Narodno blagostanje

27. јула. 1929. НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ Страна 409. "кет na činjenicu da postoji jaka carinska zaštita, koja če- | Prihodi „s 1928. 1927. 1926 'hoslovačkoj kao i ostaloj stranoj textilnoj industriji otešćava od prediva 14.760 19.804 18.945 prilaz. našem tržištu, »Dugaresa« dobila je još jaču poziciiu. | od robe || 27.307 23.007 22.000 Textilne tvornice, koje smo imali koncem rata na našem te- Rashodi ritoriju kao i mnogobrojne nove, koje su podignute poslije ı troškovi 2.259 1.731 1.369 rata, ne mogu još ni iz daleka da pokriju naš konsum pak | Tabrikacija 22.715 24.279 23.230 po tome izgledi za prosperitet »Dugarese« još su uvijek od- | pogon mašina 4.011 4.472 3.769 lični. | uzdržavanje mašina 1.676 2378 1.685

Dionice se nalaze u pretežnoi većini u rukama jedne porezi 2.278 2.260 5.022 bečke familije, a dobar dio akcija imaju i Prva Hrvatska kamati i 2.514 1.484 1.785 Štedionica te Jugoslavenska Banka. amortizacija 3.378 3.373 —

Obzirom na tešku privrednu krizu, koju preživljuje- Dovršenjem nove električne centrale kao i montira-

mo već nekoliko godina, kao i smanjenje „kupovne snage najširih narodnih slojeva, razvitak posliiednje dvije godine nije bio tako povoljan kao obično. Pored toga kod »Duga'rese« dolaze ioš dva possbna momenta, koji su uplivisali na poslovanje. U prvom redu štrajk radnika, Кор је стајао preko tri mjeseca i imao za poslijedicu smanjenje produkcije «= zimi i proljeću. U ljetu, uslijed jake suše, električna cen'trala nije mogla dati dovoljno energije tako da se ije opst moralo pristupiti redukciji produkcije. Kako vidimo, prošla

godina bila je donekle u znaku prisilne redukcije poslova. |

Da se to i u buduće ne dogodi podiže se, sa troškom od 12 :miliona dinara, nova električna centrala, koja će biti kadra da omogući nesmetano poslovanje. I neuspieh štrajka 2аpriječiće da se u dogledno vrijeme pojavi jedan novi rad-

nički pokret. Što se tiče samog poslovanja, u izvještaju se |

navađa, da veliki broj stečajeva vu prvom redu kod manufakturne struke pogodio je u znatnoji mjer: i »Dugaresu«. Naime »Dugaresa« radi sa čitavom državom, pa val stosčajeva Vojvodine i Srbije naravno da je i nju pogodio. To ie

bila dobra škola, pa će se u buduće u pogledu podiele Кте-dita biti mnogo rigoroznill.

Glavne pozicije bilance daju slijedeću sliku: Aktiva 1928. 1927. 1928. Zgrade 21.124 20.037 7.327 Strojevi 20.311 18.570 3.330 Blagajna 32 528 132 Efekti 1.365 1.616 1.616 "Вођа 51.586 43.059 37.058 Dužnici — 38.615 44.714 Pasiva Glavnica 56.250 56.259 9.000 Rezerva 5.585 5:585. · 1.500 Rezerva valorizacije 7.215 7.215 Amortizacija 8.882 5.509 2.135 Vjierovnici 14.16i — 74.488 Dobitak 2.115 2.391 2.839 Ukupni bilans 94.493 122.438 96.018

Bilanca u poslijednie vrijeme ima tu tehničku manu, ·-da se dužnici i vjerovnici posebno ne iskazuju nego samo per saldo. Time se znatno umanjuje preglednost bilance. Godine 1926. dužnici su iznosili 44 miliona dinara, a vjerovVtici 74, pak je saldo bio 30 miliona: Godine 1928. saldo je iskazan sa 14 miliona, a nikako ne znamo kolika su dugo'vania dotično potraživanja.

Investicije predstavljaju vrijednost od nešto preko 40 miliona. Međutim one su u stvari mnogo veće.

Prigodom valorizacije dionička je glavnica bila povećana od 9 na 27 miliona dinara, a dodeljeno је specijalnom valorizacilom fondu iznos od 7,215.000 din., a pojačan Je ı običan rezervni jond. No time ie bila, izvršena samo partijalna valorizacija, budući da je vrednost mnogo veća. Pored povišenja dioničke glavnice uslijed valorizacije od 9 "па 27 miliona dinara, i efektivnim uplatama kapital je povećan па sadašnju visinu od 56.25 miliona dinara.

Račun gubitka i dobitka pruža ovu sliku:

njem nekih novih strojeva produkcija bi imala biti još i Doуесапа. »Оигагеза« је : glavni akcioner kod fabrike čarapa i trikotaže »Mirna« u Zagrebu, koja uposluju oko 100—150 radnika. U jeseni ta se tvornica seli u Duguresu i tu bi imala biti znatno proširena. Po svemu izgleda da će »Dugaresa« zadržati primat u našoj textilnoi industriji.

»ДУНАВ« ОСИГУРАВАЈУЋЕ ДИОНИЧАРСКО ДРУШТВО — ЗАГРЕБ

Друштво је основано године 1920. да преузме портфељ елементарног осигурања у нашој држави друштва »Ропаи« у Бечу. По томе претежни се број акција југославенског »Дунава« налази у рукама бечког. Поред тога известан број акција посједује и Босанска jm ја и Трговачка Банка, Сарајево-Загреб. Централа је у Загребу, поддирехција у Новом Саду, док у свим важнијим центрима посједује властите филијале.

Друштво данас гаји скоро све гране осигурања почамши од живота па до пожара, провала и осигурања против штета од туче. Првих година развитак је био доста полаган и тек у послиједње вријеме узео је живљи темпо. А тешке економске прилике сметају што тај развитак није још јачи. Јео ван сваке је сумње да је код нас осигурање, у првом реду оно живота, још веома слабо развијено. Нешто је крив консерватизам, али још више слабе прилике, јер је мало ко у положају да уговорену премију, која је код животног осигурања доста знатна, редовито уплаћује.

Код осигурања живота укупни износ осигурања из-

наша: год. 1926. Дин. 117.267.000 год. 1927. Дин. 143.638.000 год. 1928. Дин. 164.509.000 што показује константан пораст макар су прилике надасве тешке. На премијаха животног осигурања унишло је кроз

ове три године:

година бруто за властити рачун 1925 5,815.000 3,309.000 1927 7,128.000 4,153.000 - 1928 8,085.834 3,975.000

Како видимо, приход на премијама порастао је за милион динара. Ну властити удио снизио се је за скоро 209.006 дин. То значи да је у знатно већој мјери вршена реосигурање. Што се

тиче елементарног осигурања, то је унишло на премијама: година укупно за властити рачун 1926 18,601.000 5,224.000 1927 11,964.000 4,555.000 1928 15,715.000 5,101.000

Како видимо, послије стагнација, која је била наступила у години 1927. прошле године приходи на премијама били су знатно већи. Од убраних премија нешто испод 40 од сто иде за властити рачун, док 50 од сто иде за реосигурања. |.