Narodno blagostanje

Страна 374 НАРОДНО vek i koji postaju predmetom ozbiljnih studija stručnjaka i ozbiljnih briga državnika. Ta se pojava može karakterisati s ovo nekoliko reči: svet neće hartije od vrednosti.)

Da bismo to bolje razumeli, potrebno je da napomenemo, da se u Političkoj Ekonomiji razlikuju dve vrste novčanog tržišta: novčano tržište u užem smislu i tržište kapitalom. Daleko bi nas odvelo, kad bismo o ovome opširno govorili, dovoljno je istaći: da se pod novčanim tržištem razume ono, na kome se pojavljuju kratkoročni kapitali, kapitali koji nisu namenjeni plasiranju za rentu.. Pod tržištem kapitala razumeju se uštede kapitalista, koji traže plasman radi što bolje rente. Ti se kapitali obično ulažu kao ulošci kod banaka, ili u hartije od vrednosti.

I na novčanom tržištu se pojavljuju hartije od vrednosti, ali u sasvim drugoj formi. Hartije od vrednosti privlače dve vrste interesenata: jedno su štediše kapitaliste koji plasiraju svoj novac radi rente, a drugo su špekulanti, ljudi koji kupuju hartije eskontujući skok kurseva u bliskoj budućnosti. Prvi se služe kreditom izuzetno, a drugi redovno. Oni kupuju mnogo više hartija, no što je njihov sopstveni kapital.

I jedni i drugi vrše svoje kupovine i prodaje preko berze. Prema tome, kad god je obilnost na jednom od oba tržišta, povećava se živost na berzi. Ako je velika obilnost na tržištu kapitala, onda se trguje većinom prvoklasnim papirima, koji služe za plasman uštede; a ako je obilnost na novčanom tržištu, onda je vrlo živa trgovina sa tako zvanim špekulativnim papirima, jer na svakoj berzi ima jednih i drugih papira. Normalno državne hartije su samo za plasman za rentu, a akcije su predmet špekulacije na Derzi.

Kad se sa strane posmatra kretanje poslova na jednoj berzi, dovolino je videti, koji se papiri življe obrću, pa znati da li je veća obilnost na tržištu kapitala ili na novčanom tržištu.

Između novčanog tržišta i tržišta kapitala postoji tesna veza. Obično se pojavljuje obilnost prvo na novčanom tržištu, pa onda na tržištu kapitala. Prve gotovine se pojavljuju na računima pojedinih poduzeća, pa ako su trajno nepotrebne, ulažu se u hartije. Isto tako kod malih štediša gotovine se prvo pojavljuju kod depozitnih ustanova, pa onda prelaze u hartije.

Pre rata se nije moglo ni zamisliti, da na novča– nom tržištu bude obilnost a na tržištu kapitala ne, a još manje obrnuto.

Obilnost na novčanom tržištu, koja traje duže угеmena, pojavljuje se prvo na tekućim računima pojedinih gazdinstava i pojedinih poduzeća, i znak je da u privređivanju kod njih stvaraju se višci. Posle izvesnog vremena ti se višci izdvajaju sa novčanog tržišta radi plasmana dugoročnog, jer |e na tržištu kapitala uvek veća kamata. Niko neće godinama da drži svoj novac na računu sa kamatom od 1—2%, kad prvoklasni papiri nose kamatu dva puta veću.

1) Kad je ovaj članak bio u štampi, došao nam je do ruku članak „Borsenreform” u „M. A. Wirtschaft” od 6. juna, u kome se veli: „Fakat je, da danas u Nemačkoj nema bankara, koji svome komitentu mirne savesti može preporučiti kupovinu akcija. Pa kako onda da funkcioniše tržište, kada ni sami profesionalni trgovci ne veruju više u robu kojom trguju? Privatni bankari najvećim delom nemaju hrabrosti da otvoreno priznaju šta misle o nemačkoj akciji, ali u četiri oka većina od njih priznaje, da sami sebi izgledaju „nepošteni” kada svojim komitentima savetuju da svoj novac ulažu u akcije”.

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 24

Ima i drugih mostova između novčanog tržišta i tržišta kapitala, koji su u izvesnim prilikama mnogobrojniji a u drugim manji. Ali je notorna činjenica, da postoji veza između novčanog tržišta i tržišta kapitala. Tako je bilo od vajkada, ali nije u Evropi danas.

III Repor i novčano tržište,

| Merilo za stanje na novčanom tržištu je kamatna | stopa, a ona je počela sistematski da pada početkom | 1930 „год пе. Dotle je Evropa očajno posmatrala, kako amerikansko tržište guta milijarde novih hartija. Sad se očekivalo ,da će obilnost, koja se prvo pojavila na nov| čanom tržištu, postepeno preći na tržište kapitala i da i će kurs onih hartija od vrednosti ,koje se smatraju za | sigurne i ozbiljne i u koje štediše normalno ulažu svoje · ušteđevine, početi da skaču. Tako je i bilo izvesno vre| me izuzev u Nemačkoj. Nemačka ima ogromnu oskudicu na tržištu kapitala. Vrlo je važno tržište kapitala za Ne| mačku, jer je ona industrijska zemlja, a za industriju tržište kapitala je važnije nego za poljoprivredu.

I u Nemačkoj su počeli da se popravljaju kursevi, ali sporo i u malim razmerama. Ali je i u ostalim državama Evrope obilnost na novčanom tržištu slabo. odijeknula na tržište hartijama od vrednosti.

Najklasičniji primer za to je Francuska. Kao što znamo u Francuskoj je obilnost novca takva, da se narod formalno guši u novcu. Kamatna stopa u Francuskoj pala je na nivo, na kome nije bila već 30 godina. Za one, koji poznaju tehniku novčanog tržišta, prvi znak obilnosti na novčanom tržištu je polet poslova na berzama, naročito polet špekulacije. Špekulanti obično kupuju do 10 puta više hartija od vrednosti no što bi to mogli da urade sa svojim sopstvenim sredstvima. Zbog toga špekulacija cveta pod jeftinom kamatom na novčanom tržištu. Pre svega da se upoznamo за „терогот“, род kojim se razume način, na koji banke daju kredit špekulantima. Da pokažemo na primeru sa 2*/,% Ratnom štetom. Špekulant sa Ratnom štetom prodaje banci 1-og juna po 440 dinara komad i istovremeno je kupuje od nje za kraj jula po 442.50 dinara. Tih 2.50 dinara po komadu predstavljaju kamatu, koju banka naplaćuje za mesec dana. Kao što vidimo ovde se zajam daje putem kupoprodaje: u mesto da špekulant kupi hartije i založi ih kod banke, on ih proda i kupi od banke. To se zove repor. U repor ulažu banke svoje kratkoročne kapitale. Kad se pojavi obilnost na novčanom tržištu, onda se pre svega nudi jevtin novac u reporu. To iskorišćavaju špekulanti, jer u koliko manju kamatu plaćaju u toliko će više da zarade čak i ako kurs skoči vrlo malo. 1925. godine na primer plaćalo se 4 dinara po komadu Ratne štete za mesec dana, danas se plaća i manje od 2.50 dinara. Prema tome ako Ratna šteta skoči za 3.50 dinara za mesec dana, onda je špekulant zaradio dinar po komadu.

Pre 4 godine nije se u opšte mogao dobiti u Evгор! поџас па герог |. ј. špekulanti u Evropi nisu mogli u opšte dobiti novac na zajam. Danas se repor može dobiti u Francuskoj sa 1%.

U prkos toj obilnosti na novčanom tržištu, berze pokazuju marazam, mrtvilo i ako su ekonomske prilike u nekim evropskim zemljama potpuno konsolidovane, i ako je stabilnost valute van svake sumnje (kao što je u Francuskoj, Belgiji i t. d.) Niti se pojavljuje špekulativan posao, koji bi apsorbovao kasene gotovine u vidu repora, niti se pojavljuje seriozna trgovina hartijama od vrednosti. Znači, da obilnost novca na novčanom tr-