Narodna milicija

kojima su povjereni. Bezdušni odnos i uništavanje te imovine pogađa čitavu našu zajednicu i prestavlja pravi zločin prema narodu. 6

Dalje, vrlo je važno pitanje kako se postupa за гахпши ггадемизКкип тађфегјајот 1 табтата. U tom pogledu u prošloj godini bilo je krupnih nedostataka, tako da su u mnogim slučajevima ti propusti i nedostaci dobijali štetočinski karakter. U mnogim slučajevima postupalo se sa građevinskim materijalom, cementom, drvenom građom i tako dalje, krajnje rasipnički, trošilo se cement i drugu građu bezobzirno, kao da je kod nas taj materijal neisorpan. Kad se uzme u obzir da je kod mas građevinska djelatnost uzela ogromne razmjere, u svim našim republikama, onda je šteta pričinjena takvim rasipničkim postupkom sa građevinskim materijalom zaista dostagla vrlo veliki razmjer, jer je takav rasipnički postupak imao mjesto u svim republikama i na mnogim mjestima, negdje više, negdje manje.

; Još gore je bilo sa raznim građevinskim mašinama, koje mi kod nas u zemlji još ne izrađujemo, već ih moramo uvoziti iz inostranstva, za devize. Sa takvim mašinama se postupa krajnje aljkavo i bezdušno. Cesto su takve mašine ostavljene na kiši na snijegu ne nedjelje već mjesece i one su se uslijed nevremena kvarile i postale nesposobne za upotrebu. Tu je država dvostruko ošlećena: prvo zato šio su mašine skupo plaćene a nisu mogle biti iskorišćene, i drugo — zato što tih mašina ima malo i što se predviđeni radovi nisu mogi na vrijeme obaviti, ili se nisu mogli preduzeti novi radovi. ||

Pitanje nemarnog odnosa prema radnoj dužnosti ima za nas ne malo važan značaj; od toga zavisi da li ćemo mi brže ili sporije ostvariti naš Petogodišnji plan, da li ćemo lakše ili teže ostvariti naše zadaće. Kad kažem lakše ili teže, onda tim mislim da kažem da se čitav naš ogromni feret rada podijeli podjednako, prema sposobnosti i fizičkoj mogućnosti, na čim veći broj građana, to jest na sve građane koji su sposobni za rad. Kod nas se pokazalo da postoji kod ogromne većine naših građana visoku radna svijest, kako kod radnika tako i kod seljaka, a naročito kod naše divne omladine. Ali, postoji jedan dio naših građana kojima manjka ta građanska svijest prema radnoj dužnosti. Takvi spadaju u nekoliko kategorija. Jedni rade zato da bi zaradili toliko koliko im je potrebno da nekako prožive po koji mjesec, ustvari ne radeći ništa. Takvima je to bilo moguće zbog toga jer su dobro zarađivali, a država im je osiguravala racionirani hljeb i druge namirnice, bez obzira da li su radili ili ne. Tomu je sada kraj: racionirani hljeb i namirnice takvi ljudi od sada neće dobijati za vrijeme kada neće da rade a fizički su sposobni za rad. Drugi, opet, pretjerano mnogo svetkuju razne praznike, ili napuštaju rudnike, fabrike i druga preduzeća zbog kakvih sitnijih proslava kod kuće. Razumije se da sve to nanosi ogromnu štetu narodnoj zajednici, jer to ozbiljno remeti izvršenje plana, a osim toga samo jedan dan koji se praznuje košta državu više stotina milijuna dihara. Ove godine bilo je slučajeva da su baš zbog toga neki rudnici i fabrike podbacili plansku proizvodnju i onda je najsvjesniji dio radnika morao činiti velike napore da bi se plan izvršio.

Dalje, postoje i takvi koji nikako neće da rade za zajednicu, već putem raznih špekulacija ili na koji drugi neproduktivan način dolaze do sredstva za život, razumije se ma štetu zajednice. Samim tim, ovi poslednji postaju neprijatelji nove Junoslavije, jer po pravilu svi ovakvi ne žele da uspijemo u izgradnji naše zemlje, naše bolje budućnosti. i. ı

Mnogi kod nas zaboravljaju đa su ljudi, kadrovi, najdragojenije što mi imamo i prema ljudima najčešće postupaju bezdušno. Ne vodi se dovoljno, a često i nikako, briga o ljudima. Mi smo vidjeli iz našeg Petogodišnjeg plana koliko za nas težak problem osposobljavanja novih kadrova na raznim sektorima naše privrede, a ipak mnogi naši rukovodioci i ustanove postupaju polpuno aljkavo prema radnicima i činovnicima, ne vodeći brigu o njima. Kao najvažnije može se smatrati nemarnost po pitanju stanova za radnike i ostale službenike. O tome se vodi naročito malo brige, iako svakim danom biva sve veći priliv radnih ljudi u industriska i druga preduzeća. Grade se nove ogromne fabrike, a često se zaboravlja na to da je za

radnike i službenike fih fabrika potrebno graditi i stanove. To je naročito karakteristično za ustanove i preduzeća u većim gradovima.

Isto tako ima mnogo nedostataka u pogledu snabdijevanja radnika raznim namirnicama, iako je takvih namirnica bilo kod nas u dovoljnoj količini. Dalje, ne vodi se dovoljno svugdje brige o tome da se nagrađuju dovljno oni koji rade neumorno, ne štedeći svoga iruda, da bi na taj način čim više doprinijeli izgradnji zemlje, odnosno zajednici.

Takvih i mnogo sličnih nedostataka i griješaka ima ne malo i razumije se, njih se mora likvidirati barem u osnovi, i to čim prije, jer je politika Savezne vlade sasma drugojačija: ona ide za tim da već sada, u procesu ostvarenja Petogodišnjeg plana,standzerd života radnih ljudi raste, a пе pada; već sada treba učiniti sve da oni koji najviše rade i doprinose bar donekle osjete da se o njima vodi briga.

Isto tako, ne vođi se ponekad dovoljno brige o sigurnosti u radu. Gleda se па to da se postigne čim veći efekat u radu, a zaboravlja se na to da li su životi i zdravlje onih koji rađe dovoljno obezbijeđeni. A ipak, to nije teško postignuti bez naročite štete za rezultate rada.

Sve ove grješke i nedostaci koje sam naprijed iznio imaju čisto subjektivni karakter i mogu se ne samo djelimično izbjeći, već i sasma likvidirati, ako se to stalno bude imalo u vidu.

O objektivnim teškoćama ja me mislim ovdje govoriti, iako su one vrlo velike. Mi ih znamo, ali ćemo ih savladati mnogo lakše ako čim više smamjimo razne subjektivne nedostatke i slabosti.

Prije no što pređem na izlaganje rezultata o izvršenju Plana u 1947 godini, smatram za potrebno naglasiti još jedan, i to najveći, nedostatak u našoj planskoj privredi, a to je — nevjerojaina slabost u pogledu statistike i evidencije. To važi ne samo za razna preduzeća i ustanove dolje, već i za sama ministarstva, kako savezna fako i republikanska. Bez dobre statistike i evidencije ne može biti stabilne i uspeŠne planske privrede. Moram да kažem da je u prošloj godini baš slabost statistike i evidencije bila uzrok za mnoge nedosflatke i slabosti, od kojih sam ja neke naprijed naveo.

Tu slabost mi moramo čim prije savladati, jer od toga mnogo zavisi uspješno izvršenje našeg Petogodišnjeg plana, od toga zavisi pravilno snabdjevanje našeg radnog stanovništva, od (ова zavisi i mnogo drugih vrlo važnih stvari.

Šta smo ove 1947 godine, uspjeli ivršiti odnašeg Petogodišnjeg plana?

U ruđarstvu je ove godine planska proizvodnja ostvarena sa oko 104'%o Produktivnost rada porasla je na oko 120%. U tome cjelokupna proizvodnja uglja za 1947 godinu iznosi 96,7/o — a po repu-

blikama 94,7, — zatim crna metalurgija 109%, nafta 114 , obojena тебига а 106%, петефан 102%/0. Сјеlokupna proizvodnja u rudarstvu — 104'/,

U ruđarstvu i crnoj mefalurgiji jedino nije plan uglja potpuno izvršen i to iz više razloga. Prvi je razlog taj što se prvobitni plan više puta povećao novim proizvodnim „zadacima. Drugo, pomanjkanje radne snage, koje se ogleda u tome što se od januara do konca 1947 godine broj radnika povećao svega za 9%0 u odnosu na januar, dok povećanje plana iznosi u to vrijeme 34". Ovdje je, samo blagodareći povećanju proizvodnog učinka та 290/, uspjelo da izvršenje plana u dobiti uglja za 1947 godinu, uprkos svih nedostataka, bude zadovoljavajuće. «

No, osim tih i mnogih drugih objektivnih teškoća, postoje u rudđarstvu i subjektivni činioci koji mnogo отефаји još veći zamah u loj grani proizvodnje. Prvo što nepovoljno uliče jeste slaba radna disciplina. Ovdje prosečno dolazi 13,4!/0 mjesečno izgubljenih dana. Ovo se uglavnom odnosi na radni elemenat, koji dolazi sa sela, odnosno živi na selu, a razloge njegovog izostajanja mi smo naprijed naveli. Pojačati radnu disciplinu, poboljšati snabdijevanje radnika u toj grani proizvodnje — prva je dužnost u 1948 godini. у Ja smatram svojom dužnošću izraziti radnicima, činovnicima i stručnom osoblju rudarske grane proizvodnje zahvalnost za požrtvovan rad i dobre uspjehe koje su postigli u prvoj godini našeg PetogodiŠnjeg plana. Neka taj uspjeh, koji ima za našu ekonomiku vrlo veliki značaj, ђиде рофафтек та заујаЧтуапје svih leškoća i postignuće još većih uspjeha. Iste tako zaslužuju najveću pohvalu radnici i radnice naše teške industrije, koji su u 1947 коду, из ogromne napore, dali našoj zemlji 10—15"/» više čelika i gvožđa no što je bilo predviđeno planom, i tako omogućili da se izgrade (ако krupni objekti kao što je Omlađinska pruga, za koju su dali preko 24.000 tona tračnica, građu za mostove i tako dalje.

Ž