Narodno blagostanje — dodatak

62

Сједева Фарса -тобе дођто ба: тат posluži za ocenu рапејлот розјоуапја п 1937 i razvitka u toku nekoliko Doslednjih godina.

Aktiva 1934 1935 1936 1937 Na | u hiljadama dinara

Gotovina i zapisi 72.516 86.408 86.800 98.930 Menpice | 49.405 38.463 33.452 29.032 Dužnici po :tek. rač. 168.302. 174.742 190.797 200.046 Hart. od vrednosti 6,673 18.934 23.603 24.802 МероКге този 1 20.595 20.811 20.660 20.313 Prelazni račun, .: 40. 690 363 411 Gar.; akreditivi itd. 65.760 60.497 99105, 94.388

Pasiva . | Glavnica | 60.000 60.000 60.000 ~ 60.000 Red. rez. fond. 15.000 | 15.000 | 15.000 ~ 15.000 Ulozi na knjižice 54973 71426 72478 82.457 Ulozi po tek. rač, 116.518 159.583 155.680 190.319 Poverioci | 71.578 53212 51201 20.458 Сат. акте у itd. 65.760 60.497 99.105 94.388 Prenos dobiti iz ran. god. (639) (770) (817) (1.228) Dobit tek. god. | (4.494) (3.659) (3.825) (4.077) Ost. dobiti posle otpisa 770 817 1.223 5.300 Zbir bilansa 383.90) „400.485 „447.780 467.922 Obrtni kapital 318.141 „339.988 „355.675 373.534

Nikakve smetnje nisu mogle da spreče ni uspore postepeni uspon koji je naišao odmah posle 1932 godine. Proces povećanja tuđih sredstava, Кој; је u 1931 i 19832 bio privremeno prekinut, posle toga se stalno nastavlia. U 1934 godini, istina, nije bilo povećavania obrtnog kapitala, odnosno zbira bilansa, ali to dolazi otuda što je glavnica, kao što je već spomenuto, bila reducirana sa 100 na 60 miliona dinara. Površnom posmatraču može izgledati da ni u prošloj godini bančina ekspanziia nije bila znatna, ier je obrtni kapital krajem 1937 samo za 18 miliona odnosno samo za 5%o veći nego u prethodnoj godini. Međutim, treba imati u vidu da je iz bilansa idzvoien iznos od 27 miliona. Toliko su bančini akcionari, koji su istovremeno i njeni glavni poverioci, poklonili bahci za stvaranie već spomenute interne speciialne rezerve.

Interesantno je kretanje uloga, па knjiice i po tekućim računima. Krajem poslednjih 6 godina oni su iznosili (2 milionima dinara)

1932 1933 1934 1935 1935 1937 66,83 156,19 170,79 210,96 226,16 273,77

Krajem 1937 uloži su u odnmošu na prethodnu godinu za Хеј veći, a prema 1932 oni su više nego učetverostručeni, dok su u odnosu na 1980 godinu, u kojoj su pre izbijanja bankarske krize bili naiyeći, povećani za oko 110 miliona odnosno ла 689. То је neobično markantan znak роуесапог i učvršćenog poverenja. Što se fiče poverilica, oni su u 1930, 1931, i 1932 ostali gotovo nepromenjeni, a iznosili su oko 160 miliona. Kako je od početka 19933, kao što smo videli, priliv uloga bio vrlo znatan, »poverioci« su reducirani sa 150 miliona u 1992 na 51,3 miliona krajem 1936. Prošle godine su smanjeni za daljih 30 miliona, na 20,4 mil. din., uglavnom zbog toga što je veći deo potraživania bančinih patronatskih zavoda upotrebljen za stvaranje već spomenute interne Sp" cijabić rezerve' od 27 miliona.

Na aktivnoj strani bilansa vidimo da dneyno raspoloživa sredstVa krajem 1937 iznose 98,93 miliona. Ukupna tuđa sredstya, kola iznoše 293 miliona, pokrivena su sa preko 39970 gotovihom, potraživanjima po žiro-računima i blagaj"Веб zapisima. To ie ogroman likvidjtet, Imali srno, uosta-

lom, već priliku da podvučemo da ie kod OD, M a.

skog bankarskog društva održavanje vrlo velikog stepena lik-

vidnosti već tradicionalno. Kod podeljivanja kredita finansi |

ranja sa dužim rokovima se polpuno izbegavaju.

Bančino poslovanje u 1937 bilo je znatno Življe. Naj

glavniji plasman bio je najveći u 1931 godini sa 59 miliona. Posle toga on se postepeno, ali stalno smanjuje i krajem 1937 iznosi 29 miliona. Uprava objašnjava ovo smanjenjivanje time što se u našoi zemlji još uvek oseća nestašica trgovačkog eskontnog materijala. Hartije od vrednosti kretale su se od 1930 do kraja 1994 između 5 i 7 miliona dinara. |F 1935 su povećane za 19,2 mil., delom zbog povećanja bančinog plasmana u državnim hartijama od vrednosti, a poglavito zbog preuzimanja jednog dela akcija nove emisije »Slaveks«-a d. d. za šamsku industriju. U 1936 kod hartija od vrednosti imali smo dalje povećanje od 4,67 mil., od čega ie veći deo nastao usled aranžmana sa jednim dužuihomi Pro-

šlogodišnje povećanje hartija od vrednosti iznosi 1,2 mil. di.

nara, a potiče u prvom redu od porasta kurseva.

Posle 19299, u koijoi ie dividenda iznosila 59%, dobit alla,

deljena. Za 19937, u kojoj više nema nikakvih otpPisa sumnjivih potraživanja, dividenda iznosi 49%.

Račun gubitka i dobitka

Rashodi ; 1934 1935 1936 1937 u hiljadama dinara

Kamate 10.817. O761 | 925 | 9195 Piate i troškovi 10.660 10.548 10.362 11.455 Porezi 1.393 1.195 2.070 2.729 Otpis nenapl. potraž. 16.422 3.613 3.419 =: Otpis kurs. razlika · 869 = -— Višak kao dobit 770 817 1.223 5.300

Prihodi Prenos dobiti 638 770 817 1223 Kamata 19.934 18.288 16.965 18.303 Provizije i razni 6.672 6.186 7.780 8.349 Od nepokretnosti 688 690 802. &15 Prenos iz spec. rez. 13.000 =— > =

čbir prih. ili rashoda 40.933 25.934 26.364 28.683

Račun gubitka i dobitka za 1937 godinu pokazuje, pored uvećanih izdataka za poreze i troškove, ponovno shniženje plaćenih kamata. Opadanje aktivne kamate je zaustavljeno, uprkos održavanju visokog stania likvidnih sredstava. Prihodi od kamate u 1937 su za 1,34 miliona veći nego u prethodnoi godini. Porasli su i prihodi od provizije i ostali bančini prihodi, blagodareći stalnom povećanju bančinop pcslovanja. Ukupno povišenje prihoda iznosi oko 2 miliona, a povišenje rashoda per saldo oko 1,75 miliona. Sa prenosom iz prethodne godine poslovni višak iznosi 5,3 mil. Od toga је upotrebljeno za isplate 4% dividende 9,4 mil., za dotaciju rezervnom fondu 204 hili., za tantijemu 147 hili, za penzioni fond 27 hili., za stvaranje rezerve za amortizaciju nepokret-

nosti 1 milion dinara, a ostatak od 1 mil. 522 hilj. DIE је

na novi račun.

U upravi su gospoda: Paul Ramlot (potpretsednik), d-r Ivo Benković, Nikola Berković, Oto Freund, Robert Gheude, Edmond Goldschmidt, d-r Vasilije IL. Jovanović, d-r Milan Marić, d-v Emil Miiller, Oskar Polak, d-r Ivan Ribar i Alfred: Schwartz. U nadzornom odboru se nalaze gospoda: Pavle M. Mijatović (pretsednik), d-r Adolf Kanitz, Jovan MD. SEJO vić, Nikola Naiman i Оеоте Tengler. 70