Gledišta

Podaci kretanja članstva pokazuju stalni rast opštinske organizacije Saveza komunista u celini, uz istovremeno stalno opadanje broja članova osnovne organizacije Saveza komunista u proučavanom selu. Dok je za 6 godina broj komunista u opštini porastao za 42%, dotle se on, u istom periodu, u osnovnoj organizaciji u sein smanjio za isti procenat, te je osnovna organizacija svedena danas na svega 59% članova u odnosu na 1961. godinu. Uzroci osipanja broja članova partije bice predmet kasnijih analiza, ali se na osnovu dosadašnjih rezultata može zaključiti da naglo opadanje ukupnog broja članova jeste rezultat i kadrovske politike osnovne organizacije, posebno pojave sektašenja i politike kažnjavanja, kao i nedovoljne spremnosti za ulazak u Savez komunista, odnosno gubljenje interesovanja mnogih članova za rad osnovne organizacije. Bez obzira na to koji su od navedenih uzroka osnovni, stalno opadanje broja članova osnovne organizacije Saveza komunista znači i izvesno slabljenje dništvenog ugleda i uticaja osnovne organizacije na selu. Kvalitet članova jeđne političke organizacije, posebno tako specifične kao što je Savez komunista, može da nadoknadi nedovoljnu brojnost. Jedan od pokazatelja je nesumnjivo socijalna struktura članstva. Ona naročito dobija u značaju u procesu reorganizacije Saveza komunista, demokratizacije odnosa i jačanja samoinicijative svakog člana. Organizacija Saveza komunista ne može da ostvari svoju avangardnu ulogu ako u njenom članstvu, a posebno u rukovodstvu, nisu u većini zastupljeni oni socijalni slojevi društva koji su, po objektivnim zakonitostima društvenog razvitka, nosioci društvenog progresa: radnička klasa i oni socijalni slojevi seljaštva koji su njeni prirodni saveznici; ili, danas i kod nas, neposredni proizvođači u gradu i selu. U seoskoj osnovnoj organizaciji to su, pre svega, neposredni proizvođači u društvenom sektoru poljoprivredne proizvodnje 1 individualni poljoprivredni proizvođači. U opštini Sremska Mitrovica, proces industrijalizacije i urbanizacije je intenzivan i samo još 56% stanovništva živi na seoskom području. Međutim, seoska naselja opštine ostala su mimo ovih procesa i samo oko 16% njihovog stanovništva bavi se nepoljoprivrednim delatnostima, a stalna ili dnevna migraciona kretanja iz sela u grad nisu značajna. Već navedeni rezultati istraživanja pokazali su da se to bdnosi i na ispitivano selo. Dakle, radnička klasa u njemu, kao ni u čitavom seoskom području, ne može da ima odlučujuću ulogu u društvenom razvitku jer je malobrojna, tačnije neznatna. Izuzetak čine neposredni proizvođači u zemljoradničkoj zadruzi. Oni sa individuainim poljoprivrednim proizvođačima mogu da budu „sprovodnici” socijalističke agrarne politike, i teško je pretpostaviti da osnovna organizacija Saveza komunista na selu može da bude efikasna politička snaga bez odgovarajućeg broja individualnih poljoprivrednih proizvođača u svojim redovima. To se naročito odnosi na seoska

411

KRETANJE BROJA CLANOVA SAVEZA KOMUNISTA U JEDNOJ SEOSKOJ ORGANIZACIJI