Narodno blagostanje

[4. cenreM6pa 1929.

Dr. Robert Michels profesor unlverziteta, Rim

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страпа 517

ŠTA JE TO FAŠIZAM?

(Poslednji članak)

Fašističke mere za unapređenje privrede

Talijanska spolina trgovina bolno je mesto na telu talijanske privrede. Trgovinski bilans je teško deficitaran. Uzroci su raznovrsni, delimično zajednički u celoj Evropi, usled privredne emancipacije zemalja van Evrope i usled ekspanzije Severne Amerike. A što se tiče talijanskog bilansa plaćanja, tu manjak u aktivi dolazi usled opadanja emigracije.

Fašizam se trudi svim silama da popravi to stanje. Da izložimo ovde neke od tih mera, ali pre svega treba ukazati na nekoliko detalja ч Ка апзкот 1770zu, koji su takođe od nepovoljnog uticaja. Onaj isti Ita lijan koji, kao umetnik, slikar ili skulptor, a isto tako kao zidar ili stolar, radi sa velikom preciznošću, pokazuje kao trgovac i ekspeditor mnogo nepouzdanosti i nesavesnosti. To vrlo štetno dejstvuje na engleske i amerikanske kupce, koji po lozinci: vreme je novac, nikako ne mogu da se pomire s tim, da gube vreme oko ispitivanja da li je prispela roba u redu, i ZbOgE toga dižu ruke od nepouzdanih liferanata.

Protiv toga Italija je preduzela izvesne mere, a sprema takođe čitav program novih mera. U tom cilju je pre svega osnovan službeni institut Za iZVOZ, koji se između ostalog brine o tipiziranju i zaštiti maraka (marchio nationale) za važnije talijanske izvozne artikle. A najvažniji od njih su svakako nerandže, limuni i pirinač. Od 1. januara 1928. cod. Važi za nerandže i limune propis o zednoobraznom kvalitetu i pakovanju, propisna roba ima zaštićenu marku. Za pirinač godina 1928. bila je rđava, te nije bio momenat za preduzimanje sličnih mera. Na redu su ostali izvozni artikli, kao: badem, sir, |aja, krompir, kruške, · jabuke i breskve. Važno |e napomenuti da Se iZVOZnički Rrugovi vrlo rado potčinjavaju ovom reglementiranju, što znači, da im |e od koristi. Kod karfiola na pr. te su mere doprinele, da ie cena od jednom skočila za 930/90% (u ovoj godini). Istovremeno je vlada organizovala kontrolu preko specijalnih činovnika i preko fašističke železničke milicije (milicia fćroviaria). Ova ima pravo pregleda robe, koja se prenosi železnicama, i, ako nađe, da ona nije u stanju, u kom је trebala da bude, u interesu trgovačke časti i dobrog imena nacionalne proizvodnje u inostranstvu, ovlašćena |e, da |e žadrži, istoVati ı Vrati ma Olpremnu stanicu?).

I na drugim poljima talijanske proizvodnje primećuje se napredak u smislu podešavanja prema ukusu

· kupaca iz inostranstva. Nemci su u tom pogledu po-

stigli veliki uspeh, i bilo je u Italiji već pre rata specijalista”), koji su ukazivali na to, da vođenje računa O zahtevima inostranih kupaca služi kao sredstvo za Osvajanje novih pijaca?).

Veliki je napredak učinjen i u podešavanju ро1) Istikuto Nazionale рет 1 Ехротатопе. Кота. Кејаглоте sul! attavita dell J. N. G. presentajta, alb: Consiglio genemrale mell adunamiza, еј 26 Матепо 1928. Кота 1928. Сазђајаћ, р. 19; iuporedi također dzveštaj Assemblea Generale del GComsiglio del Istituto per | Exportazione. Mai 1929. (Lavoro d” Italia, uni 1929).

2) Uporedi moje (Organizacione del

Bologna, 1993. Damichelli, ip. 35 segg.

3) Carlo di Nola: Studio sull задив та Јапјега Кота 1915. Athenaeum, р. 12,

Commercio Hstero-

trebama Arapa, koji žive u talijanskim kolonijama na Sredozemnom Moru. Izgleda da Verner Somibart ima pravo, kad je na kongresu Društva za Socijalnu Politiku u Zurichu, septembra 1928. god., kazao, da je radnička pragmatika najsavršenija sinteza snage i autoOriteta države, koja se još može da složi sa kapitalističkim sistemom*). Ali ie podsekretar u Ministarstvu Korporacija, Đuzepe Botaj, kazao, da to ni u koliko ne smeta korporatizmu da ioš mnogo više proširi svoje mešanje u privredu. Tako može on na pr. |ednog dana da propiše obvezne norme za nacionalnu proizvodnju, da bi se učinio kraj anarhiji u izvesnim industriskim granama. »Zašto ne bi bilo mogućno, iZviknuo |e Botaj, u svom govoru, da зе једпог дапа kaže narodu, da |e broj automobilskih fabrika u Italiji veći, na što treba; zašto ne bi bilo mogućno da se stanovnicima izvesnih pokrajina, koji se odaju istim granama proizvodnje, a čiji proizvodi guše tržište, jednog dana objavi da bi bolje bilo da se prihvate drugih grana kulture?«).

Krajem prošlog veka, a kao posledica jakog radničkog pokreta u Italiji, počele su da skaču nadnice, tako da |e za kratko vreme nestalo ono preimućstvo, koje su dotle imale talijanske tekstilne fabrike na Orijentu, prema istovetnim proizvodima, drugih naroda, zbooe toga је izvoz tih proizvoda došao bio u pitanje. Iz te teškoće se izašlo smanjenjem produkcionih troškova putem modernizirania tehnike (1905—1906. god.). Pa ipak je 1907. god. nastala teškoća prode usled visoke kamate, koje su tada banke uračunavale industriji. Danas su nadnice u Italiji takve, da se za njih ne može reći da otežavaju izvoz talijanskih proizvoda. Kad su u prkos toj činjenici talijanski veleindustrijalci pokušali, da sakriju objektivne i subjektivie nedostatke njihove proizvodnje i trgovačke organizacije, izgovorom na visoke nadnice, odgovoreno im је vrlo oštro od strane fašističkih radničkih centrala*).

Odr:žanje spoline trgovine posle stabilizacije lire, imalo je za posledicu znatno smanjenje nadnica. Vlada je sprečavala da to smanjenje ne pređe svaku meru, ali ipak žrtva, koja se tom prilikom tražila od radnika, bila je tako velika, da je Musolini smatrao га potrebno da im za to oda javno priznanje, dodavši da su radnici bili jedina klasa talijanskog društva, koja je imala kuraži da podnese bez gunđanja štetne posledice od ozdravljenja nacionalne valute').

Korist od niskog nivoa života radništva (naravno korist sa gledišta jevtine proizvodnje) paralisana ie cenom uglja i sirovine, koje Italija povlači iz inostranstva, to je slučaj naročito kod talijanske automobilske industrije.

Vlada drži radništvo čvrsto u svojim

2) Uporedi referat od Winmera Sombarta, kao ii Косећеваћ od. Christiana, Bekerta u raspravama 'Ккопотеса za, socialnu рог litiku u Ojrihu 1918. Tubingen 1999., Šiebeck р. 495.

5) Botimi: La Munziome dei Sindikati mello бабо Сотроraziono precisata. II laviomo fascista. (Roma, 5 Maggio 1929.).

% Uponedi članak: П prezzo delle Automobili ed il costo (della, mano d” opena, Lavoro d” Italia, 10. marta 1929.

ту 17 igovoma Musgolimija na 39% Congresšso Nazionale dei Sindicati Fagcisti, Rim, 8. maja 1928. (Lavoro d” Italia istoga dana),

rukama.