Narodno blagostanje

Страна 434

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Број 27

уајџ 12 pa i više 5, годте 1928. i 1924. сак124%, опda ni|e svejedno, tko ima kredita kod N. Banke, a tko ne. Kod tako znatne diferencije oni, koji imaju izravne kredite Narodne Banke neobično su favorizirani. Pod sa svim istovetnim uvjetima mnogo su manji troškovi |ednog trgovca, koji ima milijon dinara kredita kod Narodne Banke, od troškova njegovog Коп0 koji mora plaćati dva i tri puta veći kamatnjak. Dosadašnja kreditna politika Narodne Banke niје imala drugog značenja, nego favoriziranje |ednog uskog kruga privrednika i privatnika, koji su dobili njene jeftine kredite. Ako |e kamatna stopa nešto popustila od visine na koioj ie bila pred 5—6 godina, nema tu Narodna Banka nikakve zasluge. Porast uložaka koji se je verificirao onih godina baš radi visokog ka· matnjaka, priticaj stranog kapitala, povećali su ponudu na kreditima. A teška kriza, koja je nastupila i koja је роћагаја dobar dio postojećih poduzeća, u prvom redu onih novijeg datuma, djelovala |e na smanjenje potražnje. Sve. to skupa imalo je za poslijedicu spuštanje kamatne stope. Mjere koje je Narodna Banka namjeravala da poduzme, da naime risili novčane Zzavode, koji uživaju njen jeftini kredit da sniže kamatnjak nisu donjele nikakova rezultata. Godine 1924. novčani zavodi koji su dobili od Narodne Banke kredite uz 6%, davali su iste dalje uz 24%. Kasnije kad je ponuda bila jača a potražnja slabija, morali su se zadovoljiti sa polovinom. Nu to nije bila zasluga Narodne Banke nego prilika na novčanom tržištu. A naša Narodna Banka obzirom da ima {ednu nerealnu eskomptnu stopu, пета шкакоуа шјесаја па пазе поусапо |гžište. Isto kao što kreditna politika Narodne Banke ni-

je imala ха zaslugu što je visoka kamatna stopa 19232. |

i 1924 g. popustila, isto tako nije njena krivica, što kamatna stopa opet raste. Ona na formiranje naše kamatne stope nema nikakova utjecaja i sve se odvija mimo nje.

Mi imamo eskomptni kamatnjak od 6%. Međutim Bugarska i Rumunska imaju kamatnjak od 10%. Poliska i Grčka imaju kamatnjak od 9%, Mađarska i Portugal plaćaju 8%. Njemačka ima kamatnjak od 7.5%, Austria, Italija, Finska te mnoge druge države imaju kamatnu stopu notne banke od 7%.

Kako vidimo naša je kamatna stopa daleko niža, nego u većini evropskih država. Od tih država velika je većina daleko bogatija od naše i njihove su kreditne prilike daleko sređenije nego što su kod nas. Ali su ipak imale toliko hrabrosti da zavedu onu kamatnu stopu koja odgovara prilikama novčanog tržista. Niemačka je čak za vreme inflacije imala kamatnjiak od 13%.

Na privrednom polju ima se mnogo uraditi, da se prilike srede i da krenemo putem progresa. U prvom redu treba voditi računa o realnosti i po tom se rukovoditi. Kamatnu stopu Narodne Banke treba čim prije dovesti na мати, Која odgovara našim prilikama. Ti-

. me će biti pogođen samo jedan dio privrednika. Većina

koja od jeftinog kredita Narode Banke nema nikakove koristi, neće imati štete. Ali ćemo tim doprinjeti, da će se prilike na novčanom tržištu bar početi da konsolidiraju. Politika kontigentirania kredita mora se napustiti i zavesti politika selekci|e kredita putem visine kamatne stope. U prvi momenat može nastupiti izv|esna zabuna, ali će se privreda brzo prilagoditi novom stanju. A što je najglavnije,Narodna Banka prilagoditi će se prilikama novčanog tržišta. Dapače postati će njegov najvažniji faktor. A to je i njena zadaća.

Ako države koje su bogatije i sređenije od nas, imaju kamatnu stopu notne banke mnogo veću od nas, od kuda da mi, |edna siromašna zemlja, možemo dozvoliti luksuz da pored Francuske i još nekih rijetkih država, imamo najjeftiniju kamatnu stopu. Nu razlika je u tome što u Francuskoj i u drugim državama kamatna stopa notne banke vredi kao kamatna stopa za čitavu privredu, dotično ona ijoj daje ton, dok kod nas ona vredi za uski krug favoriziranih. -

Da dođemo do jednog nižeg kamatnjaka za celu zemliu neophodna je potreba, da se Narodna Banka prilagodi sadašnjem stanju i da svoi diskont dovede u sklad sa prilikama tržišta. A kad je to učinila, moćiće napustiti politiku kontigentirania kredita i zavesti takovu kreditnu politiku, da će ona biti diktator noVčanog tržišta. Za sada svojom politikom kontigentiranja ona nema ni najmanjez utjecaja na novčano tržište. Narodna Banka mora biti regulator novčanog tržišta.

В. Бајкић

Мобилизација и комерцијализација немачких репарација — Немогућности у Јанговом плану — |

Од стране четири државе уложен је протест против промене кључа поделе немачких рећарација међ поверџиоце у Јанговом плану. Ми истичемо, да је Јангов комштеш три пута изменио шај кључ: код условног дела, код безусловног и код репарација у нашури и шо увек другојаче. __

У прошлом броју саопштили смо, да је брштански министар финансија г. Снауден изјавио у Доњем Дому, да нико до данас није покушао да му објасни, зашто је Јангов комштеш улазио у питање поделе немачких репарација међ #0верџоце и да му је шо пошпуно неравзумљиво. Говори се, да. је јангов комитет прекорачио одређену му надлежност. То је правнички кришеријум, који нема значаја, пошто је комштпеш имао широк задатак. Он је имао права да улази у разне комбинације, само да би омогућио „ликвидирање рата“. Ми претпостављамо, да је он шмао Браво да то чини, али је то требао да обравложи шако, да бар неутрални увиде основаност. Комштет то није урадио нити може да уради. Ми смо у прошлом броју доказали, да се ше измене могу да објасне само саставом комштета, тј. поделом снага у њему. Најошпорнији су победили, а изгубили су меки пи — отсутни. | У Хагу ће бити друга подела снага. Али ће отпор од стране оних, ||| који добијају, бити силан. Г. 2. Бријан и Мусолини изјавили су већ, да је Јангов