Ko je ko u Jugoslaviji

88

pozicija {»Stojanke«, »Šano dušo, Šano«, itd.,)., Bio korovodja Beogradskog Pevačkog Društva i »Obilića«. Adr.: Beograd, Beogradska 66, Marinković, Vladimir, Rodj. ?, III. 1885. Niš, Šk.: osnovna škola i imnazija u Nišu, univerzitet u Beogradu, Profesor I Muške Gimnazije u Beogradu, Bio inspektor Ministarstva Prosvete. Kao stručan kartograf dosada objavio preko 40 radova na tome polju (Karta kulture Kraljevine S, H. S., Reljef Grada Beograda, Balkansko Poluostrvo, itd.) Adr,. Beograd, 1 Muška Gimnazija, Dušanova ulica,

Marinković, Dr. Vojislav. Rodj, 1876. Beograd. Šk,.: gimnazija u BeoSradu, doktorat prava u Parizu. Ministar Inostranih Dela, i narodni poslanik (DS). Bio Ministar Unutrašnjih Dela. Adr.: Beodrad, Knez Mihajlova 33, ie], 286.

Marinović, Dr. Milan, Rodj. 1887. Trnava {Slavonija}, Šk,: gimnazija u Zagrebu, visoka škola u Ščavnici, drž. ispit u Budimpešti, doktorat u Brnu. Inspektor Ministarstva Šuma i Rudnika, Honorarni profesor Univerziteta u Beogradu. Član komisije za držav. ispit šumarskih inžinjera, Bio sekretar Jučosl, Šumarskog Udruženja i urednik »Šumarskog Lista«. Pisac više brošura i knjiša iz područja šumske politike, statistike, trgovine, i industrije, Saradnik „domaćih i stranih stručnih i privrednih listova. Odl.: Sv. Sava IV, oficir francuskog reda »du Merite Agricole«. Adr.. Beograd, Krunska 98,

Marjanović, Dr. Čedomir D, Rodj. 21. IL. 1872. Ćuprija, Šk.; duhovna akademija u Kijevu, filozofski fakultet u Lajpcigu, doktorat na staro-katoličkom fakultetu u Bernu, Direktor privatne gimnazije, izdavač i urednik Hiblioteke savremenih relišijozsno moralnih pitanja, Bio prolesor gimnazije i upravnik mčiteljske škole. Radio u Srp.-ruskom Klubu, osnovao Slovensku Školu za izučavanje slovenskih jezika, sudelovao u osnivanju Jugoslovensko-Češkoslovačke Lige, i bio njen prvi podpredsednik, predsednik Udruženja Rezervnih Oficira ı Udruženja Ratnika. Odl.:; Sv. Sava IV. Adr.: Beograd, Daničića 22, Tel, 31-27,

Marjanović, Milan. Rodj. 12. V, 1879. Kastav, Šk.: osnovna (talijanska) škola u Pazinu, Simnazija na Rijeci, u

Karlovcu i Zagrebu, viši trgovački kurs u Pragu, Publicist i književnik, Bio činovnik Obrtnoš Zbora u Zadrebu, zatir: -_aradnik »Svijetla«, »Novog Svijetla«, »Hrvatske«, »Obzora«, »Pokreta«, »Crvene Hrvatske«, »Novog Listası Radio propadandistički medju Jušgoslovenima u Americi, za vreme Rata, Piše romane, drame, novele, kritičke prikaze, itd.. Uredjivao je i izdavao časopise: »Zvono«, »Književne Novosti«, »Narodno Jedinstvo«, »Savremenik«, »Obnovu«, »Slobodnu Tribunu« u Zagrebu, i »Juš« u Splitu, Bavi se i ekonomsko-političkim problemima, i studijom filma i okultizma. Glavna dela: »Karijera« (roman), »iza Šenoe«, i »Tlavata« {aktovka}. Adr,: Zagreb, Gundulićeva 24.

Markotić, Dr. Filip, Advokat, kr. javni beležnik, i narodni poslanik (HSS). Adr.: Brod ma Savi, ili: Beograd, Narodna Skupština.

Markovac, Zlata, Rodj. 1886, Vinkovci. Šk.: Glazbeni Zavod u Zagrebu, Muzička Akademija u Beču, dramska škola u Berlinu. Glumica, član drame beogradskog Narodnog Pozorišta. Bila angažovana na Lesingovu Teatru u Berlinu, u Prađu, i Mimhenu (kao operna pevačica), u Zašrebu, i Oseku, Bavi se koncertnom deklamacijom.

Adr.: Beograd, Narodno Pozorište.

Marković, Dr. Aleksandar, Rodj. 1. III. 1878. Beč. Šk.: gimnazija u Srbiji, medicinski fakultet i specijalne studije u Beču. Sanitetski pukovnik, šef rentgenološkog odeljenja Vojne Bolnice u Beodradu. Ima privatni institut za radijologiju i svetlosnu terapiju, Objavio stručne radove u stramoj literaturi i udžbenicima, Odl.: Beli Orao IV, Sv. Sava IV, Crveni Krsi, zli srebr, medalja za revn, službu, itd.. Adr.: Beograd, Studenička 44, Tel. 16-95.

Marković, Dr. Bogdan. Rodj. 28. 1, 1880, Beograd, Šk.: ekonomske nauke sa doktoratom u Minhenu i Hale. Ministar Finansija i nar, poslanik (R). Na položaj Ministra Finansija došao kao upravnik Državne Hipotekarne Bamke, Bio sekretar Saveza Zemljoradničkih Zadruga, načelnik trgovinskog odeljenja u Ministarstvu Narodne Privrede, „delegat na Konferenciji Mira u Parizu i na Ekonomskoj Konferenciji u Gjenovi, Objavio više stručnih radova: »Le Balkan ćcono-