Jugoslavenski imenik bilja

XI

imenali za južno bilje, jer ga na sjeveru neima, te će našimi imeni popuniti moći svoju narodnu terminologiju. Ovini putem je bio pošao već pokojni Presl, češki biljar na glasu, samo što je gdjegdje pogriešio, neimajuć valjanih izvorab. 1 Ovakvim uzajamuim usvajanjem strorila bi se bez velika natezauja obća i prava slavenska biljarska termiuologija koračilo bi se napried.

Jugoslavenskim liečnikom i Ijekarom, najpače ouim, koji imaju posla s prostim narođom, bit će ova knjiga takodjer za uhar, jer će u njoj naći ne samo u obće naška imena Ijekovita bilja, nego baš i mjestna imena, te će iz nje doznati moći ; kako zove narod koje okolice ovn ili onu biljku, do čega jim je više putah vrlo mnogo stalo, da mogu bolestuika pravo naputiti. Tako n. p. Matricalia Chamomilla, ima svojih 30 imenah, a svako se drugdje upotrebljava; nu do sada neimasmo knjigc, iz koje bi mogao bio doznati, kako se gdje koja trava zove. Nit ovo djelo nije u tom pogledu podpuno, jer bi se tomu htjelo više sriedstvab, nego što sam jik ja imao. Ponajviše u ovu svrbu naveo sam sve i najneznatnije variacije pojedmib irnenah, baš i tudjih, al od našega naroda pribvaćenib, te kojekako prikrojemh. 2

Xašim gospodarom i šumarom, inislim ; da će takodjer dobro doći knjiga, koja jim donosi narodna imena ne samo gospodarom koristnoga i štetnoga bilja u obće, nego i vrstih i suvrstih pitoma bilja ; po imenu voća. Oko njibova pribiranja nastojao sam osobito pomnjivo; jer se je n naše knjige uvuklo puno tudje ili prevedene robe, a imamo dosta domaćik besiedah za označivanje ovih po gospodarstvo vrlo znamenitib predmetah. Tako sam sabrao preko 300 imenah za razne suvrsti jabukah; a za svakojake suvrsti groždja narastao je taj broj do 800.

Jezikoslovci moći će takodjer pabirčiti u ovoj knjizi; jer će n

1 U njegovom „Všeobeonem rostlinopisn“ ima toga više; n. p. žmarlika (Cercis) mjesto smrdljika (dalmatinski Otočani govore i smarljika)', cesmina (Ilex) m. Česmina; oicimek (Zizyphus) m. čičimak; kavil (Stipa) m. kovil(je) marhan (Punica) od dalm. margarana (= malum granatum) m. šipak; zewar (Sparganium) m. sevar; trysla (Pistacia Lentiscus) m. trisle od trišlja; zučice (Osyris) m. zučice; dmaveo (Parietaria) m. dfinek od drienka; vekež (Eryngium) m. vekeSs; carevek (Endymion) m. carevil'c; sikavice (Centaurea Calcitrapa) m. sekavice od sjekavice. Dobro je prekrqjeno: smil (Helichrysum) od našega smilja; kapinice (Acacia) od naše kapinike; isto tako bi se mogla oeškomu jeziku priljubiti naša kadulja, Ijubica, koprivić, bmduša, sunovrat, dragoljub itd. 1 TJ tom pogledu vlada kod nas zbilja divna raznolikost. Tako n. p. latinsko Petroselinum (Petersilie) ovo kako se različito kod nas premienja: peroin, peršun, petresimul, petrožil, petrusim, petrusirnul, petrusin, petrusin, petrušimen, petrušimul, petržil.