Narodno blagostanje

__ 1. март. 1931.

voda imamo slab pad cena kod masti, slanine i kože sirove razne

- vrste. 1. Ako bacimo pogled na apsolutnu visinu cena pojedinih grupa u odnosu na januar 1929. godine, onda vidimo da još uvek najniže stoje neprerađeni poljoprivredni proizvodi: na 46,050%, zatim prerađeni stočarski proizvodi sa 66,31, zatim prerađeni poljoprivredni proizvodi 71,60 i t. d. Najbolje stoje cene stočarskih proizvoda, neprerađenih 89,01, zatim goriva i maziva 86,97, povrće 74,40 i kolonijalnog produkta 79,93.

Kao što vidimo naša poljoprivreda lijeruje najjeitinije i najskuplje proizvode: najeftinije su žitarice a najskuplji su neprerađeni stočarskhi proizvodi i povrće, (i produkti od njih spadaju takođe u skupe). Naša se poljoprivreda naslanja na tri noge (na žitarice, voće i povrće i stočarstvo) od kojih je jedna sasvim oslabila i popustila, dok su dve veoma čvrste. U tome leži nadmoćnost zemlje čija poljoprivredna proizvodnja pruža veliku raznovrsnost.

U pogledu cena stanje naše poljoprivrede u januaru mesecu ove godine mnogo je bolje no u decembru i novembru prošle godine, zbog toga što su se smanjile makaze cena između poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda. Ali to ne znači da će poljoprivreda u srazmeri tih promena da se koristi. Ovih dana će se otvoriti kod nas jedno pitanje, na koje treba da se dobije od stručnjaka što pre tačan odgovor. Notorna je stvar da su cene žitarica u skoku već čitava dva meseca. To se obično

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

|

Страна 149

izvoznog društva. Ne može. se poreći da је društvo dalo sebi mnogo truda u tome pravcu. Ali je ta politika mogla uspeti samo pod jednim uslovom, naime: da višak robe za izvoz na tržištu ostane u čednim granicama tako, da ga izvozno društvo može da apsorbuje. Notorna je stvar da je ponuda robe na tržištu, preko domaće potrebe, minimalna. To ima dva alterna– tivna objašnjenja: dli seljak špekulira sa robom koju ima za prodaju ili je nema uopšte preko domaće potrebe. U prvom slučaju bi naša poljoprivreda koristila poboljšanje cena u punoj . meri. U tom slučaju bi. naš poljoprivrednik ponovo zaslužio kompliment, kao 1929. godine, kad je prodao robu iskoristivši visoku cenu.

Pitanje o tome da li kod seljaka ima još rezerve u Žitu, kukuruzu, ječmu i raži, ima i svoju trgovinsko-političku stranu. Na konferencijama koje su održane u Parizu 23-25. februara naša je država vodila prvu reč u borbi za iznalaženje načina unovčenja žetve iz 1930. godine. Ako. mi nemamo za izvoz ni pšenicu ni kukuruz, onda smo lomili koplje za Rumuniju i Mađarsku. Ali je za: umirenje sviju nas jedno van svake sumnje: niska cena pšenice pred kraj 1930. godine učinila je, da ju je seljak upotrebio u većoj meri za svoju hranu, a Ostala žita upotrebio za stoku i živinu. Relativno jači skok cena pšenice učiniće, da se ona prodaje, a kukuruz — ako ga ima izobiljno — прошеbiti i za ljudsku hranu. A obilno hrane ima. posigurno kod se-

objašnjava na. vrlo. prost način: intervencijom Privilegovanog | ljaka i on Će, io. držati, dok ne vidi konture nove žetve.

кввеа

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Изгледа да су преговори за румунски државни зајам у Паризу приведени крају. Као члан синдиката појављује се Нешенел Сити бенк из Њу-

Румунски државни зајам

јорка са траншом од 10 милиона долара. Она ће задржати,

4 милиона долара на име аванса, који је Румунија добила од Морганове телефонске и телеграфске компаније, (укупан аванс износи 8 милиона долара, од чега је 4 милиона употребљено за румунску аграрну банку).

Француска објективна штампа налази да су безочни услови које француски банкари постављају државама, које траже кредит у Француској. Код Румуније се спор водио по питању негажираног дела Аустро-угарског предратног дуга. По најновијој конвенцији Румунија и Југославија пристају да валоризирају у злату са 4 и по од сто облигације аустро-угарске, које не припадају поданицима држава наследница. Маџарска никако не пристаје на тај споразум и сад је питање да ли ће Румунија морати да чека, док се с Мађарском склопи споразум. Друга исто тако велика тешкоћа састојала се у захтевима банкара за појачање контроле преко разних француских мисија у Румунији. Француски листови кажу да је императивна потреба за зајмом приморала румунског Министра финансија Поповичи да попусти на целој линији.

Банкари се устежу да: ратифицирају споразум, сматра-

јући да је данашња влада у Румунији несигурна и да ће

Краљ предузети извесне модификације, које ће прећи значај просте промене владе. Због тога банкари веле, да треба сачекати неколико недеља на: рашчишћење политичке ситуације у Румунији,

Исто тако добро обавештени листови саопштавају, „да париски банкари траже да оне државе, које још нису при„миле на' себе део предратног турског дуга, имају исти да валоризирају ca пуних 100 од сто.

Наши предратни зајмови показују у Француској доста чврсту тенденцију. Они су скочили за 2 месеца за пуних 15 од сто. Последњих дана показују извесну мирноћу, али се у финансиским круговима очекује нов скок. Говори се на париској берзи, да су услед тог скока наших хартија неколико увиђавних берзијанаца зарадили велике паре.

Jedan ekonomist je kazao da sc statistikom može sve da dokaže. Kad bi to tvrđenje bilo itačno, ono bi značilo neupotrebljivost statistike i ne bi se slagalo sa našim gledištem, po kome je statistika jedini način saznanja pojava u masi. Samo što ne razumeju svi ljudi pod statistikom jedno isto. Naročito laici misle da je statistika niz brojeva za koji se kaže da je prikupljen na statistički način. Mogu statistički brojevi da budu neupotrebljivi, ako posmatranje nije izvršeno kako treba. A isto tako mogu rezultati izvedeni na osnovu tačnih statističkih podataka da budu netačni zbog primene rđave metode. Statistikom ne može da manipuliše svaki, već samo onaj koji je to naučio od onih koji su decenijama taj posao usavršavali.

Statistika i statistika

"Treba naročito sa mnogo opreznosti operisafi sa stali stikom indeksnih brojeva, koja ima za cilj da cene svede ma jedan zajednički imenitelj.

Gotovo u svima zemljama postoje indeksi cena na veliko i na malo. Oni su danas svuda manje više približni stvarnosti. Ali kad se upoređuju ta dva indeksa onda se često dolazi do

"пеџетоуанић situacija. Tako na primer poslednjih meseca vrlo

mnogo: je pisano o apsurdnoj situaciji koja ie stvorena upoređenjem indeksa cena na: veliko i na malo u Francuskoj. Indeks ćena na veliko od maja 1930. godine do januara 1931. godine pao je od 544 na 498, a indeks cena na malo skočio od 503 na 649. To je dalo povoda bezbrojnoj i gruboj kampanji protiv Ttrgovine naročito one na malo, optužujući je da ona uzima [0-