Jugoslovenski Rotar

rio snove i ideale generacija i stoljeća. No on ulazi i u svjetsku histori ju. U borbi između demokralije i autokratije, u toku svjetskog rata, stavio se on u pocefku goloruk no sa svojim ogromnim moralnim auforitetom, na stranu demokratije, doprinesav zna{no njenoj pobjedi. U Movoj Evropi, koju su njeni ivorci drugačije zamislili no što je to tok događaja iznio, došla je do punog izrazaja silna sivaralaéka snaga T. Masaryka kao osnivaéa i organizatora nove čehoslovačke države. Ovaj filozof na preslolju može se slaviti kao primjer i uzor drugog fipa Vladara prema Machiavelijevom „II Principe”. Uz rad na organizaciji svoje zemlje Masaryk nije prestao bavili se, za vrijeme svog 17-godisnjeg vodsiva republike, i infernacijonalnom politikom. Tamne sile počele su naskoro muhili mir i novi poredak u Evropi zaošlrivši situaciju do opasnosti za mir upravo u vrijeme smrli log velikog vođe demokratije i borca za mir među narodima. |

Za nas, Slovene, ima Masaryk naročito značenje, jer nam služi putokazom, koja je prava misija slavensiva i primjerom, kako se ta misija izvršava. Predrafna Rusija nije shvafila svoju misiju u smislu Masarykovom, fe je i njena sudbina feški udarac za cijelo Slavensivo. Sudbina njegova poslala bi gotovo tragiéna, da nije zasjala zvijezda Masarykova, koja je dala novi cilj i put Slavensivu, a ostalom svijetu pokazala i dokazala, da je i ono sposobno organizovali svoje narodne zajednice i doprineti svoj dio općoj kulturi i civilizaciji. Živo} i rad T. Masaryka bio je ispunjen službom fim velikim ciljevima, koje ie realizovao nacinom i sredstvima jednako etiékim i posveéenim kao i sam cilj. Takav rad! može služiti primjerom sadanjim i budućim generacijama.

Glavni živolni cilj i djelo T. Masaryka je duhovno i političko oslobođenje češkoga i slovačkoga naroda. On je to oslobođenje pripravljao dugo godina propovjedajući islinu i pravdu kao najjače oružje u borbi malog naroda za slobodu. Boreći se za istinu i pravdu on je odlu€no pobijao sve mistifikacije, zabluce i falsifikate, bili oni plod nacionalne romantike rodenog naroda i na njoj gradene narodne politike, kao u sluéaju Kralevedvorskog i zelenogorskog rukopisa, bili oni opako sredstvo luđinske vlasii i sile protiv ugnjetavanih slavenskih naroda, kao u slučaju falsifikat dokumenata u veleizdajničkom procesu u Zagrebu i Friedjungovom procesu u Beču, ili izraz psihoze i mržnje masa kao u poznafom procesu zbog ritualnog umorsiva. Boreći se za slobodu svoga naroda, morao je Masaryk, već po svojoj naravi i demokratskom naziranju, ubrzo doći u sukob s državom koja je ugnjetavala i Trovala ne samo njegov češki i slovački narod, nego i sve slovenske narode. To je bila u doslovnom smislu rijeci borba sile i duha. A kada je za vrijeme svjetskog rata sudbina njegovog naroda došla u pitanje, taj filozof i humanista postao je borac, bjegunac, veleizdajnik i revolucionar navijestivsi iz inczemsiva rat do istrage ugnjetacu svoga naroda. Pošto se radilo o biti i ne biti, organizovao je Masaryk i oružanu silu svoga naroda fraze¢i, za razliku od Tolstoja, da se od nasilja moramo svim sredsivima branili, u krajnjem slučaju i željezom. Masarykova borba i rad na oslobođenju svoga naroda bili su konačno okrunjeni jedinstvenim uspjehom, ostvarenjem slobodne éehoslovaéke republike. No tek sada počinje feški posao oko organizovanja nove države, na koji se daje Masaryk svom dušom i energijom u svojoj 68 godini. Kao vođa

6