Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., str. 218

udara o ustave i brane i ne može da navire punim svojim tokomi u Zemliu, kuda se usmjerila. Ovo ije niegova tragična tačka.

Lako ie sipati velike riječi o halučkom dielu i kovati nu nebes:i etičku vrednotu haluca. Desetgodišnjica, koje se ovdie spominiemo, nalaže nam kategorički: poradite, cioniste, učinite sve, da budne dovolino sredstava za halučku imicraciiu, da se bez svake bojazni mognu Široko otvoriti vrata domovine.

Menahem John,

Iz. pruih dana

J. Kanievski, haluc, član DrVe ruske halučke grupe, obielodanio ie povodom desete oblietnice Hehaluca u hebreiskom radničkom dnevniku u Tel Avivu, »Davar« prikaz o Dočecima treće _ halučke aliie, Donosimio tai prikaz ovdie.

Naša grupa u Krimu bila ie sasvim, da tako rečem, odrezana od ostal:h diielova Rusije i stalalo nas ie grdnih muka da dođemo u kontakt s grupama Hehaluca izvan Krima. Početkom 1918. stiže nam vijest, da ie Josef Trum peldor došao ı Petrograd, pa da je počeo da se bavi organizovaniem MHehaluca i stvaraniem samoobrane.” Krajem 1918. 'ili možda početkom 1919. došao ie zatim i u Južnu Kusiin pa i na Krim.

U ovom čovieku, punu energija i Čina. gledala ie omladina oličenie naše domovine, što se stala da obnavlia. Padi iednostavnosti njegovoga Čovječier stava zavolio ga ie svatko, tko bi ga upoznao. Kudgod bi došao, organizovao ie ogranke i stanice, predavao, slao mlade liude na hahšaru. Niegovo jednostavno :obrazložemice biti Hehaluca budne i ostade teoriilom našega pokreta. Trumipeldor niie se obraćao samo grupama, nezo bi se mnogo isavlesfi) bavio svakim pojedincem. Nikada nile htio da mimoiđe i ostavi DO strani ma bilo kojeg »Alleingiinger-a«. U ono se vrijeme mnogzo debatovalo i ciepidlačarilo, ali u centru ostadoše toliko iednostavne misli Osie (tako biiasmo zvali Trumpeldora), što zadoše duboko u srca. Narod, bez domovine. otkinut od svoleza tla mora opet da bude narodom. što će da sjedi i živi na svojoj grudi obrađuiući ie. Priie sveza treba da stvorimo seliački stalež. Palestina ie Viiekovima Već zabačena zemlia, mi treba da ie oživimo: treba da budnemo produktivan narod. Haluc mora da zna, što od niega iš{e čast niegovoga naroda. pa će — kad ustreba — umleti da brami čast toga svojega naroda i svoje zemlie.

Ovo ie, u glavnome. bio nauk Trumpeldorov i u niemi sio mi vidali simbol pokreta. koji se zove: palestinski radnički pokrež.

Uloženi trud i utrošena snaga urodiše plodom. Stotine mlad:H liudi. što se biiahu odalečili svome narodu i niegovoi kulturi. vratilo se i stupilo u pokret. Na maleni Krim sa sitnim židovskim ODpćinicama siatilo se stotine haluca, što se ı glavnome dadoše na

* DTOtiV Dogsroma. OD. ur.

218