Narodno blagostanje

oi 2 treba da da garantiju engleskim, amerikanskim i holandskim poveriocima od punih 2.400 mil. dinara, koliko iznose sadašnji dugovi Kredatanštalta na strani. Kao što primećuju austrijski ekonomisti, kriza Kreditanštalta postala je krizom austrijskih finansija i austrijske ilederalne republike, i da nema drugog izlaza, do da stavi ne samo Kreditanštalt, već i svoju Narodnu Danku, pa i svoje državne finansije, pod kontrolu Engleske i Francuske. Koliko je beskrajno neznanje С1njenica, koje se čitaju u dnevnim listovima, kod onih ekonomskih kukavica kod nas, koji traže emancipa'ciju od bečkog tržišta kapitala, koji je i do sad bio u zavisnosti od Engleza, a koji sada mora da dođe pod kontrolu našeg velikog prijatelja profesora Pariskog pravnog fakulteta i bivšeg vice-guvernera Francuske banke 9. Šarla Rista!!

Kreditanštalt ima u toliko veze sa Austrijom, u koliko ona prima na sebe štete od dosadanjeg rada sviju onih banaka,·koje su se vremenom stopile u njega, a koje su delom bile strane. Austrija ima samo da primi gubitke Kreditanštalta. A njegova uprava dolazi pod uticaj Francuza i G. Pera Keneia. To treba da znaju naročito naši poslovni ljudi. Treba da znaju i to, da se francuske pare mogu lakše dobiti preko Kreditanštalta, nego neposredno iz Pariza. U ostalom апсиskih para ima na našem tržištu neposredno. Francuskosrpska banka radi čisto francuskim kapitalom. Ko se boji Irancuskog kapitala preko Beča, nek se obrati Francusko-srpskoj banci.

Koliko je nedotupavna lozinka emancipacija od Beča pokazuje najbolje činjenica da su naše ekonomske šoviniste čekale da Kreditanštalt dođe u teškoće pa da podignu zastavu emancipacije.

Iz njihovih se gledišta logički izvodi, da smo mi primorani da uzmemo pare iz Beča odnosno da nam je Beč zabranjivao da uzmemo pare iz Pariza! Jedva smo sačekali da se poljulja Kreditanštalt, pa da se oslobodimo njegovog ropstva! Jedva čekamo da vratimo Beču pare, da bi smo ih uzeli iz Pariza. Međutim kao što smo u prošlom broju pokazali, englesko-iIrancuski kapital počeo je da se povlači iz naših ustanova usled krize Kreditanštalta, koje psihološki koje poslovno. Psihološki zbog toga što je kriza Kreditanštalta, koji je isto toliko angažovan u susednim državama, koliko u Austriji, baca rđavu senku na ekonomske prilike u Srednjo Evropi, a poslovno zbog toga što su oni Vetvali Kreditanštaltu, a ne veruju njegovim sinovima i unučićima. Poverenije to je centralno pitanje. A poverenje između banaka, to je jedna kategorija o kojoj lajici nemaju mi pojma.

Do sada je Kreditanštalt bio pod konttolom Engleske banke, a sada njegova uprava prelazi u francusko-englesko-holandske ruke. To je danas saveznički i prijateljski zavod. Novac potreban za razvodnjavanje KMredianštalta daće jedan bankarski sindikat, na čijem se čelu nalazi banka, glavni akcionar Francusko-srpske banke!

Muka je sa neznalicama! Jer dok u Beču nariču

nad izgubljenom zavisnošću austriskog tržišta prema.

Francuskoj i Engleskoj, dotle u Jugoslaviji anekonom-

Шеленбургова бр. 7.

Телетрами ШЖОДОВКА, Љубљава ТЕЛЕФОН 5-78

Телефони; 29-36 и 27-37

А МАУ ДОО УМ А ДУ OJ

А. Д. ПРЕЂЕ ШКОДИНА ФАБРИКА У ПИЛЗЕНУ i ODE |

Заступншштво Београд, Кнез Михашлов Венац 13-14

шарађује све пројекте и шаље ша сонтев своје стручко нижињеро

И: =>

ske šoviniste traže da vratimo sve pare Kreditanštaltu, da ne bismo izgubili svoju samostalnost!

ill. Angažman KMreditanštalta kod mas.

Bečko javno mnjenje ukazujući na činjenicu da je Kreditanštalt veoma angažovan u državama naslednicama prebacuje vladi što je propustila da uvuče i države naslednice u obligo koje ona ima dati stranim poveriocima. To je račun bez krčmara u koliko se tiče Jugoslavije. Izgleda da ima mnogo više larme nego para Kreditanštalta u Jugoslaviji. Da pokažemo to na primerima. U jednom od ranijih brojeva saopštili smo da je Kreditni zavod u Ljubljani dugovao samo 40 miliona dinara i da je dug odmah isplatio. Što se tiče Jugoslovenske udružene banke, mi smo sa najnadležnijeg mesta dobili uverenje, da ona ne samo ne duguje ništa Kreditanštaltu, već da je prema inostranstvu tiopšte poveriteljka, Banka radi isključivo domaćim kapitalima u koliko su u pitanju tuđa sretstva. Isto tako imamo saznanje da ni Novosadska trgovačka i obrtna banka ne duguje ni jedne pare Kreditanštaltu. (Upozoravamo čitaoce na analizu bilansa te banke, koja se nalazi u današnjem broju)..

Kao što vidimo tri banke, koje se nazivaju konsernom Kreditanštalta kod nas, ne duguju mu nijedne pare, a dve od njih ne duguju u opšte ništa inostranstvu. Ne znamo kako stoji sa industrijom, da li ona uživa velike kredite od Kreditanštalta. Mi u to ne verujemo zbog toga što je običaj, da se sopstvena industrija na strani kreditira preko aliliranih banaka. Ali i ako bi Kreditanštalt imao kredita neposredno industriji u Jugoslaviji, to bi bio kredit koji Kreditanštait daje samom sebi. Za te kredite ne bi nam na pamet palo da dajemo ma kakve garancije . |

Iz svega izlazi sa mnogo verovatnoće, da Kreditanštalt nema nikakakvih kredita u Jugoslaviji.

Znači da se njegov angažman svodi na akcije. A za akcije se ne može tražiti nikakve garancije. Ako bi Kreditanštalt — bio on prijateljski ili neprijateljski — . posrnuo pod teretom akcija jugoslovenskih poduzeća, neka ih izloži prodati. Samo to bi bio najgori posao za njega. Za nas bi to bio put da dođemo do jeltinih akcija, a za naše šoviniste slavlje prve klase. U ostalom mi sumnjamo da ima Kreditanštalt mnogo akcija |ugoslovenskih poduzeća. Bar što se tiče banaka, evo kako stoji stvar:

Akcija Ljubljanskog kreditnog: zavoda: nijedne.

Akcija Trgovačke i Obrtničke banke: nijedne.

Akcija Jugoslavenske Udružene banke: vrlo mali paket.

P. U. Pošto smo predali u štampu ovaj članak došli su nam do ruku vrlo interesantni podaci o dugovanju Kreditnoz zavoda u Ljubljani. On naime duguje danas ciglo 17 miliona dinara Kreditantštaltu i čim bude stigao rok tom dugu, on će ga otplatiti. Izlazi dakle da sve tri jugoslovenske banke koncerna Kreditanštalta ne duguju gotovo ništa ne samo njemu Već i inostranstvu u opšte. Posle toga bespredmetno je govoriti o kakvoj emancipaciji. To je dalje vrlo povolian znak za пазе iržište kapitala.

Телеграни: ШКОДА — Загреб Тедефон 41-97

Телеграм: ШКОДА Београд