Narodno blagostanje — dodatak

„СЕОАТЈА" ТУОКМСА PORTLAND CEMENTA A. D. ZAGREB I prošle godine se „Croatia” tvornica portiland cementa povoljno razvijala. Čitava građevna: industrija zapadnih delova naše države može biti zadovoljna sa poslovanjem u prošlim godinama. Naročito poslednje dve i tri godine. Građevna delatnost bila je veoma intenzivna. Mnogo intenzivnija nego u ma kojoj od posleratnih godina. A kakve posledice je intenzivna građevna delatnost imala na građevnu industriju najbolje пат pokazuje činjenica da ie u Zagrebu danas cigla skuplja nego što je bila pre 2 do 3 godine, dok je u drugim krajevima mnogo jeftinija. Sve dok je tražnja jača od ponude, a često se dešava, da pojedina poduzeća teško udovoljavaju svim porudžbinama, ne postoji potreba za sniženjem cena. A kako je za pojedine artikle visina podvoza važna u pogledu cene franko mesta građevine, to su tvornice na veća odstojanja teško u stanju da obaraju cene.

U najnovije vreme sve se više gradi u betonu, što je vrlo povolino za fabrike cementa. Dok su se ranije u betonu izrađivali u glavnome samo temelji, danas se kod velikih zgrada čitav skelet zgrade diže u betonu a tek kasnije popunjava tankim 21-

dovima iz cigle ili heraklita. Prema tome konsum cementa raste

ne samo radi jače građevne delatnosti već i zbog njegove nešto

veće upotrebe. Naročito kod industrijskih građevina preovla-.

dava sve to više beton. A i javne zgrade koje su podignute poslednjih godina izgrađene su dobrim delom iz betona.

U Savskoj banovini postoji samo jedna tvornica cementa, naime „Croatia” u Podsusedu. Prema tome ova tvornica ima iedan vanredno povoljan položaj u pogledu mogućnosti plasiranja svoje produkcije. Naročito ako imamo u vidu da je građevna delatnost baš u tim krajevima vrlo jaka. Međutim su poslednjih godina počele dalmatinske fabrike cementa da posvećivaju sve veću pažnju unutrašnjem #7251. Dok su ranije radile gotovo isključivo za izvoz, pojavljuju se poslednjih godina ne samo u Zagrebu i Ljubljani nego i u Beogradu, iako iznosi udaljenost Spliz— Beograd oko 900 kilometara železničke pruge, ukoliko neki transporti ne idu do Metkovića po moru a onda uzanim kolosekom preko Sarajeva i Užica za Beograd odnosno Srbiju. Naročito dve poslednje godine, od kad je naš iz-

voz cementa u opadanju, dalmatinske tvornice pokušavaju da. 'Što više svoje produkcije plasiraju n unutrašnjosti. Tu u prvom |

redu 7афти u interesnu sferu fvornice „Croatia”. Izgledalo je da će doći do oštre borbe koja bi mogla imati za posledicu znatnije sniženje cene cementa, što bi opet loše delovalo na rentabilitet pojedinih poduzeća. Međutim tako daleko se nije išlo. Između vodećih tvornica čitave države došlo je do sporazuma u pogledu unutrašnjeg tržišta. Prema tome konkurencija је donekle ublažena i prosperitet biće osiguran iako su cene popustile.

Po sebi se razume da to u velikoj meri zavisi i od intenziteta građevne delatnosti.

Bilansi „Croatie” za poslednje 4 godine ovako izgledaju:

Aktiva 1927. 1928. 1929. 1930. u hiljadama dinara

Blagajna 146 177 143 141 Efekti · 197 120 144 167 Fabrika i nepokretnosti 13.874 14.986 15.559 15.559 Zaliha robe i materijala 1.076 977 1.702 1.343 Inventar 313 243 234 169 Dužnici 4.441 6.143 5.676 8.033

Pasiva Glavnica 7.000 7.000 7.000 7.000 Rezerva 797 902 1.001 1.100 Rezerva valorizacije 1.150 1.750 1.750 1.150 HRezerva amortizacije 5.588 6.274 7.044 7.199 Rezerva za obnovu 250 250 250 250 Poverioci 2.925 4.121 4.422 5.416 Кало || 492 . 700 530 849 Рођнак | | |313 1.550 1.203 1.221

475

Investicije su ostale na istoj visini. Ako od iskazane vred-: nosti investicija u visini od 15.6 miliona dinara odbijemo amof=> tizaciju u iznosu od 7.8 miliona dinara, ostaje bilansna vrednost investicija sa 7.8 miliona. dinara. Glavnica i rezerva kao i re= zerva valorizacije koja je formirana po propisima zakona iz 1926. godine preistavljaju iznos od 9 miliona dinara. Po tome: sve su investicije pokrivene vlastitim sretstvima.

Zaliha robe iskazana je manjim iznosom nego prošle godine. To pokazuje da je sva izrađena roba odmah plasirana. Dužnici su porasli za skoro 2 i po miliona dinara. To je u vezi prvo sa intenzivnim poslovanjem, a drugo sa pogoršanjem pri vrednih prilika, što se mora odraziti i na visini mDOzZicije „dužnici“.

Poverioci su porasli za milion dinara, što je u vezi sa porastom dužnika. Za amortizaciju upotrebljeno je prošle godine tri četvrtine miliona dinara, ma da su investicije već polovinom amortizirane; one pretstavljaju veću vrednost od u bi-

' lansu iskazane, a time tvore izvesne, tihe rezerve fabrike.

Polućeni dobitak nešto·je veći nego prošle godine. | Račun dobitka i gubitka za poslednje 4 godine ovako

izgleda: Rashodi 1927. 1928. 1929. 1930. u hiljadama dinara Upravni troškovi 1.510 2.977. 2.537 2.664 Porezi 1.248 1.019 1.032 1321 Amortizacija 415 635 638 679 Dubiozi 219 212 13 72 Prihodi Proizvodnja 4.380 5.486 4.907 5.349. Kamati 103 146 273 342 Prihodi od kuća i zemlje 211 162 178. 281

Prihodi od proizvodnje bili su prošle godine znatno već nego pretprošle. Ali su i upravni troškovi porasli. Naročito porezi i to odmah za 300 hiljada dinara. Da nije bilo toga izdatkau ime poreza, neto bi prihod bio ravan prihodu najpovoljnije godine.

„Croatiu” d. d. za Poriland Cement u Zagrebu treba ubrojiti u konsern Beočinske fabrike cementa.

ХЕРЦЕГНОВСКА БАНКА У XEPHEFHOBOM.

Херцегновска банка у Херцегновом основана је пре десет година, наиме 1921. године са главницом од 600 хиљада динара. Већ наредне године она је повишена на 1.2 милисна динара подељено на 12 хиљада акција од по 100 динара. Толико износи и данас.

Као код врло великог броја мањих банака Далмације и Босне-Херцеговине је и овде поникла иницијатива за оснивање Херцегновске банке од стране управе Српске банке у Загребу. То има за последицу, да су сви ти мали новчани за– води и ако самостални и локалног деловања ипак ванредно добро фундирани и снажни — пошто им је осигуран известан ослон на један од највећих домаћих новчаних завода, Херцегновска банка подржава уске послове и пријатељске везе и са Бокешком банком у Боци Которској а преко ње и са Црногорском банком на Цетињу, са Српском централном привредном банком у Сарајеву и са Српском банком, филијал у Дубровнику.

Просперитет Херцегновске банке је уско повезан са општим привредним стањем сељака њезиног краја. Због тога су интересантни извештаји управног одбора у којима се редовно доноси оцена стања пољопривреде. Тако на пример читамо у извештају за 1929. годину, да је економско стање у 1928. години због суше и неродице било врло тешко. У 1929. години прилике су измењене: летина је била прилична, све је било боље и задовољавајуће, а нарочито род маслине, које је за тамошњег сељака животно питање. И ако је цена уљу, услед општег доброг рода знатно смањена, ипак се констатује осетно опорављење пољопривредника. Међутим, у 1930. години прилике су опет погоршане. Главни