Jugoslovenski Rotar

за ргозјеспот Текуепсот о4 69.07%. Nadalje je održana sjednica Odbora za ciljeve i zadatke na kojoj su donijete smjernice za daljnji rad kluba. — Obziz rom ma današnje prilike zaključeno je da se teme pojedinih predavanja пе utvrđuju unaprijed, nego onako, kako će to zahtijevati svakovremena aktuelz nost. Isto tako nije mogao da bude utvrđen program proslave desetgodiénjice naSega kiuba, kao i naSeg pretstojećeg 500 sastanka. — Ove značajne daz tume maSega ‘kluba wproslayićemo u опота скупи koji će odgovarati tadaz njim prilikama.

Sjednica Uprave bavila se finansijskim pitanjima kluba uvodeći pored redoviž te i dopunsku članarinu, dok je odluče: no, da će se izostamci ome braće koja će biti pozvana na vojnu dužnost račuz nati u frekvencu dofičnih. — Odlučeno je nadalje, da klub sve preduzme za moz ralno i. materijalno jačanje kluba, kako bi ovaj u nastalim prilikama mogao da udovolji svim zahtjevima koji se na isti stavljaju. — U istom cilju odlučeno je, da umjesto naše dosadanje »Zimske ak: cije« osnujemo »Fond za nepredvidene kolektivne pomoći« onima, koji бе и Фа» našnjim tmurnim vremenima biti na poz moć upućeni.

Na svojim redovnim sastancima klub se naročito bavio prilikama koje su na: stale izbijanjem rata, koji prijeti da uništi sve, što je civilizacija stvorila. Najuzvišeniji cilj rotarstva Svjetski Mir doveden je u opasnost. Još jedna sla: venska zemlja izbrisana je sa geografske karte, utonula u krvi i ognju. Još jedna moćna grana slavenske lipe okljaštrena je i spaljena. No stablo je snažno i sp9: sobno da tjera nove grane,

Veliki je zadatak rotarstva da djelu: је i vaspitava u smislu mira, snosljivo-z sti i povjerenja, a veliko je naše pouzz danje da će se jednom i ostvariti taj dilj, i to ne silom i prijetnjom, nego sa ljubavi i razumijevanjem.

U teškim momentima ujedinjeni i slo: Žžni, proslavili smo rođendan našega mlaz: doga Kralja Petra IL, te nam je tom prilikom brat pretsednik održao preda: vanje »O narodnoj dinastiji Karadordeyvića«, završivši svoje predavanje Že от, да Svevišnji obdari našega mlado ga Kralja osobinama Које će Mu omo: guciti da naš narod povede ka blago: stanju, sreći i miru, koji mir čuvamo ne mešajući se u tuđe raspre, dok ćemo svoje čuvati od svakoga legendarnom hrabrošću naših predaka.

192

SUŠAK. 'Dokom mjeseca održana su bila samo fri sastanka. Frekvenca koja je u julu bila 59.39%, u augustu 63.44 posto, porasla je u septembru na 68.96 posto. I uza sva nasa nastojanja nije nam bilo moguće da frekvencu još više popravimo, budući da su nekolicina braz će bili opravdano otsutni iz Sušaka. Na sastanku pretsjednika i fajnika, održaz nom u Zagrebu 2. septembra zastupao Je naš klub brat pretsjednik Dr. Ferdo Pavelić, koji je članovima kluba opširz no referisao o toku rečenog sastanka. Na klupskim „sastancima održani su bili vrlo zanimljivi referati iz zvanja, me= ди kojima navađamo slijedeće: brat Ing. Lujo Rac o stanju naših cesta i onih u Italiji i Svicarskoj; brat Dr. Vike tor Ružić o naSem pravosuđu. Po gornjim i drugim iznesenim pitanjima bile su povedene Žive i svestrane diskusije. Za nevoljne sabrano tokom mjeseca Di: nara 1099. Ostali rad u klubu razvijao se prema programu.

VARAŽDIN. U ovom mjesecu održa no je 5 sastanaka sa prosjetnom frez kvencijom 70,43%. Frekvencija bi sva: kako bila mnogo bolja, no tri brata su mam na vojnoj dužnosti (Kronast, Novak i Paskutini), a jedan je na bolovanju (Libi).

Na prvom sastanku izvijestio je pret: sjednik dr. Vanjek o sjednici upravnog odbora, na kojoj su konstituisani klupski odbori i pododbori i pretresen plan raz da. Zaključeno je da se posveti pažnja omladini, zatim unutarnjoj ekstenzi. Unutar služenja u javnosti treba, u smi: slu roftarskih ideala, posvetiti se narod: nom služenju, naročito obzirom na naz stale prilike u svijetu i kod nas da bi i mi tako doprinijeli jačanju naše narod: ue, a tim i državne zajednice. Gajenje pravog i iskrenog drugarstva biće nam i nadalje jedan od važnih zadataka. Isto tako nastojaćemo, već i po tradiciji, da održimo međugradske sastanke sa bratskim klubovima Zagreb i Maribor, a po mogućnosti i Ljubljana, Karlovac i Kranj.

Tri sastanka bila su ispunjena preda vanjima brata inž. Fridlendera o Ameri: ci. Tako je iyiX govorio o načinu ishraz ne u Nju Jorku, o standartu života, O plaćama i zaradama. — 15 IX govorio je o sistemu saobraćaja kroz Nju Jork, rastumačivši majprije koordinantni sistem milica ,avenija i stritova. Zatim o saobraćaju nadzemnom Zeljeznicom, tramvajima, autobusima i automobilima, pa o sistemu podzemnog saobra¢aja i