Narodno blagostanje

6 и 1030.

У. Вајкте | _

JOŠ O DPIVILEGOVANOM DI

ВАРОЛНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 355

ДА IZVOZ

1 Оооа. ЈЕ Ртог razlog za potrebu Prizada. 1}! Drugi razlog postojanja Prizada.

1. Uvod

U agrarnim zemljama postoji odavno običaj da se pred žetvu otvara diskusija o njezinom unovčenju i finansiranju žetve. Od pre tri godine kod nas je to dobilo oblik diskusije o potrebi i izlišnosti Privilegovanog dru- | Štva za izvoz. Ono je u prvoj godini svoga postanka . imalo sreću da mu pišu slavopojke i, pre no što je počelo ! da radi, proglašavaju za spasioca našega seljaka. Ali je već posle prve nesrećno svršene kampanje izbilo u |avnost gledište, da Prizad treba ukinuti. Među pristalicama ovoga gledišta imamo: na prvom mestu trgovce Žitom. Za trgovce bilo |e još mesta pored Prizada; ali strah od toga da on ne uspe da diktira cene, činilo je izvesne vclike trgovce besnim, kad god se pomene ime Prizad. Ta opozicija protiv Prizada pojačana je od strane izvesnih pretstavnika mlinarstva. To se da potpuno razumeti.

istu scenariju vidimo i ove godine. Već su se mi feDruaru pojavili članci kojima se traži ukidanje Prizada. Kao glavni argumenat za njegovo ukidanje navodi se činjenica, da se on u росе ки Катрапје 1932/33 ргеуаTrio u proceni izvoznog viška za 10—20 puta. Na suprot tome ističe se, da su privatni privrednici predvideli da neće uopšte biti viška. Ne može se poreći da su privatni privrednici bili bolji proroci od Prizada; ali na osnovu toga ne mogu se oni oglasiti za ništa bolje ffgOVce od Prizada — bar ai koliko se tiče predviđanja, |er su ofi pogodili iz onog istog razloga, iz koga Prizad nije pogodio t. |. na osnovu slučaja, Kad se radi o onoj cifri, koja se dobija zbirom velikog broja rasturenih podataka, onda. nema genija, koji će :da je utvrdi na pozitivan način bez aritmetike. Ljudi od vajkada cene broj stanovnika u jednoj zemlji i u jednom gradu, ali se taj Droj autentično može da utvrdi samo popisom. Jedne novine daju svake godine nagradu onome, ko pretskaže visinu padeža vode u dotičnoj godini, ali za to nikome ne padne na pamet da nagrađenog smatra za barometar. Svaki trgovac ceni prinos žetve, kad nema podataka, ali za to svaki trezvem čovek zna da je to subjektivna procena jednoga čoveka.

Prizad nije kriv što se je prevario, već što зе ириŠtao Hi opšte ti prognozti, To istina nije prvi put, da on to čini i da se prevari. Isto je to bilo i 1930 g. To je nama dalo povoda da napišemo članak „Bez kompasa”, sa tezom da se bez statistike žetveni prinos ne može da proceni, ne samo u početku već i na svršetku Катрапје. Prizad je pogrešio što se je poveo za ovom davnašnjom · praksom rutimijera, koja se može nazvati igračkom za matore ljude. Malo je neobično da se posle našeg članka od pre tri godine ponavlja isti prekor.

\

Traži se takođe da se povede sudska istraga protiv Prizada. Mi se s tim potpuno slažemo. Mi smo u. do„datku članka. e. Bajlonija u N. Blagostanju br. 18 od 29 IV ov. g. istakli da je glavna karakteristika dosadanjeg rada Prizada, da ne može da izdrži pravničku ni etičku

kritiku. Po je naigore što se može da kaže o jednom privileg. društvu. Ali sudska istraga, — а, Као što rekosmo, mi se s fim potpuno slažemo — ne može da

· se odnosi na to, što Prizad nije mogao da predvidi iz-

vozni potencijal u ovoj kampanji, već na greške pravničke:i etičke prirode.

Englezi kažu not measures but men, t. |. nisu 'rivi zakoni alto jedna ustanova ne radi kako: treba, već ljudi. A stari Rimljani su kazali quid lege sine moribus? „Šta vrede zakoni bez morala?”. To je centralno prilikom diskusije o radu Prizada u prošlosti.

|}, Prvi raztog za potrebu Prizada

Još samo liberaini petrofakti mogu da pokrećii: naсејпо pitanje slobodne privrede, jer danas nema države, koja nije izbacila iz svog programa potpunu slobodu privatne inicijative. Slobada ili ne, nije više načelno pitanje, već ono celishodnosti. ] kad god država želi da postigne jači efekat na izvesnoj privrednoj grani, počinje sa dalekosežnom intervencijom. ·

Prizad je ponikao ne iz intervencionističkog ubeđenja njegovih tvoraca, već iz rezolucija birokratije agrar. bioka. Ali, ako je u doba njegovog stvaranja moglo biti bez njega, već je idućih godina on postao tako neopћодат -— na pr. za izvođenje Žžitnog režima — da Di morao iznova biti osnovan. i

Mad se sada postavlja pitanje potrebe takve ustanove, onda odgovor zavisi pre svega od odgovora na pitanje, da. li država namera u kojoj grani trgovine, so:om se Prizad može da bavi, jače da interveniše ili ne. Ako. želi, onda je Prizad neophodan. Pitanje opstanka Er zada svodi se na pitanje, da li država namerava da interveniše u trgovini žitom i kukuruzom ili ne (ier 7a intervenciju kod drugih privrednih grana, kao ŠtiO su: koža, opijum, vino itd., nije potreban ovakav organizam.

Intervencija može da bude raznog obima i da ima razan cilj; ona može da ima za zadatak — a t0 je najprostiji slučai — da spreči da udruženi izvoznici eventaalno ne obore cene ispod izvoznog pariteta. Može даје da se želi, da se spreče velike iluktuacije cena između pojedinih godišnjih vremena — naročito veliki pad u |esen. I najzad može da se želi da se utiče na cene, pri čemu je kod nas, kao izvoznoj zemlji, potrebno da se učini Hnansiska žrtva. Uzgred da napomenemo da pitanje finansiranja žetve ne implicira potrebu postojanja Prizada, | ;

Prizad je prošao kroz sve vrste državne intervencione politike. Prvo se htelo da se dekongestionira tržište od ogromne jesenje ponude; pa se postepeno došlo do žitnog režima kao oblika najjače državne intervencije.

Kao što znamo sve se to rđavo svršilo. Ali u glavnom bez krivice Prizada. Ma ko da je bio na njegovom mestu, ma kako da je on bio organizovan, uvek bi bio isti svršetak.

Danas је Prizad u penziji — bar u odnosu na tr-y_|-

ме

ište žita i kukuruza. Kod žita |e intervencija Despred-