Narodno blagostanje

Страна 292

konzekvenca da solventnost kod političkog duga zavisi od stanja držav. finansija, a kod privatnih preduzeća od stanja njihovih. dužnika. Kod političkih zajmova garancija leži u poreskoj snazi građana, a kod komercijalnih u ekonomskoj snazi komitenata. To je velika razlika. Pravnički poresko potraživanje ima prvenstveni rang prema ostalim potraživanjima; ali je poreska obaveza prva koja popušta, kad naiđu teški dani. Obligacioni odnosi privatnoga prava pretstavlja|u prema pravnom poretku svetinju. Država vodi socijalnu politiku, a privaina ustanova nema nikakve karitativne politike. Ona mora po svome položaju da bude nemilosrdna — u gra-– nicama pravmog poretka — prema svojim dužnicima. Mnogo opipateljnija je supstanca u formiranoj protivvrednosti od zajma kod komercijalnog nego kod političkih zajmova. Kod Seligmanovih obligacija garantuje država isto tako kao i za svoje sopstvene obligacije. A pored toga je i garancija hipotekarno potraživanje, koje je, kao što znamo, skoncentrisano u Beogradu. Međutim tržište kapitala smatra da je jedna od najsigurnijih supstanca kredita varoška nepokretnost. Dok jača privredna depresija može da izazove, i redovno 174ziva, smanjenje državnih prihoda, dotle se nesposobnost hipotekarnih dužnika Drž. hipotekarne banke za plaćanje utvrđuje samo insolventnošću konstatovanom od strane suda. Politički događaji mogu takođe — bez obzira na solventnost — da izazovu perturbacije i otežanja u odgovaranju obavezama po političkim dugovima, o čemu imamo vrlo mnogo primera od balkanskih ratova na ovamo, — dok su politički događaji sasvim bez uticaja na privatne i komercijalne dugove.

Eto to su dva razloga, koji postavljaju razliku između jednog i drugog papira. Ali to ne bi moglo da opravda današnju diferenciju na kursu od puna 3 i po poena.

Mnogo su važniji uzroci berzansko-tehničke prirode. Kod dugoročnih amortizacionih zajmova dužina roka amortizacije je jedan od najvažnijih faktora pri formiranju kursa. Kod papira, koji notiraju ispod pari, uz kurs se računa i šans dobiti pri isplati al pari. Pa i kad se isplata vrši putem ofkupa na berzi, ipak je rok od velike važnosti zbog toga, što sam otkup na berzi utiče na povećanje kursa redovnom tražnjom. U tom pogledu ogromna je razlika između Blerovih ! ЗеНотаnovih obligacija. Blerove obligacije imaju se amortizirati u roku od 45 odnosno 50 godina, t. j. prva tranša od 1922. god. u roku od 50 god., a druga od 1927. god. u roku od 45 god., jer je za obe predviđeno da amortizacija počinje 1. maja 1932. сод., а зугбауа зе 1962. god. Seligmanove obligacije počinju da se otplaćuju 1. oktobra 1927. god., dakle iste godine, kad je sam zajam zaključen, a završavaju se za 30 godina. Poslednji anuitet od 468.000 dolara isplaćuje se 1. oktobra 1956. god. Dakle za 1/3 je rok otplate manji kod Seligmanovih obligacija nego kod Blerovih. I tako, dok je kod Blerovih obligacija u opticaju celokupna količina emitovana prvom i drugom tranšom, dole je kod Seligmanovih sada već opticaj smanjen putem amortizacije od 12 miliona dolara na 11,484.500 dolara. To je dejstvo razlike u rokovima ofplate.

Isto je tako, kao što znamo, od vrlo velikog uticaja

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 19

na kurs papira i njegova količina u opticaju. Kod prvoklasnih papira ne igra to nikakvu ulogu, jer za njima postoji uvek veća tražnja no što je ponuda.

Jedan mali deo ovih papira ušao je u amerikariškiu publiku; veći deo nalazi se u rukama samih emisionih kuća. ” Ne mogu trajno emisione kuće, ma kako bogate bile kapitalom, da drže u svom portfelju velike pakete jednoga papira, koji je bio namenjen emisiji. Za amerikanske kuće to je još u toliko teže, što se i prvoklasne bankarske kuće ne mogu da oporave od gubitaka, pretrpljenih krahom septembra i oktobra 1920. god. Kod (аков stanja stvari može зе гасипан, да је ропида и takvim papirima neograničena. Banke teže da se oslobode takvog papira i moraju da iskoriste svaku tražnju. Prema tome može se računati da za naše dolarske раpire postoji neograničena ponuda u Americi. Ta je ponuda prirodno u toliko jača i veća, u koliko je veći kurs. Ta je situacija velika smetnja povećanju kursa naših dolarskih papira. Mi smo o tome takođe opširno pisali ukazujući na to da su ninogo viši kursevi istih papira istoga tipa na domaćem tržištu. Naše dolarske papire u Njujorku nije imao ko da neguje, kao što su negovani naši dinarski papiri kod kuće. Kod nas postoji poslednje dve godine ogroman interes za državne hartije od vrednosti. To je jedna notorna činjenica i glavna karakteri stika našeg tržišta kapitala. Kao najbolji dokaz za-to je činjenica da je za godinu i po dana prešlo iz inosfranstva u Jugoslaviju naših dolarskih papira u iznosu od efektivno 500 miliona dinara. Naših dolarskih papira ima u Americi za okruglo 57 miliona dolara, od čega preko 45 miliona Blerovih, a 11.5 miliona Seligmanovih. Od toga je jedna šestina prešla u Jugoslaviju. Ali je.od toga polovina Seligmanovih, a polovina Blerovih. Naročito u poslednje vreme su se uvozile u glavnom Seligmanove. Međutim Seligmanovih obligacija je sada svega nominalno 650 miliona, odnosno po kursu od 85 oko 557 miliona. Polovina od toga već je prešla u јиgoslaviju. Iz toga izlazi da na kurs Seligmanovih papira ne utiče sad isključivo Njujork, kao što je slučaj s Blerovim, već i naše domaće tržište, i mi smatramo, da je. u poslednje vreme isključivo naše tržište dikftiralo kurseve Seligmanovih obligacija, što još dugo vremena neće biti sa Blerovim. Tako je došla do izražaja tendencija našeg tržišta kapitala u odnosu prema našim državnim hartijama od vrednosti, a specijalno dolarskim. Nije isključena mogućnost, da postoji za njima sada interesovanje i u Americi, delimično može biti i u Francuskoj i u drugim zemljama, ali u svakom slučaju taj papir dolazi sve više pod uticaj našeg domaćeg tržišta.

Mi mislimo da nećemo učiniti nikakvo otkriće, ako kažemo da je danas Seligmanova obligacija najomilieniji papir za rentu. Zbog toga je sve veća tražnja za njim i sve |e u čvrstim rukama. To pak dejstvuje, kao što znamo, na dalje podizanje kursa, i mi držimo da ne bi bilo ništa čudnovato, ako taj papir ode na 90. On je u ostalom na našem tržištu već bio na toj visini.

Ima naivnih ljudi, koji smatraju da je „Narodno Blagostanje” uspelo da vaspostavi razliku između kursa jednog i drugog papira. Ti spadaju u blažene, i mesto da zavide „Narodnom Blagostanju”, ono zavidi njima.

Ва ПЕН ИЕ ПЕЛЕ ЕГЕЈ

рпској књижари i} 5 Fi —Т ЛЕФОН 51 -28. 3