Književne novine

i ”

RAŠOMON NA

SCENA. IZ DRAME »RAŠOMON«

Poznata priča jeđnog od najboljih japanskih pisaca Rionosuke Akutagave, posle uspešnog prenošenja na liim doživela je i svoje scensko izvođenje. Dramski pisci Majkel Kamin'i Fej preneM sm mRašomon na

%.

POZORNICI.

scenu jednog brodvejskog pozorišta i

“uz saradnju odlične glumačke ekipe

požnjeli zaslužen uspeh na premijeri koja je održana početkom «&ovOE meseca, Glavne uloge imali su Kler Blum, Rod Štajger i veteran Akim Tamirof. Kao i u priči, u komađu se takođe insistira na temi: istina posmatrana iz raznih uglova,

Marlon Brando režira svoj film

dedan od ljubimaca bioskopske publike Marlon Brando krenuo je stopama svojih kolega i sađa snima svoj prvi: film, u kome je istovremeno i glavni glumac i režiser. Na pitanja novinara zbog čega je preuzeo na sebe i režisersku odgovornost Branđo je odgovorio: Nisam mogao da biram između Želje da jedanput ođigram ulogu onako kako je ja shvatam. i. nastavljanja „dđosađašnjeg rađa ma filmu koji je pretio đa moja gluma pređe u šablon. Nađam se đa „sa svojim novim filmom neću izne veriti ni svoja očekivanja ni očekivanja publike.

* *

fokner nije prisustvovao bremijeri na Brodveju · svog komada „Rekvijem za kaluđericu“

VILIJHM POKRNER

%. Izložba slika iz kolekcije · Edvarda Robinzona

Ovih dana je u Čikagu „održana izložba. slika iz Kolekcije koja je doskora pripađala poznatom filmskom glumcu Edvardu „Robinzonu. Nju je Robinzon prođao grčkom brođovlasniku Niarkosu koji je i priređio. izložbu. Na izložbi su izloženi veoma retki i skupoceni rađovi najboljih francuskih slikara đevetnaestog Wweka a koje he poseđuje nijedna galerija u svetu. Mnoge ođ tih slika misu · bile izlagane već nekoliko đeeenija i bile su poznate samo po prilično lošim reprođukcijama. Eđward Robinzon je veći đeo svojih homorara od snimanja gangsterskih filmova. ulagao u kupovinu umetničkih slika jer inače važi kao jedan wa - dobrih poznavalaca slikarstva.

KNJIŽEVNE NOVINE

List za književnost, umetnost i društvena pitanja Ređakcioni odbor;

'Miloš IL. Bandić, Bora Ćosić,

Slavko Janevski, dr. Mihailo

Marković, Slavko Mihalić, Pe-

đa Milosavljević, Branko Milj-

ković, Tanasije Mlađenović, Mlađen Oljača, Vladimir Pe=trić, Đuza Radović, Izet Sarajlić, Vladimir Stamenković.

. Urednici:

_ CEDOMIR MINDEROVIĆC | PREDRAG PALAVESTRA

aje Direktor:

· TANASIJE MLADENOVIĆ

| List izdaje Novinsko-izdavačko

preduzeće •Književne novines,

"Beograd, Prancuska 7, Ređak-

cija: Prancuska “, tel. 21-000,

tek. račun: 101-707-1-208 List izlazi svakog drugog pet-

"ka, Pojedini broj Din. 30. Go-

'dišnja pretplata Din. 600, n=lu~

"dodišnja Din. 800, za inostran=

stvo dvostruko.

J Rukopisi se ne vraćaju, „ehničko-umetnička oprema: DRAGOMIR · DIMITRIJEVIĆ

Odgovorni urednik: CEDOMIR MINDEROVIĆ

. Stampa »GLAS«, Beograd. Vlajkovićeva 8

Prošle nedelje je ođržana premije» ra pozorišnog komađa Vilijema Foknera u jednom od najboljih pozorišta na Brodveju. Trebalo je da Dprođe sedam gođina od prvog izvođenja »Rekvijema« pa da taj komad dospe i do MBrođveja. Zanimljivo je da Fokner nije nikađa gleđao izvođenje svoga komadđa u originalu. Gleđao ga je svega dva puta u inostranstvu ı to na grčkom i nemačkom jeziku. Fokner nije ni ovoga puta bio prisutan m pozorišnoj dvorani, Njega su na premijeri zastupali ćerka Džil i njegov pravni zastupnik. Publika je bila razočarana jer je uzalud posle završene pretfstave izazivala pred zavesu autora. Ali još veće iznenađenje je već sutradan izazvala pojava štampane verzije komađa, gde je u predgovoru sam Fokner napisao đa je »Rekvijeme pozorišni komad rađen po noveli Vilijema Poknera i za pozornicu adaptirala Rut Ford. Izgleda dđa Fokner

ipak ima nešto

protiv »Rekvijema«,

* * Šekspir u smokingu

Čuveni tumač uloga u Šekspirovim komađima ser Džon Gilguđ, nalazi se trenutno na turneji po Kanadi i Sjeđinjenim Američkim Državama. Gilgud na ovoj turneji koncertno izvođi najboja mesta iz Šekspirovih pozorišnih dela i čuvene odđiomke iz njegove poezije. Zanimljivo je da je Gilgud jedini glumac i recitator i di se na pozornici pojavljuje ođeven u elegantan smoking. Međutim fo mu nimalo ne smeta da u sali stvori raspoloženje i atmosferu koja se ne razlikuie mnogo od one koju postižu

odlične glumačke frupe sa obiljem raskošnog dekora. Mnogi su oduševljeni ovakvim izvođenjem Šekspira, jer smatraju da je on bliže izvornom Šekspiru.

DŽON GILGUD

Svaki peti lugosloven posetilac pozorišta

\. Prema statistikama koje su neđavmo objavljene u Jugoslaviji je razne

pozorišne, operske ili operetske pret stave u toku prošle godine posetilo

preko četiri miliona gleđalaca. „Za isto vreme je održano preko đeset hiljada pretstava u 58 profesionalnih pozorišta koja su „aspolagala sa 30.000. mesta, Amaterska' pozorišta su takođe imala značajnog uđela u šis renju pozorišne kulture i povećanju broja aktivnih učesnika u pozorištu. Interesantna je pojava da se baš amaterska pozorišta javljaju kao veliki izvor kađrova za profesionalna pozorišta,

Alekaandar. KOSTIĆ

_ skloni se. Ona uzdahnu.

Branko V RADIČEVIĆ

“~ :

“ ŽŽ E O,

To je bila njegova i njena noć. Čekali su da suseđ zaspi. Kad sused zaspi, on će se jednostavno privući čatrnji. Polako će spustiti kovu u čatrnju. Izvući će vodu. Toliko đa se umiju. I ništa više. Ni kap za jezik. A jezik je ođebljao, Sisaće šipak. I ona će sisati šipak. Bilo bi bogohulno piti vođu. A pili bi je kao što je ni zemlja ne pije. Kožom bi je pili,

— Da li bi pila vode? — pita on,

— Pila bih je... .

— Ali, to bi bilo bogohulno,

— Bilo bi bogohulno. iy ka

— Šta sada kažeš: đa li bi je pila?

— Ne bih je pila, — uzđahhnu ona. i

Mesec je već izgrejao iznad golog brda. Pa brđo došlo pod prozor Tako mu se učinilo. — 1

Oči su ga bolele. Osećao je miris metvice. Da, tako je mirisala. Pamti miris do bola. Pa bi hteo da zaboravi, I on grubo

reče: Skloni se, jako si zamirisala, a to me boli... molim te,

A on posumnja: možđa želi samo da se napije vođe. Pa posle da spava. I mađa još nije postao sasvim muž, zažele, zbog uvređene muževljevske sumnje, da je udari po licu.

27 - wi ne želiš? — upita on, · :. TRENOKEY i _8di .— Na šta misliš?

— Znsš na šta mislim...

— Želim što ti želiš...

— Želiš li da se napiješ vođe ?...

— Ne želim da se napijem vođe...

· Naljutio se na sebe što je sumnjao. Zar bi tako mirisala na metvicu da ne želi. Ona se spremila. I sinoć je bila spremna. I noć ranije. Isto tako je mirisala. Venčali; su se. I već bi trebalo da spavaju kao muž i žena. Ali taj prokleti sused neće da zaspi.

— Koliko čekamo? — upita on.

— Već tri noći. .

— Šta misliš da li će opet spavati pored vode?

— Ne znam da li će spavati...

— Proklet bio ako opet zaspi.

— Ne kuni, molim te, to ne valja...

| Tada on ustađe i poče da traži kovu. Ona samo zadrhta. Kloparao je u mraku. Opsovao. A onda izađe napolje. Uputi se svojoj čatrnji. Otvorio je kapak na čatrnji. Zagledao se. Ništa. Nije blesnula vođa. Nije blesnula. A njemu se učinilo da će blesnuti. Vratio se u kuću. Bacio kovu. Rekao: opet ništa. Nema vode. A onda se čudno zagledao u ženu. Reče muklo: moglo bi i bez vođe. A ona je ustuknula kao pred nesvesticom. Ne. — Može, može. Kađ ti kažem. Čuo sam: može. Ali ona ostade naslonjena uza zid. S rukama spremnim đa se brani.

Ta prokleta suša. Rečica presahla. A doskora si je mogao da privežeš za đovratak. Čatrnje se zabelele suvim | kamičcima. Jezikom da ližeš dno, ostao bi suv. Jedino u suseđdovoj čatrnji ima vođe za nekoliko kova. Sačuvao je sused vođu. I sad je brani nesanicom. Legne ispred čatrnje. Čik priđi. Ubiće. Takav je on. I šta mu može on, mlad čovek, koji se tek oženio. Ako ga zamoli, nasmejaće se,

— I sused ima Žžemu, — reče u tamu. — Šta bi radio da je on na našem mestu ?...

— Radio bi isto to što i ti rađiš, — reče žena. — Čekao bi... Eto šta bi radio... A! ti bi spavao pred 'čatrnjom... i tako je branio... i : a

Čovek htede da pljune. A jezik, suv, samo zagreba desni, Metvica zamirisa još jače. On se opet zagleđa u svoju ženu. Hajde, reče, može i bez vode. Niko neće znati. Kažem ti, to je naša 'tajna... Niko neće znati.

Ali ona se odbi do zida. Ispruži ruke: bog će znati...

On opet pokuša da pljune: odžinica... odžina kći... Ali se azdrža. Jezik zagreba. Kao da je po pesku gazio.

Ustao je i prišao oknu, Susedova čatrnja nalazila se ulevo od košare za žito, I kao.da je otud bila hladovina. On za trenutak zaboravi ženu. Zapalila ga žeđ. I on zatvori oči. Baš kao da mu usne đodiruju hladnu, žubornu vođu. A kad već dotaknu usnama vodu, on srknu vreli vazduh. Žena kao da je osetila šta se u njemu zbiva, zajeca. On se trže. I zagrize ljuti, divlji šipak. Kiselina ga

ispuni. Žeđ, uminu. i

* * * Obaveštenje redakciji

Sledeći broj „Književnih novina” biče posvećem četrdesetgodišnjici Komunističke partije Jugoslavije. Broj izlazi 27 marfa, ma povečanom broju stramica. ' .

ISPRAVKA

U prošlom broju, tePmičkom omaškom, ispušteno je ime Zlatka Tomičića, autora članka „Neka mi srce prestigne plice”. ·

učini.

ILUSTRACIJA SLAVOLJUBA BOGOJEVIĆA

! | štrašuo je to, —reče,— što sam pomislio na vodu, 'Nije strašno, — tešila ga ona. . Kao da sam je krao...

To je greh. \ ; Žž S: ono što nam treba nije greh...

Nije greh, — reče ona posustalo, Krađemo je za našu ljubav... Jeste... .

Nije greh... · | | e Greh bi bio kad bismo je krali da je pijemo.

Ne bih je ni liznuo... Ni ja je ne bih liznula.

Ni kap, tako mi tebe... Ni kap... Osećao se kao krivac.

DULE Ld: falis

Ona čeka. A on ništa ne može da Ni kap vođe da nabavi. Zaista je nesposoban. Zato se zakle u sebi: ove noći mora da/ bude... inače... vratiće je njenim rodi-

ima... na vlastitu sramotu pred svetom. .. ako 5 zakleo. A onda se podigao sa niske stoličice. Tako nije bilo vreme za napad, rešio je đa krene. Privući će se čatrnji.

i ; ia ipašq0) 15 Say68, šaće da zahvati vođu. Sused još nije izašao iz :o SOM CN, ima mlađu ženu. Možda će mu bog pomoći u ovoj

krađi-nekrađi. e · — Ti čekaj, reče. — A ja odoh,

Ona ništa ne reče. — Strahuješ li?

i

— Pričekaj još...

— Nemam snage da čekam...

— Znam da nemaš... -

On opet pomisli da bi je trebalo privoleti da pristane i beš te proklete vođe. Ali je viđe belu. Sva se pretvorila u belilo. Pa mahnu rukom i ode. M OPRBNRŠMMU Hoi

Prikrađao se čatrnji. Tiho. Pored svoje košare. Tiho. R ed košare do suseđovog zagrađa ima čitava 'poljana mesečine. Pomisli da se prući. Pa — tiho — bauljajući. Ali to ne bi bilo muški. Ona gleda. Gleda i sve jače miriše na metvicu; nađa se. Običaj je takav, proklet, posle ljubavi — kupka. Da gresi odu. Da ostane čisto telo. I duša čista. Tako je neko naredio. I on zbog toga mora da sd vuče suseđovoj čatrnji. I da buđe muško. Tiho. Već je kod zagrađa. I, evo, nogom se popeo na đasku za preskok. I druga noga je već u vazduhu. A metvica je već probila kroz ziđove. I stiže ga u preskoku. Osetio je miris. To su, valjda, njene oči koje strepe.

A sused — prav i koščat — smejao se na svadbi. Možđa je već tađa znao šta će se dogoditi. Smejao se glasnije no ijeđan drugi svat. Toga se setio. Pa se zaustavio.. A do čatrnje dvadeset koraka. A čatrnja na nišanu suseđovog prozora, koji se, eno, raširio kao oko. Oko koje se smeje. I on bi se vratio. Ali miris je već glasan. Kao krik. I on dobro oseća: nema povratka. Makoliko sused bio prav i koščat. ! makar da je znao šta će se dogoditi. Pa ga čeka na mesečini. Sađ će da bane. ,

I već je tu, pred čatrnjom, koja zaista odiše hlađovinom. Kleči, otvara poklopac. Spušta kovu. I više ništa ne misli. Samo strahuje: ne vara li blesak vode, koji kao da mu đođiruje usne, I mami ga da se napije. On sluša sudar pleha i vođe. Zažuborilo. Pa bi kliknuo. Jer se javila vođa. On zateže konopac. Sluša! Curi vođa niz betonski zid. Sliva se. Preliva. Zvone kapi. Talasa se dno. Il, evo, već je rukama dohvatio kovu. Izvlači je polako. Kao đa u

· rukama drži svoj vlastiti goli. drhtavi život. I već izmiče ka za-

građu. Sad će miris... Ali na mesečini raste čovek. 1 on prepo= znaje suseda. I smeje mu se cerekavo: to je vođa. I sused se smeje cerekavo: moja vođa. A on je sve bolesnije nasmejan: ja moram. Tađa nestaje smeha. Sused je prav i koščat. On ga hvata za raku u kojoj drži kovu. I hoće đa mu je oduzme.

Gledali Su se trenutak sasvim otrežnjeni i jasni.

— Šta to znači ?... zapita sused muklo.

— Ona čeka, — reče on.

— Koliko već čeka? — pita sused nekako čudno izmenjen.

— Treću noć:

— I ti čitavo vreme vrebaš moju čatrnju

— Ovo je treća noć. : e.

— Teško ti je? — pita sused sasvim blago...

— 1 ti si se ženio... pomagaj, ako imaš srca. ~

— Imam srca, — reče sused...

— Onda me pusti đa odnesem vođu...

= — Zar ne možeš da sač išu ? da: bBdpe.", čekaš kišu ?...

— Ne mogu, pusti me, ako imaš srca...

Sused je bio toliko jasa i} aa govorio o vođi. jasan, kao pre deset dana kada niko nije

— Baš ti se toliko spava sa ženo žeš žiš

— Eto, i sam vidiš, WyHaa. Oateč Ma Sie

— Neće bez vođe?

— Neće ni da čuje...

— A ti ne možeš držiš.. j i i budeš MOTM—z možeš da izdržiš... to ti je prvi put da budeš

— Prvi put... ,

Sused je već bio običan čoveE, Nesta straha. . — Kad je tako onda iđi mojoj ženi. Eno ti moje žen6... Ona e pazi da li ima ili nema vode, Ti znaš koliko je volim. Tek smo

se i mi uzeli. Ali eno ti moje ž ž : Je Zene. Idi i spavaj s nj ti ženu, razumeš li, ali vođu ne mogu... i ' IO) SRO

Sused više nije bio ni j . ; ; | Jasan. Nekako se u 5 SROSČ{BhH A glas mu je bio visok. VisoM, predao n8 mesečin

može još noćas

\