Narodno blagostanje

Страна 122

mogu otstraniti obrazovanjem kvalifikovanih radn'ka i činovnika, jačom kontrolom svih preduzeća i čišćenjem kolektiva od svih neprijateljskih elemenata. Ti bi se mogao postići uspeh, ali. samo pod jednom pretpostavkom, naime, da ma čelu svih preduzeća stoje ljudi, koji će sve učiniti da propisane privredne planove sprovedu. Ali upravo će ovde, kao što je i do sada uvek bilo, nastati velike teškoće. U kapitalističkom sistemu, svaki predu-

zetnik je zainteresovan u nesmetanom sprovođenju proizvodnje,

jer od toga zavisi njecova dobit, dok u komunističkom, direktor

preduzeća nema nikakvog materijalnog interesa na sprovođenju”

propisanog privrednogz plana za njegovu fabriku. Zato su гаzurnijive stalne tužbe u sovjetskim novinama да зе и mnogobrojnim preduzećima rđavo iskorišćuju produktivne зпасе Које su im stavljene na raspoloženje, i da proizvodnja ne одсоуага ni propisanoj količini ni kvalitetu. Prema tome, pitanje je da li će se ruski sistem održati bez dovoljnog broja ljudi koji su spremni i sposobni da izvrše gore pomenute zadatke.

SS Posle 8 meseci pogađanja, izrađivanja i odbacivanja finansiskin programa, demagoške politike francuskih msparlamenta"таса 1 partisko-političkog natezanja levičarskih partija francuski patlamenat je konačno izglasao finansijski program vlade g. Daladjea. Kad je g. Daladje došao ma vlast izgledalo je, da će Jinansiski plan, kome su kumovali socijalisti, biti uzet za osnovu. Međutim nije bilo tako. Nova vlada izradila je. novi program, koje je Komora primila sa 359 protiv 235 glasova. Dakle i socijalisti su glasali za.

Dok je Seronov predlog predviđao i u celosti pokrivao deficit od 10,5 milijardi franaka, predlog finansiskog odbora nije uopšte hteo da odredi veličinu deficita i predviđao je DOkriće samo u iznosu od 6,5 milijardi franaka. I novi vladin predlog ima istu duhovnu osnovu. Smafra se da.je deficit. uopšte bolje ne predviđati, jer se i onako ne može tačno predvideti a osim toga i da je u sadašnjoj situaciji „nemoguće ostvariti potpunu ravnotežu. Vlada sama priznaje da plan ima palijativni karakter i da predstavlja samo prvu etapu sanacije budžeta. Ako se deficit od 101/., milijardi franaka, koji su odredili finansiski stručnjaci, mora smatrati potpuno realan i ako plan vlade Како ga |e usvojio Finansiski odbor skupštine i Komora predviđa pokriće samo u iznosu od 5681 miliona franaka, onda je deficit pokriven samo za dobru polovinu i to na sledeći način :

Kompromisno i privremeno saniranje francuskog državnog budžeta

mil. ir.

Uštedama 2178 ·

" Ројасапјет poreske kontirole 901 Ukidanjem poreskih olakšica 258 Povećanjem poreza 1319 Raznim prihodima 1025 Ukupno "5681

Uštede su učinjene kod ministarstva narodne odbrane za iznos od 638 miliona franaka 1. |. kao i u predlogu g. Še" rona. Invalidske potpore nisu dirane, samo je predviđena revi-

zija koja bi omogućila uštedu od 40 miliona. Što se tiče či, g. Šerona o pro-

novničkih plata i tu je napuštena ideja planova gresivnom smanjenju svih plata iznad 12 hiljada franaka. Sad se uvodi tzv. taxe de caisse na plate i prinadležnosti činovnika koje iznose više od 20 hiljada franaka u iznosu od 1—10%. Ukidaju se penzije onim penzionerima koji su u državnoj službi ı imaju platu višu od 36 hiliada franaka. Osim toga smanjene su dijurne i zaustavljeno nameštanje novih činovnika. Kako se vidi vlada nije imala hrabrosti da smanji ni invalidske potpore ni činovničke plate. Kod materijalnih rashoda su 'učinjenje пеке manje uštede, smanjene su subvencije opštinama, smanjeni su krediti za izdržavanje javnih građevina za 10%, a takođe re-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр 8

ducirani su i javni radovi, koje sadašnja vlada po čudu пе prenosi na Zajam za privrednu obnovu ME za 328 miliona franaka.

Od pojačanja poreske kontrole kod akcionarskih društava očekuje se 300, od bolje kontrole prinosa od hartija od vrednosti 100, od pojačane kontrole nad uterivanjem ostalih neposrednih poreza 501 milion franaka.

Od ukidanja izvesnih poreskih olakšica uvedenih 1030 i 1931 očekuje se oko 260 mil. franaka.

Od movih poreza očekuje se efekat od 1310 miliona iranaka. Kao taksa 180 mil., od povišenja taksa na priznanice · čekove 100 miliona, od posebnog poreza na uvozne dozvole 200 miliona, od povećanja takse na benzin i benzol 161 milion, od trošarine na alkohol 270 miliona, od takse na izvesne kemikalije 32 miliona i od posebne takse na fransporte aufomobilima 376 miiona franaka. Pomera se fakođe i osnovica za obračunavanje dohodarine. Od raznih prihoda od kojih se očekuje oko milijardu glavni su oni od mobiliziranja nekih državnih potraživanja, od dobiti na kovanju silnog i srebrnog novca itd.

Novi plan ne izdvaja kredite za redovne javne radove i za invalidske potpore iz redovnog budžeta kao što je to činio: plan finansijske komisije. To mu se može upisati u dobro.

Ovaj finansiski program karakteriše se kao ртосташ! male hrabrosti, jer nije uveo ni veće nove poreze ni izvrŠio veće uštede. Vlada je mastojala da se provuče u parlamentu. Ako joj je sad i uspelo da se program izglasa fim nije ni izdaleka rešeno pitanje smanjenja budžeta. Sad se doduše radilo samo o merama uz dvanaestinu za mesec mart, i vlada obečava izraditi budžet, koji bi se izglasao valjda u maju ili junu na solidnoj osnovi, a takođe i ponovno pokretanje pitanja zajma po planu za privrednu obnovu zemlje. Vlada kaže da plan prefstavlja samo prvu etapu u sanaciji.

Najbolji znakovi francuskih finansiskih teškoća jesu nedavno povišenje kamatnjaka za državne blagajničke zapise i feškoće oko njihovog plasmana i emisioni kurs od 91% za 41/,%-ип zajam Uprave pošta i telegrafa, čiji upis nije išao glatko i ako se radilo samo o 2,5. milijarde.

•prkos obilnosti na francuskom iržištu novca ı kapitala država teško dolazi do srefstava. U narednim mesecima do-. spevaju obaveze državne blagajne u iznosu od okruglo 6 milijardi franaka što bi se imalo pokriti zajmovima, ali ovako palijativnim finansiskim programom “državni se kredit ne DOboljšava i državna blagaina ima da računa sa teškoćama u tom pravci.

Приходи од монопола у месецу децембру тек. буџетске године износе 173,23 милиона динара према 176.75 мил. динара у децембру прошле године т. ј. за 3,52 милиона односно 2% мање.

Према приходима у новембру тек. буџетске године имамо у децембру повећање од 2,75 милиона динара. У првих 9 месеци ове буџетске године приходи износе 1488,25 милиона динара према 1089,12 милиона динара у истом периоду прошле године т. ј. за 200,89 милиона односно 11,9 од сто мање. -

Према појединим артиклима приходи су били у милионима динара следећи:

Моноволски приходи у децембру и у првих девет месеци тек. буџетске године

Артикал o | 888 ЈЕ 5 Соб ~. RM II II II i Дуван 122,94 10911 — 13,33 1266,08 1052,98 — 213,10 Со 207. 2.7 | 34%. 0120, 17565) 7005) | | OJ40 Петролеј 16,38 1900 -L 2,62 01,43 9812 4. 6,69 Жижице 9,98 882 · — 116. 9220 78,70 <—- 13;50