Književne novine

\\ i UHIVP" | - | SVE -

-

Buleva»

JI

E NOVINE

LIST ZA KNJIŽEVNDST UMETNOST | DRUŠTVENA PITANJA

Godina XX Nova serija Broj 329 | BEOGRAD, 8. JUN 1968. List izlazi svake druge subote

Cena primerku 50 para (50 dinara)

WALON JLO JM n Po 20-40 DO

ODA ILI REKVIJEM eyNDAŠON 0“ bodies ı

REVOLUCIONARNOJ

MLADOSTI

U BEOGRADU SU 3. i 4. OVOg 1neseca održane studemtske demomstracije. lako se sve još nije stišalo, nemiri prerastaju u zborove, a demonstracije u dogovore O formulisanju akcionog programa, čiji Se predmet svodi na zahteve za hitnim razrešavanjem dvruštvenih problema. Ma koliko bili u prvi mah violemtni, bremeniti izgredi-' ma i podstaknuti radikalnim zahtevima koji su namah, u stanju izazvano sti zbog brutalnih metoda milicije, delovali i kao megacija svakog političkog i društvenog autoiteta, ovi događaji najavljuju novu eru uaših revolucionarnih Ypreobražaja, ubrzavaju procese polarizacije „društveni h i političkih" snaga i ispunjavaju SVakoga ko je imao prilike da se nađe u središtima zbivania NnOVOTI nadom i verom u mladu generaciju. | Trebalo je samo videti te mlađe ljude sa koliko su odgovornosti, samopregora, samodiscipline i svesti o društvenom značenju poveremja koje su im ukazali njihovi vlastiti drugovi održavali red, obavljali zadatke svojih akcionih odbora, sprečavali izgrednike i provokatore, brinuli se za SOC1ialistički karakter svojih akcija. Nikakva legama i institucionisana, OTganizacija nije dosad bila u mogućnosti da pokrene takvu neslućenu emergiju i volju za društvenim angažovanjem. TI upravo to stihijno povezivanje studentskih masa oko. najjezgrovitijih sadržaja SUI 'usmerenog. cirustvenog progresa nas je najsigurniji ZA dokaz da naše društva, SVE jedno koliko mamjkavo “u” svojim strukturama, koliko u trenutnoj stagnaciji ili koliziji ieorijskih. modela sa praktičnim ostvarivanjem, nemi novno i spontano, bez ikakvog organizovanog posredovanja, stalno i mezaustavljivo, kao kakva idealna primena primcipa teorije društvenog odraza, reprodukuje revolucionarnu soc 1jalističku a ne bilo koju drugu

(neokamitalističku, neoburžujsku, neo- .

fašističku, šovinističku, liberalističku ili malograđansku) društvenu. sves. Ove studentske akcije bile su prava politička lekcija onim konzervativnim elemeritima koji su se uspavali u senci. društvenih autoriteta naših političkih institucija. Ru

Dok su se rvali sa milicijom oko famoznog. . podvožnjaka, inspirisam! (avaj! opravdano) isključivo revoltom zbog brutalnog nasrtaja milicije, oni su predstavljali anarhičnu, bukačku, neodgovormu masu: takva je masa kad se suoči sa neizazvanim nasiljem. Kada su se povukli na svoje fakultete, kada su im akcioni odbori povenili zadatak da štite fakultetsku imovimu, učila i zgrade, svoje drugove i sale sebe od neogovornih i neprijateljskih elemenata; kada su oko ruku stavili crvene redarske trake a na mrevere Crvene · ambleme progresa, Ooml-su' SC preobrazili u najhomogeniju i Mnaj. organizovaniju masu koja Je sa besprimernom ozbilinošću, dostojanstvomi i svešću o odgovornosti ispunjavala svoje društvenc obaveze.

Da su revolucymarni radikalni snovi o društvenoj utopiji jedno, a društvena stvarnost privredno nedovoljno razvijenog društva drugo — TO OVI mladi, ljudi još ne znaju u pravoj mćeri. Da ih u to treba uveriti ne policijskim pendrecima i stereotipnim političkim rezojucijama, nego pojačanim i ubreanim naporima za sma“njemje društvenih i ekonomskih razlika lo je jasna lekcija svim konzervativnim snagama koje deluju u našem društvu. Ali da društvenog progresa nema bez stalnih snova o društvenoj utopiji — toj su mas lekciji blistavo i poetično-romantično naučili ovi mladi i neiskaisni JJUMAHH, a O aAcı ka acc a

Od naših političkih institucija i odgovomih subjektivnih faktora zavisi u prvom redu da li će ova čista i nepomućena revolucionama energija bjti društveno najkorisnije usmcrena i pretvorena u izvor stalne kore kcije naše imstitucionalne politike, čimc će doprinositi Osvežavanju Zamrznute atmosfere našeg društvenog komoditeta i političkog komforizma ili će, naprotiv, postati stalni i pretieći izvor napetosti i tryenja, praćenmih opasnošću nepredvidljivih izprcda sa ddlekosežnim posledicama.

Ovo neće biti nimalo lak posao ili će sc moći jedno*tavno razrešiti bilo

probleme dana. 5 „MAMA 2, Ni studentski sastanci i ZbOrovi me

STUDE?)

· Beograd ~. Laži “BLI 6. jun 1968.

kakvim prezolucijama, · proglasima: i saopštenjima. Prosto zato što je u Ditanju dug i bolam proces društvemog

prilagođavanja odmosno mneprilagođa- · vanja sve novim i novim, sve temelj- ·

nijim i sve progresivnijim zahtevima koje na dnevni red postavlja naše samouprzivljačko'" društvo.

đuju obiljem mogućnosti, oblika i inicijativa, O čemu misu mogli samjati ni najdalekovidiji teoretičari samoupravljanja. Samoupravljamije kao stalmi izazov našim ukupnim moćima da

idemo ukorak s najprogresivnijim te-. .

Žnjama društva umosi nove ikritenijume u naše društvene odnose .i ubrza-

„va procese političke polarizacije i -kadd-

rovske selekcije u Čitavom samoupravnom sistemu, odozdo do gore. U mas se tička eliminacija i Kkadrovska

selekcija vršila uglavnom, na. OSnoOVU....

političkih ekscesa i \Kriterijuma biološke starosti ili ličnih ogrešenja o moralne normative društva. Sada će morati u prvi plan. da izbije kao odJučujući kriterijum polarizacija na osnovu idejne borbe, sukoba mišljenja i društvene odgovornosti za određeni mpolitički „program. Politička se-

lekcija kadrova mora se pretvoriti ·

u stalni društveni proces odaviranja

i favorizovanjja onih pojedinaca koji/u ·

datom trenubku ponude najbolji program kao društveno nmajrealniji i naijprogresivniji odgovor na zahteve. i

mogu mimoići takvu polarizaciju. Pred njima je zadatak da prerastu okvire uličnog pritiška ı razviju sč U. samoupravne oblike stalnop progresivnog delovanja i uticanja ma društveno kretamie u. pravcu razbi:anja etatističko-birokratskog mentaliteta i Konzervativne ideologije,. čemu .teže eg.

UNIVERZITETSKOM ODB

VJ ljanje je otvonilo procese koji iznena- .

misu 'od'nas! T sada:

DEMONSTRACIJA

rešivni' elementi u našim političkim · „mstitacijama.

Ali studentska zbivanja su stavila na. veliku probu i našu sopstvenu, i

imstitucionalnu i samoupravljačku i subjektivnu, mudrost i zrelost. Ona

__će nesumnjivo ubrzati polarizaciju U,

svim našim političkim strukturama.

"Ne zaboravimo: ova deca(nisu videla revoluciju, nisu u, njoj učestvovala

i.sve Što O CeVOJa a SnajUD naučila

| . sada, kad se revolucionarno postavljaju i prema nama li prema onome Što smo. mi stvorili, — mi,

~ ili. bar neki među nama, počinjemo

zazirati, ne” slažemo' se, odričemo ih

se! Zameramo mladosti: što. je mlada-

lački Tevolucionama, što je emotivno usmerena, „Što .je utopijski radikala,

. Jednom rečju: što nije —. starost! „Žar nije.bolje da se zapitamo: šta to - je u redu-s nama?.Zar:se odricanjem · „prava mladosti da u jednom trenutku

ı pretsra: u svojim radikalnim zahteVima ı snovima o utopiji, koje smo im mi usadili u srca, ne izlažemo opasno-

· Sti da održimo rekvijem svojoj sop-

stvenoj revolucionarnoj mladosti?

Zar nas ovi događaji ne obavezuju (pred . društvom, pred svetom i pred samim sobom) da se okrenemo procesima. koji će težiti uspostavljanju snošljivog i mudrog stanja uzajamne dopune i uzajamne korekcije između (naše) večite radikalno-revolucionarne · mladosti (večite, jer bi svet inače odavno potonuo u mrak

- Očajanja i divljaštva) i (naše) život · ne zrelosti i mudrosti prilagođavanja,

bez koje se i najblistaviji smovi o pro:

gresu neminovno rastaču u bolan echo

privida ı somnambulosti? - | j Zoran Gluščević

|g1a|H?

TSKI MITING PREP ZGRADOM 'BEOGRADSKOG UNIVERZITETA 3. JUNA 1964, GODINE

ORU IT AKCIONOM ODBORU STUĐDENTSKIH

Redakcija »Književnih novina« pozdravlja akciju studenata Beogradskog. univerziteta, smatrajući da studentske zahteve mora da prihvati svako ko želi dobro ovoj zemlji. Studenti Beogradskog univerziteta su u ovom tremutku najprogresivniji'deo našeg društva i njihova akcija daje razloge da se sa mnogo optimizma. gleda u budućnost. ~

Studentima Beogradskog univerziteta pripada ta čast.da su prvi u našoj sredini imali dovolino političke zrelosti i moralne odgovornosti da trezvenom, konstruktivnom i hrabrom akcijom izraze prave potrebe našeg. društva.. | e ON ri

Ubeđeni da ćete opravdati poverenje napredne javnosti, mi Vam, dragi drugovi, dajemo svoju punu podršku. Paa ; ii '

Redakcija »KNJIŽEVNIH NOVINA«

Dio drugi

OOO Vuk KRNJEVIĆ

Pij

Balada o Dučkeu

Dio prvi

Berlin, marta, 68 U ledenoj zemljt Pruskoj jedan momak vrele glave bljuvao je kao vulkan riječi usijane lave.

Gledao sam kad govoti kako mu se oči cakle;

kao da je pjan od bjesa oči bi mu se razmakle.

Gledao-.sam kada juri usled Yulje na cajkate: taj me strepi da ga zvizmu pa da mlatne i bpajkane

preko hjuške — nek saznaju da su momci od zle volje

i da hoće da rasture Prusku zemlju — od nevolje.

Gledao sami kad ga nosi bratija raspojasana

da pokaže da je uzanj 1 za Witvih, crnih dama.

Taj momak, bez bo muke, pravo Yuglo pruske duše. Nepokoran, kao đavo,

nije dao da ga guše.

Berlin, aprila, 68% Običnoz je jednog dana

na biciklu, na Ku-damtu

sred Berlina, vozeći se

upao u SMTfmu jamti:

primio je u se, naglo, iz pištolja tri kuršuma od jednoga siledžije

u Čijoj Je. glavi.čuma.

Puče zrno bosređ čela (cipele mu spa s nogu!) iQ THiL SrFCe Tie 1e5VI54 f Me dađe đušu bogu.

Ležao je sred sfupice kao zvjerka ulovljena al- st usta propištala da je duša meslomljena.

Tu su dušu prihvatile sve mjegove drugarčinme ba je tose kao zublju usred pruske pomrčine.

Po ledenoj zemljt Pruskoj leti duša kao strela

1 Yuga Se, CerYeći Sč,

jer Je kryvca uzavrela,

POST SCRIPTUM Beograd, maja, 68

PRUSKA TI JE KRVAVA TRPEZA S KRVI RUČAK, A S KRVI VEČERA. SVI KRVAVE ZALOGAJH ŽVAĆU KRVAVOM SE OTJRUĆI RUKOM.

| DUH PROGRESA I: MORALNOSTI

DOGAĐAJI KOJI su, sa Beogradskog univerziteta, od: pre neki dan nazvanog Crvenim univerzitetom Karla Marksa, od vrha: do dna potresli naš društveni i politički život, imaju ne-

' sumnjiv istorijski značaj. Za čitavu „zajedni

cu, za sve društvene slojeve, ti događaji su iskušenje savesti i građanske . svesti. To je trenutak odluke i opredeljenja: ili za letargični privid društvene harmonije i. siti malograđanski komformizam. pasivnog popuštanja pred nagomilanim i zabrinjavajućim 'neskladima društvenih odnosa, ili za otvoreni i smeli stvaralački dinamizam. u preobražavanju i OŽivOtvoravanju duha. demokratskog samoupravnog sistema, koji se, zbog SVOje humanističke suštine, ne: može razvijati-nma::podaničkoj lojalnosti, veću stalnom dijalektičkom ”»proveravaniu društvene prakse, podložne promenama i trajnom ·uticaju. razbuđene moralne svesti. i. socijalističkog . demokratizma.. |

Podrška, koju su pisci. dali studentskom pokretu i osnovnim studerniftskim zahtevima, dokaz· je tog opredeljenja i izraz vere:lı preobražavajuću snagu koju mladi poseduju kao čvrstu zalogu budućnosti. Tako ie, za poslednjih dvadeset godina, Ostvarila. značajne · vrednosti ı znatno

· proširila, prostore: slobode, naša knji-

ževnost je već morala da potraži nmove načine da. izađe iz zatvorenog krusa čistog estetizma, u koji se, posledmjih godina, sve više i sve očiglednije povlačila. Napuštajući objektivno istoriisko vreme, mnogi daroviti pisci današnjice tralnu temporalnost oslobode svoju umetnost od lažnog. konsiruktivizma,

pokušavali „su „da kroz net ,

banalne didaktike i Irivijalnosti. Lišavajući svoja dela socijalne relevantnosti, oni su izvojevanu slobodu nastojali da sačuvaju pasivnim otporom prema protivrečnostima svoga vremena; Na određen način, to' je pogodovalo nastojanjima birokratske elite da učvrsti svoj autoritet u oblasti ideologije i da ostvari suprematiju mad inteligencijom, koja joj se, s obzirom na naučni duh, kojim je raspolagala, i na svoju prirodnu težnju da ispituje, proverava i istražuje, ma ideološkom planu mogla efikasno da suprotstavi. Ukidanje te suprematije, kojoj su osnove uzdrmane dijalektičkim razvojem društvenih odnosa, istonijska je perspektiva naučne i stvaralačke misli, koja danas napušta zavetri-

- mu isposničkog mira i izlazi na Dpo-

prište borbe za nove odnose i move vrednosti u Životu, za šira, plodnija i svetlija prostranstva čovekove slobode. Preispitujući svoju” književnu savest, i svoju stvaralačku ecetiku, današnji pisac se zato nužno određuje prema vremenu, u kome živi, i prema” sredini, kojoj pripada, i svoju poziciju pokušava da učini pravom ?Oozicijom Književnika. Njegova reč odaje stepen mjegove svesti i moralnosti, njegove spremnosti da se nađe i snađe u životu, koii n~red njega previre u šumnom mnoštvu protivrečnosti, i koji sa prisiljava, da se odredi. . Na osvojenim pozicijama slobode i autonomije književnog dela, Kkvalitativni preobražaj delovanja Književne reči, od. neutralnog estetizma ka kritičkom vealizmn kao jednoj ođ mopućnosti stvaralačkog. razvitka, predstavlja, zato, dijalektičku nužnost u : ' Nastavak na 2, strani