaj nemačke manjine, vidi se iz činjenice da iako je postavljen poštar Smilja Paroški, nemački upravitelj ostaje u Omoljičkoj pošti sve do nemačkog povlačenja 1944. godine (Slika 3).

SITUACIJA POSLE KAPITULACIJE

Čitava okupirana teritorija Jugoslavije Dosle aprilskog rata je pripojena susednim državama ili je stavljena pod vojnu administraciju okupatora. Srbija je bila pod direktnom upravom nemačkog vojnog zapovednika, prostorno u granicama pre balkanskih

22

ratova. Vojnoj upravi priključeno je Kosovo sa srezovima: Kosovska Mitrovica, Novi Pazar, Vučitrn i Podujevo. Okrug mitrovački zadržao je uređenje i upravu po odredbama Uredbe o uređenju i upravi u oblasti Kosova. Kasnije se Srbiji formalno priključuje i