Književne novine

? vim: stvaralačkim zanosom, Tokom čitavoga iz-

Godina XVII Nova serija Broj 241

BEOGRAD, 23. JANUAR 1965..–

List izlazi svake druge subote

Cena pojedinom primerku 30 dinara

ETNOST |

ia

Izgleda da smo dobili novu, veoma zabavnu društvenu igru. Kako se ona igra? Igrači se podele na dva tabora; jedni organizuju festivale, drugi pišu protiv njih. Igra traje u nedogled i zgodna. je da se ubije vreme

SRPSKI KNJIZEVNI GLASNIK

U CELOKUPNOJ novijoj istoriji: naše kulture možda nijedna pojava nije imala tako široko i plodotvorno dejstvo a tako gorku i nepravednu sudbinu, kao što je slučaj sa Srpskim književnim, glasnikom. Od samoga početka XX veka, kada se, pod uredništvom Bogdana Popovića, oglasio kao vesnik jedne nove književne epohe, nosilac modernog duha i tumač liberalnih ideja o slobodi umetničkog stvaranja i autonomiji umetnosti, Srpski Književni glasnik je, s jedinim dužim prekidom u izlaženju za vreme prvog svetskog rata, punih četrdeset godina bio naš najelitniji i najautoritativniji književni časopis, koji je svojim u osnovi demokratskim i umetnički progresivnim „opredeljenjem višestruko i blagotvorno delovao na kretanja i sazrevanje naše književne misli. On je, po rečima Milana Bogdanovića, u našoj literaturi bio „jedan veliki fakt, onako kao što je da, se ništa nije dogodilo, kao fakt neko veliko ime. Onako isto kao što je da nisu potrošeni metri i metu stanju jedan veliki pisac da preokrene tok ri štamparskog olova, festiJedne' književnosti i da je reformaforski uputi val „Zagreb 65“ sa bleštave ponovim pravcem, tako to, i još više, u srećnim zornice, pred objektivima teokolnostima, mogu da uspeju i ljudi u grupi levizijskih kamera, počeće naoko jednog centra. 1 taj centar — škola, udru- novo đa.prosipa stihove u ritženje, časopis — postaje onda jedan samosta- mu koji su izgleda pravljeni lan fakt u literaturi, sa kojim se mora istotij- za mentalno zaostalu đecu od ski računati.“ Taj svetlonosni i gordi književni četiri. gođine. rad Srpskog kmnjižeomog glasnika, na čijim su · Seđeći pored upaljenih telestranicama vaspitane nekolike generacije naših vizora nekoliko uzastopnih vepisaca. i čitalaca, prekinut je početkom drugog · čeri, gotovo da smo poverosvetskog rata; njegova velika i moćna uloga je vali najpakosnijim meprijateolako i grubo potcenjena, njegov značaj zane- ljima televizije kada su za ovo maren i njegovo dalje delovanje onemogućeno. moćno sredstvo Rkomunikacije Punih dvadeset pet godina Srpskog knjižeonog tvrdili đa predstavlja „Žvakaglasnika nema u našoj literaturi. Odgurnut u ću gumu «za oči“ sa malom senku zaborava i zapećak istorije, on već če- dopunom, da je festival „Zatvrt stoleća čami u kvrgpema jedne. zablude, greb G5* bio i Žvakaća guma jedne okamenjene inercije i jednoga nepreispi- za uši i duh. tanoga nepoverenja, odakle ga, u ovome' času, · Pogrešno bi bilo tvrditi da jednom Kretnjom koja kao da dolazi s one je ovaj festival bio lošiji od strane. groba, spasava · njegov nekadašnji, naj- prošlogodišnjeg! U odnosu na odaniji i najbolji urednik, Jovan Skerlić, čiju prethodni, festival koji se upje spomenicu. o pedesetogodišnjici smrti Srpska ravo završio bio je mnogo književna zadruga opremila kao broj Srpskog veštiji, mnogo lepši, mnogo književnog glasnika •« 8 > iskusniji,.. Laž je naučila đa | ercden Će dajuci, a ae aa oka yaya aa ka yxi Bo se uvija wu Termelin ođ CO, Mnoge dragocene vrline Srpskog Književnog ~ | _ do poetskin WeB keje bar glasnika zadržane su i u „Skerličevoj spomeni- | vemim «mogu đa izgledaju ci“: snažan kritički duh, visoka vrednost pes- kao prave. To više nisu „kuničkih i proznih priloga, široka a ipak' probra- oOS PER Liku šyeBie na saradnja, tolerantnost prema «„najoprečnijim mrakom i ROP IO literarnim nastojanjima, smelost stvaralačkin čikaških recitativa. ideja, gipkost duha, bogatstvo izraza. Podelje- a OEENĆE ap aa haljina u dva dela, od kojih je prvi, prevashodno BoR.aE) tata, OROGIO kritički, posvećen Skerliću, a drugi zamišljen i više se uopšte ne' razlikuju od ostvaren kao neka vrsta literarnog svedočan- stranih „dostignuća te vrste, stva, koje upravo svojom nejedinstvenošću go- Verovatno zbog toga što se u . i . . Sa i našim kioscima svakoga davori o moćnom razgranjavanju književnosti ma mogu upiti „Gracia“, čijem je slobodnom rastu Jovan Skerlić posve- „Elle“ i „Mari Claire“, tio svoju misao, svoju reč i sam svoj život, spo- što se tiče tekstova šlagera menica u isti mah podseća i na Skerlića i na HOR e Ee al i još uvek neostvareni dug prema Srpskom knji- čitaju ovaj, a ni druge Književnom, glasniku, koga smo se posle rata odre- ževne listove i časopise —-izkli isuviše pomirljivo, nehajno i lako, gleđa đa Je njihova deviza: | Dugogodišnje žarište nacionalne kulture, list NO OMA MO ae na čijim se suranicama nalazi odštampan najwažniji materijal za istoriju novije literature, Srpski književni glasnik je tradicija naše moderne kmjiževnosti, U njemu je, prema svedo-. čenju najuglednijih autoriteta srpske kritike, uvek najazilo mesto sve što je moglo da stimulira i pokreće prema novome i modernome, sve što je stvarano s umetničkom verom i s pra~

Verovatno da nema više ni Jednog novinara u ovoj zemlji kome već nije dosadilo da piše o stupidnosti festivala zabavne muzike. Izuzev dva-tri „bla, bla“ časopisa, koji prilikom ovakvih spektakala doživljavaju svoje luciđe intervale, čitava jugoslovenska Žur- · nalistika · još- jednom: ·je upozorila javnost o ameboidnom razmnožavanju revija gluposti u obliku festivala.

Međutim ne uznemiravajte se bez potrebe; sledeće godđine u isti đan i u isti čas, kao

| Snimio. Gligor. Kuđerski

\ ć.OMOJNIR, privredni poduhvaf, Radovi-s u međuvremenu, započinjali | lagali, i opet započinjali, i. opet:od= lagali. ; NULA O

Sad :stojimo: pred. još jednim»odlaganjem ili... konačnim prekidom radova. (U diskusiji povodom plana za ovu godinu, u: Odboru::za'saobra-

laženja, zaustavljenog stihijom drugog svetskog rata i otada neobnovljenog, Srpski književni glasnik je spremno otvarao svoje stranice novim književnim naraštajima, omogućujući im da sazru u prijatnoj klimi njegovog duha, nje= govoga osvedočenog demokratizma. i njegove tradicionalne liberalnosti, Gubeći iz vida da OapjoRvdt AUG Ba aOOa– bi se korišćenjem Srpskog književnog glasnika i Min ONIE Ne i

kao tradicionalne vrednosti naše moderne kul- Vnik .

speoijalizovanim · časopisom _oseća-· la se odavno, a iskustva' slovenačkih pisaca, koji sličnu publikaciju izdaju već nekoliko godina, pokazala su da takav asopis. pruža izvan. redne mogućnosti za dalje upozna-

ture i književnosti unekoliko, možda, mogao da povrati poljuljani ugled literarnog rada, i da karakter i Jfizionomiju jednoga „časopisa ne

određuju nekađašnji već sadašnji

čije učešće u ostvarivanju osnovne uloge časopisa predstavlja zalogu njegove kultume polilike i njegovoga društvenoga stava, posleratna književnost ni za dve decenije svog poletnog i

dinamičnog aktivizma nije smogla

snage da pitanje obnove Srpskog knjižeomog glasnika i njegovog prilagođavanja današnjim uslovima slobodnog stvaralačkog rada, postavi kao živ i aktuelan problem naše kulturne po-

litike. !

Sada, međutim, držeći ponovo, nakon toliko godina, u svojim rukama jednu knjigu koja i unutrašnjim značenjem podseća na dostojanstvenost ruha i duha Srpskog književnog glasnika, to pitanje treba postaviti smelo i otvoreno, s rešenošću da se u akciji za obnovu SYpskog književnog glasnika ovoga pufa istraje do kraja, tim pre što, u duhu poznate i poslovične devize časopisa da na mlađima svet ostaje, obnova Srpskog književnog glasnika treba da bude pitanje potvrđe| književne savesti i pokušaj zajedničkog angažoVanja čitave jedne književne generacije.

Predrag Palavestra

spoljašnjim oblirom i

UOČI KONGRESA PEN-KLUBA

NA NBDAVNO održanom plenumu Jugoslovenskog „PBN-kluba Centar Beograd raspravljano je o pripremama za kongres međunarodnog PEN-kluba, koji se u leto ove godine održava na Bledu. U saradnji sa Zajednicom jugoslovenskih PEN-klubova, koja pod, predsedništvom Mateja Bora vrši

organizaciju kongresa, Jugosloven-

ski PEN-klub Centar „Beograd učestvovaće u izradi dveju publika– cija koje će biti pripremljene specijalno za tu priliku i, prevedene na strane jezike, podeljene učesnicima „kongresa, Jedna od njih je panorama posleratne.,jugo- , slovenske književnosti koja treba da prikaže razvoj novije jugoslovenske literature za poslednjih dva deset godina. U saradnji s većim brojem pisaca iz gotovo svih naših republika, koji su prihvatili obavezu da u specijalno za tu priliku pisanim informativno-kritičkim pregledima prikažu osnovne tokove razvoja naše savremene knji.

ževnosti, redakciju „toga zbornika izvršiće dr Ilija Kecmanović i dr Predrag Palavestra. Druga publika=– cija, koja. treba da obuhvati najbolje savremene jugoslovenske eseje, a koja će takođe do kongresa biti

'prevedena' na engleski jezik, pred-

stavljaće jedinstven pokušaj da se i naš moderni esej predstavi svetskoj javnosti jednim u osnovi anto-

logijskim izborom, koji će zajed-" - nički izvršiti Dragan M. Jeremić i

Aleksandar V. Stefanović.. Pored rada na ftim dvema ·za-

jedničkim „publikacijama,, Jugoslo-

venski PEN-klub Centar Beograd predviđa izdavanje stalnog itromesečnog časopisa posvećenog današnjoj srpskoj književnosti. Časopis bi, prema predlogu koji je naišao

na,. podršku i razumevanje - Sekre= · tarijata · za kulturtu*SR" Srbije,” bio"

štampan na stranim jezicima i prevashodno bio namenjen inostranim izdavačima i književnim radnicima,

koji bi iz njega, iz njegovog bogatog .

informativno-kratičkog materijala o

„-stvaralačkoj. delatnosti "srpskih pi-

saca, mogli da 'steknu"" potpuniju sliku. o kretanjima i. delima unašoj književnosti.. Potreba za. takvim

Sličnu namenu. ima i specijalni broj međunarodnog časopisa „Bullefin of Selected Books“ koji, u izdanju PEN-kluba, izlazi u Londonu i · koji će jedan od prvih ovogodišnjih brojeva posvetiti književnoj altiv-" nosti Centar Beograd. :

ZIDANJE SKRADRA NA BOJANI

GODINAMA . (skoro ne rekosmo: decenijama) vuče. se'i provlači u našoj javnosti, i u našim dnevnim i periodičnim listovima kao pisanim 'glasilima te javnosti, takozvani problem izgradnje pruge Beograd—Bay. ·

Pre rata, pod raznoraznim .pre-., zna' Jađranska pruga, i baš su komunisti bili — na to treba da se

podsetimo —' oni politički ljudi ko-.

ji su Kkritikovali svakakve zloupotrebe :oko nje. ;

Ja oslobođenoj. zemlji 'problem, još

uvek, nije rešen.”'Samo je načet. Go-

. dinama: se”pogađa oko toga koli-

koi: kako, obezbediti investicije

· za::ovaj-više. nego veliki i važan

}

Jugoslovenskog PEN-kluba

. dratnim' režimima, bila· je“ to 'famo-x'

ćaj Saveznog veća. Savezne skupštine, poslanik Đorđije Peruničić je rekao: „Dali podnosilac .predloga plana zna :kakva. je situacija*na radilištima pruge Tu više: nema srednjih alternativa:

radove ili treba sasvim . prekinuti

—.i to ~ obrazložiti —- ili · obezbediti

potrebna. sredstva za njihovo · nor-

malno nastavljanje“). -

Potrebna- sredstva su 7.milijardi dinara. Predlagači plana predlažu 2 milijarde, ali, zbog prekoračenja u potrošnji investicija u toku prošle godine, to se praktično svodi na nekih 200 miliona dinara, što nije dovoljino ni za konzerviranje zapo= četih radova.

· Nedavanje potrebne svole, Do nekim diskutantima - poslanicima, znači praktično potpuno obustavljanje radova.ili, narodski · rečeno, smrt ideje o''pruzi ~Beograd—Bar.

Za prugu je, u istom odboru, re= čeno da nije „politička pruga“,

Za nju je takođe rečeno da je „od ,

prioritelnog značaja“ za našu privredu i da je magistrala - od ij u g o– slovenske važnosti.

· Takođe i da bi samo 10 godima njene eksploatacije isplatilo sva utrošena sredstva na nju;

Nastavak na 2. strani

Beograd—Bar? ~