Narodna milicija

· Ђајје, тогат ovdje podvući naročito još jednu sivar, a io je da vi morate voditi brigu i o tome kakav je odnos prema · ženama koje imaju više djece, Ja sam ne jedamput primijetio da je odnos naših, ne. samo nižih vlasti i raznih nižih organa, nego čak i naših organizacija i rukovodećih ljudi u tim organizacijama ponekad prema ženama sa više djece nepravilan. Na primjer, ako žena ne ide na kakav zadatak, na neku gradnju, cestu ili kuću koja se podiže ili na kakav drugi rad koji vrše 'Pfrontovci, ponekad se izvodi zaključak da ona zbog toša ne vrši svoju funkciju napredne žene Jugoslavije i ne daje svoj socijalistički prilosš. A. ona, međutim, ne može da ide zato što ne može ostaviti djecu samu, Ako bi htjela da ide tamo, morala bi naći nekog tko bi joj pazio djecu, A ako ona to učini, šta smo onda time dobili? Ništa! Odnosno, dobili bismo to da se ta žena trga na dvije strane, jer ne bi željela da izgubi obraz napredne žene Jugoslavije, a istovremeno ne bi htjela da njena djeca stradaju ili se unesreće kod kuće, Nepravilno je gledanje {i shvatanje da te majke sa više djece ne vrše društveno koristan rad, to jest, da ne rade za socijalizam, jer je pravilno vaspitavanje djece njihova prva dužnost. Mi njima još moramo pomoći da svoju djecu što” pravilnije vaspitaju i moramo im priznati kao zaslugu što su podigle i podižu svoju djecu, spre” majući ih da danas-suira budu dostojni drađani naše socijalističke zemlje. Tim ženama to treba priznati. (Dugotrajni aplauz). PRIVREDNA PITANJA I MERE SAVEZNE VLADE

Dozvolite mi sada, drugarice, da se osvrnem malo na naša privredna pitanja, O tome se do danas mnogo govorilo i pisalo, a ja moram reći da će biti potrebno da se još mnogo govori i mnogo piše, Vi već znate da je izvršenje našeg Petogodišnješ plana, manje-više, uprkos svih mogućih zapreka, smetnji i na” pada na nas ipak dosada išlo uspješno, Ja neću ovdje iznositi cifre, neću ponavljati stvari koje su već poznate, ali mogu 'da vam kažem da i danas, u jeku ovih najtežih napada na nas kad su nas čak nazvali i iašistima, a kasnije ću vam 'objasniti zašto su nas tako nazvali — da mi i danas, uprkos svih smetnji, uspješno izvršavamo naš Petogodišnji plan, a propaganda i razne ekonomske smetnje ne mogu nam toliko štetiti da da ne bismo mogli izvršiti. Radi se samo o tome, da smo mi svu svoju pažnju usmjerili prema onim granama privrede koje zapravo predstavljaju i moraju predstavljati ono što je najvažnije i po svom zna“ čaju moraju imati prioritet, To su teška industrija, elektrižikacija, odbrana zemlje itd, Tome smo mi posvetili najveću pažnju. Razumije se, ponekad i ovdje imamo teškoća. Naši ljudi dolje teško su se privikli na to da mi, kad smo već uzeli onaj širok: zamah stvaranja, ne samo u pogledu završenja Petogo“ dišnjeg plana nego i drugih zadataka uz Petogodišnji plan, treba sada u izvjesnoj mjeri da se одгекпето te širine, S tim imamo muke i moramo ljudima stalno i uporno dokazivati i govoriti

da je sa time nužno pričekati, Mi moramo kuću graditi ne od

krova nego od temelja, a baš te temelje sada gradimo, postav-

ljajući temelje našoj industriji itd, Tome treba dati prioritet i u pogledu materijalnih sredstava i u pogledu radne snage. Tu mi još uvijek imamo izvjesne teškoće, koje moramo savladati, jer nam to imperativno nalaže uspješna industrijalizacija naše zemlje. Napredne žene Jugoslavije i tu su dale svoj bošati prilog, time što Sve više i više ulaze u fabrike gdje svakodnevno do kazuju svoj radni heroizam i daju time svoj veliki prilog pokazujući na praksi svoju odanost socijalističkoj Jugoslaviji./(Odobravanje). Drugarice, mi ove godine imamo jednu novu pojavu, koja nas je doduše pratila, u manjim razmjerama, tokom svih godina poslije rata, To je suša, Mi smo pretrpjeli jedan veliki ekonom“

2

ski udarac i s te strane, od te elementarne nesreće, Razumije se da se to mora odraziti i na našu plainu sposobnost u odnosu prema inostranstvu, a isto tako i na našu unutrašnju zadaću u pogledu prehrane cjelokupnog našeg stanovništva. Šta je naše rukovodstvo, naša Vlada, naš Centralni komitet, šta su oni preduzeli u vezi s tim? Čim nam je bilo jasno da nam je suša zadala jak udarac i da će nam pod. ovakvim uslovima snabdijevanja koje smo imali dosada nedostajati hrane, mi smo morali pristupiti izvjesnom smanjenju, ne velikom ali ipak izvjesnom smanjenju sljedovanja, računajući da ćemo na taj način ipak nekako, bar zimskih mjeseci moći da izbjegnemo da se nedostatak namirnica ne odrazi jače na životni standard i iizičku kondiciju naših radnih masa. Drugo, mi smo posljednjih dana donijeli uredbu o strogoj štednji, Drugarice, sada se govori da je to uči-

njeno na pritisak Amerike, da smo mi morali ukinuti privilegije

i zavesti štednju, Budite uvjereni da mi već godinu i po i či” tave dvije godine ne samo govorimo o tome nego i praktično radimo da zavedemo ograničenja. Mi baš sada, u ovo vrijeme kada nam je suša došla iznenada kao jedan jak udarac, hoćemo samo da sprovedemo radikalno takve mjere, da bi se naši građani, svi bez razlike, od onih na najvišim položajima pa do najnižih, toliko disciplinirali da bi mogli shvatiti da su dio opće zajednice i da nemaju prava da se na račun drugog koriste dobrima naše socijalističke domovine, Mi smo morali postupiti tako i mi pritom nismo naišli na nikakav oipor, Ali, bilo bi pogrešno misliti da je negdje gore bilo rasipanja, Ne, ali bilo je izvjesnih privilegija, bilo je slabog vođenja računa O štednji. Ta neštednja išla je sve više u širinu, Ропебдје зе гачрајо пе vodeći:računa o štednji materijala i materijalnih sredstava. Razne priredbe bile su povod za zakuske, gozbe, bankete itd. i to ne zbog nekih reprezentativnih razloga, Prosto, održava se neki sastanak i odluči se da ce napravi zakuska, predaje se fabrika radnicima i kaže se »ajde da priredimo banket«, dođe u zadrugu neka posjeta, »ajde banket«, premješta se neki funkcioner, »ajde banket« itd, Međutim, uprave i rukovodeći ljudi uopće mogu da okupe na te bankete, recimo, sto ili dvije stotine ljudi, ali to nisu svi, jer ih ima hiljade, a onih dvije stotine nemaju prava da se goste na račun onih hiljada, To je nepravilno. Predavanje fabrika | rudnika radnicima jč revolucionarni gest, a revolucio“ narne akcije ne prate se banketima i sličnim, (Snažan i dugo trajan aplauz), -

Ja ovim ne krivim te drugove tamo баје је bilo takvih pojava alj smatram da je nepravilno da kad odlazi neki funkcio" ner treba u njegovu čast prirediti banket, Zašto? Ispratite ga lijepo, pa na kraju neka se popije i koja čašica rakije, ali da se kolju svinje, na to se nema pravo. Razumije se da smo mi morali po tome udariti, a da bismo mogli udariti morali smo ići odozdo pa do dolje, da to ljudi znaju, da se nekako discipliniraju, da znaju kakav treba da bude odnos prema općoj zajednici, kakav treba da bude odnos prema narodnoj imovini,

· Pojam o narodnoj imovini je kod nas nekako još prilično rastegljiv, kod mnogih ljudi nejasan pojam, Ja moram ovdje najenergičnije da žigošem pojavu što se mnogi i mnođi ljudi još i danas odnose prema državnoj imovini kao da to nije i njihova i u isto vrijeme društvena svojina, Kod njih se nekako zadržao još onaj stari pojam o državnoj imovini i oni imaju isti odnos prema njoj koji su imali prije, za vrijeme kapitalističke vladavine; još više, oni danas misle da ta imovina nije ničija. Tada'je kapitalista i te kako čuvao tu svoju privilegiju i imovinu a onaj ko je čak i komad hljeba uzeo bez odobrenja išao je za to u zatvor i na robiju, bio je kažnjavan, Ta pojava ovakvog odnosa prema narodnoj imovini ima kod nas dosta široke razmjere, od“ nosno fo neshvatanje kakav treba da bude odnos prema narodnoj imovini. Na primjer, često se događa kad ljudi kažu da je · jedna stvar državna, da imaju u vidu da je ničija i svačija, Ne,