Narodno blagostanje

Страна 358

Тако зе očekuje deficit kod Osiguranja u nezaposelnosti

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

do 300 miliona, kod Pomoći u krizi 200 miliona i kod Socijalno- |

političke pomoći 400 miliona maraka. Veliki deficit kod opština dolazi otuda, što stalno raste broj onih, koje one stalno pomažu. Danas na primer od 4,3 miliona nezaposlenih samo 2 miliona primaju pomoć od Osiguranja.

Te su okolnosti nagnale Brinigovu vladu na izmišljanje

novih mera, koje se ovih dana živo diskutuju u Nemačkoj. Što |.

se tiče samog Osiguranja u nezaposlenosti, vlada namerava da ga sanira na taj način što će produžiti rok čekanja na pomoć, smanjiti samu pomoć i isključiti maloletne radnike.

Pomagzanje u krizi potpuno se ukida. Pošto istekne rok pomaganja kod Osiguranja, radnik prelazi odmah na SociJalno-političko pomaganje, gde je pomoć mnogo manja no kod Pomaganja u krizi, usled čega će se postići prilična ušteda.

Za uklanjanje deficita u budžetu Rajha nameravaju se sledeće mere:

Novo smanjenje činovničkih plata za 4—8%, povećanje poreza na dohodak i.nadnice za I—5% i udvostručenje рогеха na šećer.

U parlamentarnim zemljama ovako dalekosežne mere mogu lako da ugroze opstanak vlade. Briningova vlada ne može ostati bez pomoći socijalista, a ovi sve manje imaju volju za 106. Žitna politika vladina dovela. je povećanje cena hleba, što je

uticalo nepovoljno na raspoloženje socijalista. U ostalom sve}

ove nameravane mere padaju na leđa radnika, i ako bi socijalistička stranka pri rešavanju u poslednjim merama podržavala vladu, sigurno je, da će jedan deo socijalista otići u komuniste. S druge strane se pooštrava opozicija desnice protiv vlade odnosno protiv ministra Dr. Kurcijusa.

Pri zaključenju redakcije saznajemo, da je 4. o.m. Brining potpisao nove „nužne uredbe”, koje će uskoro biti objavljene.

Austrijske su finansije posle 1тугзелосв saniranja 1922. i 1923. godine služile kao ugled celome svetu. Tako su bile dobro uređene. To je možda bio razlog da se ovde-onde ukorenilo mišljenje da je Austrija potpuno sanirana. U toku prošle godine pojavila se rupa na austrijskom saveznom budžetu, koja se progresivno širi. Ove godine se očekuje deficit od najmanje 150 miliona šilinča, čemu treba dodati još manjak prihoda saveznih železnica od 100 miliona šilinga, koji takođe mora pokriti država.

Glavni uzrok uzdrmanoj budžetskoj ravnoteži leži u nerazmišljenom povećanju izdataka, koji su se od 1924. godine do danas udvostručili. Lični izdatci u administraciji skočili su od 431 na 768 miliona šilinga. Drugi je uzrok u demagoškoj politici potpomaganja poljoprivrede, koja je inaugurisana prošle godine. U ovom budžetu na pr. predviđena je suma od 66,6 miliona šilinga kao subvencija proizvođačima žita, 23,4 miliona šilinga za proizvođače Зесегле гере, а а зутјосојзфуо 18510 toliko. Isto tako, po ugledu na Nemačku, Drž. centrala za špiritus plaća i suviše visoke cene za špiritus, koji prima od domaćih rafinerija.

Izdaci na nezaposlenost su takođe povećani. U novom budžetu su oni preliminirani sa 356 miliona. šilinga, uprkos čemu se očekuje kod ove pozicije delicit od 40 miliona šilinga.

Što u prošloj godini ovako naglo povećanje izdataka nije prouzrokovalo ogroman deficit, ima se zahvaliti vrlo uspešnom uterivanju poreza, čija je tehnika u Austriji na vrlo velikoj visini. Ali je za prva 4 meseca ov. g. manjak prihoda od poreza 64 miliona šilinga, zahvaljujući oslabeloj strogosti pri uterivanju poreza s obzirom na pogoršani položaj industrijskih preduzeća.

Savezni kancelar Ender pokušao je da ЈЕ radikalne uštede u državnim izdacima sivarajući po ugledu na Nemačku „diktatora za štednju, ali s fim nije. uspeo; delomično zbog dema-–

Finansiske teškoće u AuStriji Пе пр —

Бр. 23

goškog otpora političkih partija, a delimično zbog: otpora samog Ministra finansija iz formalnih razloga.

Тако je vlada primorana da 'pristupi sličnim sredstvima, kao što su povećanja finansijskih carina na kafu i čaj, smanjenje državnog učešća u Osiguranju od nezaposlenosti, povećanje poreza na plate, smanjenje beriva saveznih činovnika, Ove mere imaju da prođu kroz parlament.

Ekonomska nauka stoji gotovo jednodušno na gledištu da jedan od uzroka koji su pogoršali naše ekonomsko stanje “leži u monopolističkom utvrđivanji cena pomoću radničkih sindikata ı kartela. Prema starom iskustvu iz krize se izlazi na taj način što se obaraju cene ı fime se zatvaraju poduzeća koja su nerentabilna, a raščišćavaju stovarišta nagomilane robe. I praktična ekonomska politika u mnogim zemljama je usvojila to stanovište inaugurisanjem 'akcije na obaranju cena i nadnica. Ali kako u svakom ekonomskom pitanju mora da bude najmanje dva gledišta, tako je ı u problem rešenja industrijske 'krize ubačena neverovatna lozinka podizanje cena — od strane kongresa za suzbijanje ekonomske krize, koji je ovih dana održan u Nju-jorku na inicijativu moćnog amerikanskog foreign Trade Council.

Preko 2.000 pretstavnika trgovine i industrije iz 25 raznih zemalja uzelo je učešća na tom kongresu.

Već u pozdravnom govoru izjavio je pretsednik Ameriкапзког сећспос tresta da se poboljšanje u gvozdenoj indu- · striji u Americi može postići samo povećanjem cena. To je pojamno, pošto u Americi još uvek vlada zaraza da se u nadnice ne sme da dira. Kad se ne mogu da spuste nadnice, ne mogu se spustiti ni ostali produkcioni troškovi ı onda ne ostaje druzo no da se poveća cena.

Amerikanske železnice — koje su kao što je poznato privatne kompanije — već su počele da privode u delo to oledište. U svom ekonomsko-političkom reakcionarstvu ovaj kongres je vrlo dosledan. Tako je on proglasio da je protekcionizam takođe jedan od izlaza iz ove svetske privredne depresije. Pretstavnici južno-amerikanskih država su izjavili, da i one morajii po primeru Severne Amerike, poći putem stroge carinske zaštite.

Držimo da bi kongresu mnogo bolje priličila titula: Копgres za pogoržanje privredne depresije.

Originalan kotigres za suzbijanje privredne “depresije

Стање у бечком Кредитан шталту показало се много горим но што се то у почетку замишљало. Губитци су много већи но што је први пут

не изненађује. Овака нова

Криза бечког Кредитаншталта и Југославија

исказано, То нас ни најмање

ревизија је увек строжија и оглашава све већи број потра-

живања дубиозних. У осталом нису губитци ти који су отежали акцију санирања, већ нестрпљивост једног дела поверилаца. До данас је Кредитаншталт исплатио својим повериоцима преко 400 милиона шилинга, а то је много више ве укупна сума која је мобилизирана од стране аустријске владе, аустријске Народне банке и Ротчилда ради подржавања Кредитаншталта. Централно је питање умирење поверилаца нарочито оних на страни радн добијања што дужег рока за њихова потраживања, Целокупна акција санирања дошла је отуда што се хтело да се сачува целокупан обртни капитал Кредитаншталта ради избегавања сваког поремеКаја .у подузећима која он кредитира, Ми нећемо да зама- · рамо наше читаоце детаљима и перипетијама кроз које пролази проблем Кредитаншталта. О томе има доста података у нашој „Обавештајној служби.“ Наше је уверење: да "ће Кредитаншталт остати н да ће сви повериоци пристати са