Narodno blagostanje

8 spala: 330 _ НАРОДНО

porast cena Тако да бе za kratko vreme biti sve opet po starom. Prošlo je 7 meseci. Sada je moguće privremeno ispitivanje uticaja pada funte na cene i izvoz. Zna se, da Englezi stalno tvrde, da su njihove cene posle pada funte ostale перготепјеne. Na žalost, retko pokušavaju, da ovu činjenicu dokažu. Može se ustanoviti, da su Englezi u poslednje vreme postali upadljiyo štedljivi sa objavljivahjem indeksnih brojeva. Direktor jedne velike novčanične banke pričao je našem uredniku, da se je na svome nedavnom putu u Englesku uzaludno mučio, da' dobije sigurne indeksne Drojeve. Jedan berberin, koga ie pitao da li su cene porasle, skoro ga je izbacio na polje. Englezi ne žele ništa da znaju o povišenju cena, i gavaju sve indeksne brojeve. Uostalom, mogu se povući interesantni zaključci i na temelju onih slabih indeksnih brojeva, које зе objavljuju. Tako je n. pr. indeks cena ı trgovini na veliko od 1. aprila do 1. septembra porastao od 90.5 na 104.6. To. je doduše mali porast, ako se brojevi posmatraju odvojeno. АН је 10. и stvari jak potast, ako se uzme u obzir, da su cene u drugim zemljama, koje su zadržale zlatno važenje, prosečno pale za 13%. Znatno povišenje cena može se ustanoviti, ako se ne posmatra samo prosečna cena, nego cene pojedinih artikala, naročito inostranih sirovina. Tako je n. pr. cena pamuka u Londonu porasla od kraja septembra do 'kraja aprila za 32%, prema samo 4% u Njujorku. Cena pšenice je porasla za 37%, prema 11% na svetskom fržištu. Cene su dakle već sada porasle za onoliko, za koilko je pala funta, ili postoji tendenca za odgovarajući porast. Što je kretanje pojedinih cena lagano, razlog je delom i taj, da su engleski industrijalci imali velike zalihe sirovina, i :da su oni, koliko je god bilo moguće čekali sa novom kupovinom; jer su sada morali usled pada funte, da plaćaju skuplje sirovine. |

Ovaj porast cena sprečio je očekivano povećanje izvoza. Prosečni mesečni izvoz posle ukidanja zlatnog važenja je samo neznatno veći nego izvoz u mesecima pre ukidanja zlat-

.nog važenja. Ali je znatno niži nego prosečni mesečni izvoz u

isto doba: prethodne godine: U prvom kvartalu 1932 godine iznosio je izvoz 92.4 mil. funti, prema. 103.3 mil. funti u prvom kvartalu 1931. godine. Glavna nada se odnosila na polet najvažnijih uvoznih industrijskih grana: pamuka, uglja, željeza i čelika. Kod željeza i čelika nije uopšte došlo do povećanja izvoza. Kod uglja izvoz se je popravio samo privremeno krajem prošle godine. Poslednji meseci pokazuju ponovno pogoršanje stanja industrije uglja. Samo u aprilu porastao je broj neuposlenih za 63 hiljade. Kod pamuka je došlo do тајог рођојбаnja. Tekstilni izvoz iznosio je u martu 10.3 miliona funti prema 9.7. u martu prošle godine. Ali ono nije ni približno dovoljno, da nadoknadi rapidno opadanje izvoza tekstilnih proizvoda u godinama posle rata. Tako vidimo. da зада, Као 1 pre, pamučna indusirija u Lancashire, isto kao i industrija uglja, stoje pred pitanjem: treba li da sniženjem proizvodnih troškova роkušaju povećati svoju konkurentsku sposobnost na svetskom tržištu, ili obustavom rada mnogih fabrika da se prilagode momentanom sfanju na tržištu?

Odbor tekstilnih industrijalaca objavio je sada izveštaj, po kome treba da se obustavi rad na 100 hiljada razboja i 15. mil. vretena. Posebni odbor će odrediti priloge pojedinih fabrika, kojima treba da se naknadi šteta onim fabrikantima, koji се obustaviti rad. Ovaj plan pokazuje da je engleska pamučna industrija izgubila nadu da će zauzeti svoj stari položaj, i da ništa više ne očekuje od pada funte. i .

„Ргавег Тавбја! „priredio је anketu međ uglednim srednjeevropskim ekonomistima: i po-

Iz ankete „Prager _ „уГасћтаја"

ет тете та пл тљетит“ srednjoj Evropi. U Ђгоји од 6. maja objavio je sledeće mišljenje našeg urednika. |

77 JOŠ sise na“ Konferenciji mira” u Parizu čuli glasovi

r

i zato izbe-

slovnim ljudima o' ekonomskoj,

||сап и svome tražen

БИАКООТАЊЕ ~ _____,

protiv privredne "рагсејасје · Austro-U čarske. Ali је "ekonomski

· polet posle rata u državama našlednicama —- ižuzev Aušttije,· = zahvaljujući inflaciji, demantovao pesimistička predviđanja” posledica te parcelacije. U tom ekonomskom poleta aročito

su napredovali šovinizam i protekcionizam. Pa. ipak se ideja ·

! ekonomske saradnje Srednje Evrope nije bila potpuno ugašila. Ona je imala pristalica u raznim državama, svakako iz raznih motiva. Pre svega iz političkih i to među Habsburškim legitimistima i nemačkim dmperijalistima, koji su smatrali, da će pomoću srednjo-evropskog carinskog saveza da postignu svoje ciljeve. Ali isto tako iz ekonomskih motiva. Svakako ne radi. vaspostavljenja bivše austro-ugarske privredne oblasti — јег bi ponovno spajanje država naslednica dalo jedno novo eko-

što se znalo, da jednostranost privredne strukture država naslednica može mnogo bolje da se leći stvaranjem jedne velike privredne oblasti uz potpunu političku samostalnost svake od njih, no forsiranjem izgradnje onih privrednih grand, koje nedostaju svakoj od njih.

Ja sam posle rata živo učestvovao u pokretu za eko-

dna država. Međunarodnim kongresima i konferencijama prisustvovali su obično oni, koji su o tome potpuno ubeđeni tako, da su dugački govori i izlaganja bila samo jedno sretstvo dosade. Meni je postalo jasno još 1928. godine, da se rad na tom pitanju ne može izvoditi međunarodno, već samo nacionalno. Zadatak je bio da se odgovorni faktori svake od država, koje dolaze u kombinaciju, ubede o korisnosti te ideje. Ali se nacionalni otpor nije mogao da slomi. Ni jedna država nije htela da čuje o ekonomskom zbliženju u Srednjoj Evropi. Jedni iz nacionalno-političkih, drugi iz ekonomsko-političkih, a {reći iz oba razloga. Tako je bilo stanje, kad se pojavio Tardijeov plan. Formalno, on je značio veliki obrt, jer se prvi put većina država izjasnila za isti. To je ono, što je naša propaganda dugo godina ciljala.

Pa ipak je izgled na ostvarenje te ideje ravan nuli. Odobrenje Tardijeovog plana samo je znak učtivosti prema g. Tardijeu, svakako sa tihom nadom, da će ono biti kompenzirano jednim zajmom. U stvari ni jedan od državnika Srednje Evrope ne oseća potrebu za ostvarenjem ıardijeovog plana. Čak mi se čini, da je aktiviranje te ideje u stanju da pokvari odnose između država, o kojima se radi. Austrija sprema mere koje znače formalni carinski rat ·

Međutim ja jednu stvar nikako ne mogu da razumem: kako mogu odgovorni i vodeći državnici u Srednjoj Evropi sa skrštenim rukama da čekaju najbližu budućnost? A ona se može vrlo lako da predvidi: sve države idu u stanje, koje će se odlikovati obilnošću jednih dobara i aoskudicom drugih. Proizvodnja dobara, kojih će biti i suviše, i čija će cena biti nerentabilna, polako će da se izgubi tako, da će poslednji stadijum da bude oskudica sviju dobara. I tako će države da

narodi imali nadu na ekonomski polet, koji obično dolazi po„sle jednoga rata, a sad im ništa arugo ne ostaje do rat Као: ·izlaz iz situacije.” ;

Ekonomsko-tfinansijsko pismo kurešta: O iz Rumunije „Poznato je već da ı Rumunija

O O O 0. .natOda, KakO to rade Austrija, Mađarska, Bugarska ı Grčka, već od Francuske, kao što to radi Poljska. U stvari koliko ja mogu da vidim ovde, jedina zemlja

moć je Jugoslavija: Naš ministar finansija bio je vrlo ener за poslednjeg bavljenja u Pi

>

kojom je prilikom dobio zajam od 170 miliona franaka u nas

_Бв. 21

nomsko biće, koje bi moralo да izdrži bolove spajanja — već"

nomsko zbliženje srednjo-evropskih država. Ali se stvar nije. pomerala s mesta iz prostog razloga, što to nije želela ni je-

dođu u stanje od 1918. godine, s tom razlikom, što su tada ветерани nie rar an==mom= · Jedan prijatelj piše nam iz Bu. traži zajam. Ali ne od. Društva...

koja ne traži zajam, i koja još nije apelovala.za finansisku pos. gi.

ба Radar jaaa Na ia ale арнанррарунеснннавена