Narodno blagostanje

1. фебруара 1930.

У. Вајс

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 65.

Narodno blagostanje u 1929. godini

— Narodno blagostanje je u znafnom pobolišanju u toku 1929.

sa socijalne tačke gledišta; ali

Analiza narodnog blagostanja pretpostavlja postojanje statistike proizvodnje. Za jedan deo privrednih

grana kod nas statistike u opšte nema; za jedan deo ona , postoji, ali se uopšte ne upotrebljava; a u koliko po-. stoji i upotrebljava se, nije Još gotova za 1929. godinu. , 1 l . 50 ı Znači, da će do kraja godine prosečan mesečni iznos

Pa ipak se može da dobije približna slika kretanja kod nas u toku 1929. godine i bez produkcione statistike, samo na osnovu podataka, kojima raspolažemo na паšoj tablici indeksa narodnog blagostanja, — zahvaljujući nekomplikovanoj i prostoj strukturi naše narod-

ne privrede. Najveći deo naše nacionalne proizvodnje,

pada na poljoprivredu, a kretanje proizvodnje u poljoprivredi u svima zemljama je statistički najbolje obrađeno, i inače, na osnovu drugih podataka, najbolje poznato. Mi svi dobro poznajemo rezultat proizvodnje pojedinih grana poljoprivrede našega naroda u toku 1929. godine.

Znamo, na primer, da je bruto prinos kod jednog dela poljoprivredne proizvodnje bio u 1929 godini rekordan; kod drugih vrlo dobar, i da nema gotovo nijedne grane, u kojoj je proizvodnja podbacila prema prosečnom za poslednih nekoliko godina. Žitarice, voće (izuzev šljive), grožđe, livade, povrće, (naročito krompir), duvan, med i vosak, konoplja i lan, sve je imalo u 1929. godini vrlo dobar prinos.

Mnogo je teže oceniti kretanje proizvodnje pojedinih industrijskih grana. Tu je potrebna vrlo muhniciozna statistika. Ali ima i za industriju izvesnih simptoma, spoljnih znakova, objektivnih i sigurnih, na OSnovu kojih se može praviti zaključak o glavnoj tendenciji industrijske proizvodnje u jednoj periodi. Ža našu industrijsku proizvodnju može se reći da je u prošloj godini bila u poletu većem no možda i jedne godine od svršetka inflacionog poleta. Ima istina industrijskih grana, čija je proizvodnja u 1999. godini bila slabija, no u 1928., na primer: pivarska, ali ima drugih, kod kojih je znatan porast. Indeks narodnog blagostanja, sadrži dve kategorije podataka, koje mogu poslužiti kao sigurni simptom za ocenu kretanja proizvodnje naše industrije. Prvi podatak je statistika zaposlenosti koju vodi Središnji ured za osiguranje radnika (Suzor). Tako vidimo, da mesečni prosek zaposlenosti radnika u 1928. godini iznosi 559.000 a u 1929. godini iznosi 596.000 (prosek samo za 10 meseca 1929. godine). Višak iznosi dakle 37.000 radnika 1929. godine. Još se povoljnija slika dobija, kad se upoređuju pojedini meseci 1928. i 1929. godine. Tako imamo da je u septembru 1929. godine bio maksimum zaposlenih radnika za poslednje dve godine (643.800). U oktobru je pao na 632.000. Taj je pad neznatan, a cifra u oktobru predstavlja Još uvek maksimalni broj zaposlenosti radnika, (ako se izuzme septembar iste godine). Uzgred da napomenemo, da zaposlenost radnika raste baš poslednjih meseca 1929. godine, čime pokazuje stalnu tendenciju porasta.

| Druga grupa podataka, koja se može smatrati za simptomatičnu za kretanje industrijske proizvodnje kod nas je proizvodnja uglja i lignita. U našem indeksu

narodnog blagostanja nedostaju nam podaci o proiz-|

u pogoršanju sa nacionalne

'vodnji uglja i lignita za poslednja četiri meseca 1929.

godine, a to su većim delom zimski meseci, kad proizvodnja dostigne vrhunac. Pa ipak je prosečan iznos za 8 meseca 1929. godine od 446.500 tona veći za 41.900 tona od prosečnog mesečnog iznosa u 1928. godini.

biti mnogo veći. Prema jednom privatnom podatku iznosi do 491.000 tona, odnosno 69.000 više, od mesečnog proseka u 1928. godini. Nakratko, u 1929. godini proizvedeno je 840.000 tona uglja više nego 1928. godine.. To je svakako znak povećanja industrijske proizvodnje, pošto su potrošači uglja industrija i saobraćaj.

Slika narodnog blagostanja može se imati tek iz kombinacije podataka o proizvodnji sa cenama. Kretanje cena na veliko sadrži indeks narodnog blagostanja za celu 1929. godinu .

Nivo cena pao je od januara do decembra 1929. godine za 11,68". Da su sve cene pale podjednako, onda bi rezultat kampanje 1929. godine bio funkcija proizvodnje, to jest od povećanja i smanjenja proizvodnje pojedinog proizvođača, bilo bi jedini faktor. Kako su se pak cene kretale raznovrsno to su one Dile drugi faktor.

U privredi, zasnovanoj na podeli rada i razmeri, proizvođač radi u glavnom za tržište. Proizvođač prodaje veći ili manji deo svoje proizvodnje, a svoje potrebe podmiruje sa tržišta. To je dalo teoretičarima povoda, da stvore funkciju socijalnog proizvoda (produkta). Pretpostavlja se, da svi članovi jednoga naroda rade za tržište, a da cena, koju dobijaju, predstavlja naknadu za njihov rad. Pretpostavlja se da svi proizvođači liferuju jednoj centrali proizvodnju i radnu snagu i da od nje dobijaju naknadu u dobrima. Drugim rečima, stvorena je likcija, da blagostanje svakoga pojedinca zavisi od toga, u kolikoj meri učestvuje on u podeli socijalnog proizvoda. I mi ćemo se poslužiti teorijom o socijalnom proizvodu radi što preglednije ocene kretanja narodnog blagostanja u 1929. godini.

Da su se cene promenile u obrnutoj razmeri prema volumenu proizvodnje, onda bi učešće svakog od njih ostalo nepromenjeno prema stanju u januaru 1929. godine, koju smo uzeli za polaznu tačku. Ali tako nije bilo. Pored promene volumena proizvodnje u pojedinim gazdinstvima i poduzećima i nezavisno od promene volumena proizvodnje, menjale su se cene proizvoda. Kod jednih su porasli proizvodnja i cene; kod drugih su opali i volumen proizvodnje i cene; kod trećih je skočila proizvodnja, a pale cene.

Mi smo već konstatovali da je u toku 1929. god. kod nas porasla proizvodnja. To je prvi faktor narodnog blagostanja i on je vflo povoljan. |

Dok je proizvodnja porasla, cene su pale. Najveći pad imamo od prerađenih i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, to jest onih, koje proizvodi seljak. Pad iznosi preko 40", prema cenama u januaru 1920. godine. Nešto su manje pale cene povrća i voća, dok su cene stoke i stočnih proizvoda preko godine bile nad nivoom od januara. :