Narodno blagostanje

30. септембар 1933.

ZAGREBAČKA BERZA

Novčano tržište. Iduće nedelje polazi u Beograd jedna deputacija pretstavnika zagrebačkih novčanih zavoda, koja će posetiti sve merodavne faktore tražeći da se već jednom pristupi sređivanju prilika u našem novčarstvu. Kod mnogih privrednih grana množe se znakovi da se prilike popravljajz. Najveća je smetnja, pored Uredbe o posredovanju koja je sasvim demoralizirala gotovo čitavu frgovinu, činjenica, da kreditni aparat nikako me funkcionira. Kad bi banke bile sređene i kad bi bile u stanju da bar delimično kreditiraju privredni život, mi bi za nekoliko meseci imali mnogo povoljnije prilike nego Što su danas. Bez sređenih prilika u našem novčarstvu ne može se ni zamisliti intenzivniji privredni Živo.

Devizno tržište. Uvoznici traže da se službeni prim povisi na onu visinu koja odgovara stanju ponude i tražnje, zbog čega postaje aktuelno pitanje novog utvrđivanja prinpa koji bi više vodio računa o Taktičnom stanju.

Efekti. U Šteti je promet znatan. Daleko veći nego ranijih nedelja. Ima nešto prometa i u dolarskim papirima. Izgleda da mnogi teže za fime da prodaju svoje dolarske papire još sada dok se kurs i kamafe preračunavaju po kursu 56.78 a ne po zvaničnom kursu plus prim što iznosi oko 47—48 dinara.

Ratna šteta drži se oko 245 do 247. Znatne su kupnje u ferminu jer mnogi očekuju da će do kraja godine — već obzirom na b:lansiranje — kursevi biti još znatno povoljniji.

Investicioni zajam novac 51 roba 52. Agrarci novac 28 a roba 30. Begluci novac 37 a roba 38. Ratna šteta kasa zaključena po 245 a ultimo decembra po 247 dinara.

Bler 8% zaključen po 34 a 7% po 29 i 32.50. Novac je ostao 29 a roba 31. Seligman novac 47 a roba 49.

ROBNO TRŽIŠTE Dalji pad cega sirovina Cene skoro svih sirovina nastavile su padanje i u poslednjoj nedelji. Izuzetak čini vuma. Padanie cena tumači se smanjenjem nabavaka od strane industrije. Karakteristično je da

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 639 ~

su ovoga puta popustile i cene metala. U koliko konjunkturnopolitičke mere u raznim državama ne bi doprinele daljem pojačanju industrijske delatnosti, smatra se da će se pad cena nastaviti. | Pšenica

Situacija na međunarodnom tržištu je nepromenjena. Cena u Roterdama je 3.40—3.50 hol. for. prema kojoj naš izVOZHi paritet iznosi oko 80 dinara. 8

Domaće tržište: je u znaku ofsustva i ponude i tražnje. Proizvođači, u koliko prodaju zadrugama, vrše to samo na bazi

· lornbarda. Na čvrst račun ne prodaju. Cene su sledeće: na Savi

95 din., na glavnoj pruzi franko vagon Mladenovac 91—92 din., franko šlep, Pančevo 98 din., na Begeju 98 din., na Tisi 103 —104 dinara.

Kulkruz

Stara roba za izvoz fadi se na bazi 68 din. franko Šlep. Za lokalnu potrošnju čine se zaključci na bazi 58—59 din. paritet Vršac. Poslovi su vrlo slabi.

Nova roba nudi se: za decembar-januar 55 din., sušeni kukuruz za novembar 65 din., klip, prema sadašnjim cenama vredi 20—25 dinata.

Poslednji lepi dani poboljšali su izglede za 2ефуц. U pasivnim krajevima prinos će biti vrlo rđav. U ostalim žitorodnim krajevima očekuje se srednja žetva. Kvalitativno prinos će znatno podbacifi.

Stoka Poslednji vašar u Beču bio je čvrst. Cene su se pobolj-

šale i to: volovima za 10 groša, svinjama za 5 groša.

Situacija na praškom tržištu je nepromenjena. Za početak

oktobra očekuju se veći transporti pa će, verovatno, cene nešto

popustiti. U zemlji su cene stabilne: bečke svinje 6—7.50 din., praške 7—8 din., goveđa za Italiju 3—3.50 din., za Beč 4.50—5 dinara.

sastavni с:о svakog sie

ој

22

77.0 0 SDLONY / POO МОТОВМА |

|

// | 57 ; . | 54. И #

ад OI O e (OJ

_

//

Ghkademija nauka Telefon 859,2198,1473

| ава

| 70 по па

7

1

__ А JJ |

ULJA

Zasrel»

Кит евуа 5 4551, 6652, 8518