JUS standardizacija

DK 8389.6

EBILTEM SAVEZNE KOMISIJE ZA STANDARDIZACIJU —– BEOGRAD

Godina 1953

Decembar

Broj 12

UZ PREDLOGE STANDARDA ZA PILJENU GRAĐU LIŠĆARA

U ovom broju biltena »Standardizacija« objavljujemo predloge jugoslovemskih standarda a piljenu

građu lišćara, pod brojem 931 do 944.

Prvobitni projekat predloga standarda O kojima je reč, izradila je grupa stručnjaka iz NR, Hrvatske i to, drugovi Hinko Bedemić, Nikola Marjanović, Adolf Hrs, Mirko Broš i Đuro Loreme, a DO malogu bivše Savezne uprave za unapređemje proizvodnje i Savez mog ministarvstoa šumarstva FNRJ.

Taj prvobitni projekat izrađem je 1950 godime,

ali kako su u međuvremenu mastali movi uslovi i DO-

trebe, imenovami drugovi preradili su te predloge ma tražemje Savezme komisije za stamdardizaciju, prila-

godivši ih sadanjim zahtevima tržišta.

*

Stavljajući ove predloge standarda ma javnu diskusiju, Savezna komisija za standardizaciju sa pTGavom. očekuje od imteresamata odziv, kako od proizvo đača tako i od potrošača, koji će garamtovati uspešmo

rešenje i u ovoj oblasti stamdardizovamja roizpodmje.

Krajnji rok stavljanja primedbi ma ovu grupu predloga standarda je 15 februar. 1954 godime. Sve primedbe treba dostaviti na adresu: Savezna komisija za stamdardizaciju — Beograd, poštamski fah 724.

OBRAZLOŽENIE PRIJEDLOGA STANDARDA ZA PILJENU GRAĐU LIŠĆARA

Prema perspektivnom planu, kroz idućih 10 godina naše će pilane prerađivati godišnje oko 2,180.000 m? {irupaca listača, što znači da će izrađivati sodišnje oko 1,028.000 m? piljene građe listača.

Za trupce postoje standardi (J S. 1001) za koje je predložena izmjena, a za piljenu građu ne postoje dru-

· gi propisi osim »Novih zasebnih uzansa za trgovanje

drvetom« Zagrebačke burze za robu i vrednosti, iz godine 1931. -

Te uzanse primenjuju se zasada na domaćem tržištu kao i na većini tržišta Evrope, a i na nekim tržištima izvan Evrope.

Postojeće uzanse sastavili su pretstavnici proizvodnje i izdali putem burze, a u njihovoj izradi nisu imali učešća pretstavnici potrošača. Pored loga, te su uzanse izrađene u doba kada je naša drvna industrija radila pod uslovima kapitalističke eksploatacije i kada se šumski fond sastojao od velikih masa prvorazrednih sastojina.

Navedene uzanse su osnova za proizvodnju piljene građe lišćara, a kako je već rečeno, za način sječe šuma koji nije imao obzira na mogućnost sječe i proizvodnje u pravcu kvaliteta pojedinih sortimenata u dalinjoj budućnosti. Osim toga, fe uzanse ne pružaju mogućnost neosporive ocjene grešaka po veličini i štetnom ultjecaju na kvalitet klasa pojedinih sortimenata, pa nisu mogle imati značenje koje su morale imafi. niti pa danas imaju. Zato se u slučaju spora nijedna od zainteresiranih stranaka nije mogla osloniti na te uzanse.

Zbog toga. a imajući u vidu velike mase lišćara koje će naša drvna industrija ubuduće prerađivati, ukazuje se hitna potreba donošenia novih propisa za proizvodnju. Ti propisi treba da odgovaraju sadanjem stanju šumskog fonda, pa prema tome i mogućnostima naše drvne industrije, kao i potrebama domaćeg i inostranih tržišta. Ta potreba ie utoliko veća, ukoliko je odumiraniem državne vlasti * predajom poduzeća ma upravljianie radnim Rkolektivima nestala centralna ustanova koja je dirigirala proizvodnju i prodaju.

STANDZARDIZACIJA

o i Godina 1955 | Br. | | Strana 187—910

Važnost drvnih proizvoda u našoj izvoznoj trgOvini, te velika potražnja piljene građe na inozemnim tržištima zahtjevaju, također, da se umjesto postojećih uzansa donesu novi standardi koji će biti potpuniji od tih uzansa i koji će bolje odgovarati sirovinama i potrebama tržišta.

Pri izradi ovih prijedloga standarda nastojalo se je obuhvatiti osnovne propise za izradu standardnih proizvoda, uzimajući pri tome u obzir običaje i uslove domaćih i stranih tržišta. -

Propisi standarda moraju biti obavezni kako za proizvođače, tako i za potrošače, jer bi inače svrha standarda bila promašena, a na tržištu bi vladalo i nadalje sadanje nesređeno stanje, što bi prouzrokovalo velike gubitke korisne i potrebne drvne mase.

Nadalje, kod razrade ovih prijedloga imalo se je na prvom mjestu u vidu, da se kvalitet proizvodnje piljene građe uskladi sa kvalitetom sirovina koje će drvna industrija dobiti u idućih približno deset gOdina iz šuma lišćara FNRJ. Predmetni prijedlozi daju mogućnost da se postigne maksimalna granica u iskorišćavanju sirovina u pravcu proizvodnje pojedinih sortimenata, a da se pri tome zadovolje zahtjevi potrošača domaćih i stranih tržišta.

Kvalitetni propisi količina piljene građe lišćara koje su bile stavljene u promet, uglavnom: se nisu temeljili na propisima »UZANSA«. Oni su se proDisivali u svakoj zaključnici kupoprodaje prema poluženoj cijeni za klase pojedinih sortimenafta. Izvršioci ovakvih zaključnica primali su naročite upute u praVcu »sortiranja« prilikom njihovog izvršenja.

Šume lišćara u FNRJ pretstavljaju svenarodnu imovinu. Ova činjenica ne dozvoliava da se iljena građa proizvedena iz sirovina dobivenih iz tih šuma stavi u promet pod neprecizno određenim uslovima.

Predloženim »Prijedlozima za standarde lišćara« želi se postići, da oni budu neosporivi tumač prilikom svake ocjene vrste i veličine grešaka, koje utiču na kvalitet klasa pojedinih sortimenata piljene građe li-

šćara. i Hinko MBedenić

Beograd